Brojna istraživanja koja su u međuvremenu sprovedena pokazala su da probiotici mogu da djeluju:
– na sam uzrok bolesti,
– kao korisna pomoćna terapija,
– kao dobra preventiva bolesti.
Revizija do sada sprovedenih studija i preporuke WGO (World Gastroenterology Org) 2017. godine pokazala je da postoje dokazane indikacije za uzimanje probiotika:
– Kod akutnog gastroenteritisa (Lactobacilus rhamnosus LGG, Sacharomyces Boulardi, Lactobacilus reuteri DSM 17938);
– Prevencije dijareje izazvane antibioticima (Sachaaromyces Boulardi, Lactobacilus rhamnosus LGG);
– Prevencije infekcija respiratornog i gastrointestinalnog trakta kao i nozokomijalnih infekcija (Lactobacilus rhamnosus LGG).
Efikasnost probiotika koja obećava ali zahtijeva jasnu potvrdu:
– Infantilne kolike (L.reuteri DSM 17938, Lactobacilus rhamnosus LGG);
– Prevencija alergija i ekcema (Lactobacilus rhamnosus LGG);
– Helicobacter pylori infekcije (smanjuju nuspojave terapije) – (Sacharomyces Boulardi, Lactobacilus rhamnosus LGG);
– Prevencija NECa (L.reuteri DSM 17938, Lactobacilus rhamnosus LGG);
– Iritabilni kolon (Lactobacilus rhamnosus LGG, L. plantarum);
– Ostale kliničke indikacije (candidijaza, laktozna intolerancija, abdominalni bolovi, gastrointestinalni funkcionalni poremećaji).
Dr Biljana Ivelja, pedijatar
Dom zdravlja, Cetinje
Add comment