Posao njege starih osoba je sve traženiji u Njemačkoj, ali stručnjaci upozoravaju da stranci često ne znaju za šta su se prijavili niti imaju kvalifikacije.
Njemački sistem njege starijih osoba zavisi od radnika iz drugih zemalja, kojih po procjenama stručnjaka u toj zemlji ima skoro 700.000.
Sve starija populacija u Njemačkoj zahtijeva više lica koja će je njegovati, a pošto je u toku i kriza sa manjkom radnika, ta radna mjesta popunjavaju stranci koji se doseljavaju u tu zemlju.
-Bez profesionalaca iz svih sektora zdravstva, rođenih u inostranstvu, njemački zdravstveni sistem bi bio na ivici kolapsa, što je pokazala pandemija kovida 19 – navedeno je u izvještaju Ekspertskog vijeća o integraciji i migraciji.Error! Hyperlink reference not valid.
Više od 4,2 miliona ljudi radi u njemačkom sektoru zdravstva i njege, i oko 690.000 njih nije rođeno u Njemačkoj. Stranaca ima u svim medicinskim profesijama, ali je njihov procenat najveći u oblasti njege starijih osoba – čak 25% njih su stranci.
Najveći broj starijih Njemaca zahtijeva njegu kod kuće, a ne u ustanovi kao što je starački dom. Ali pošto je broj tradicionalnih domaćinstava sa više generacija u opadanju, potražnja za dodatnim osobljem je porasla.
Najviše zaposlenih u kućama u Njemačkoj su žene starije od 50 godina, porijeklom iz centralne i istočne Evrope. Dolaze iz Poljske, Rumunije i Slovačke, ali i Srbije i Ukrajine.
Njemački sistem dugoročnog osiguranja podržava ovu praksu. Ako starija lica imaju određena zdravstvena stanja kao što je demencija, porodica može da bira između smještanja u dom, ili isplate između 300 i 900 eura mjesečno, što se smatra novcem za obezbjeđivanje njege kod kuće. Ekspertski savjet navodi da 80% njih bira da se o starijima brine kod kuće, te uzima novac kojim potom direktno plaća agenciji koja dovodi radnike.
Euroactiv.rs
Dodajte komentar