Međunarodna asocijacija za prevenciju suicida u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom 2003. godine ustanovila je Svjetski dan prevencije suicida koji se svake godine obilježava 10. septembra. Od tada se svakog septembra fokusiramo na temu samoubistva, radimo na razbijanju predrasuda i stigme koje u pravilu okružuju pitanja mentalnog zdravlja, radimo na podizanju svjesnosti o obimu i magnitudi ovog problema, obraćamo se relevantnim organizacijama, institucijama, vladama i javnosti sa jednom jedinom porukom — suicid se može spriječiti. Svaki život završen suicidom je jedan više nego što to čovječansvo može da sebi priušti.
Podižući svjesnost o ovom problemu i govoreći o njemu, trudimo se da podstaknemo kolektivnu akciju i da pokušamo da smanjimo broj suicida, kako lokalno, tako i globalno.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je Evropa među djelovima svijeta sa najvećom stopom suicida, a Crna Gora je jedna od država koje u ovome prednjače, pa i istraživanja domaćih autora govore u prilog relativnoj visokoj stopi suicida na našem području. Ipak, u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski odgovor na ozbiljan problem suicida s kojim se već godinama suočavamo. Bilo da posmatramo sa globalne ili lokalne tačke gledišta, samoubistvo je veliki javnozdravstveni problem. Ovo je tim prije važno istaći, ako se zna da je samoubistvo drugi vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina. Ipak, ovaj problem se ni na globalnom ni na lokalnom nivou još uvijek adekvatno ne adresira, te je donošenje adekvatne strategije za prevenciju suicida neophodno kao prvi korak u važnoj borbi da se broj izgubljenih života, naročito onih u najproduktivnijoj dobi, smanji.
Svjetska zdravstvena organizacija daje podatak da preko 700 hiljada ljudi godišnje umre od suicida, a da se na svaki realizovan suicid dogodi još 10 do 20 pokušaja suicida.
Ove, kao i prethodne i naredne godine dan prevencije suicida obilježava se pod sloganom Kreiramo nadu kroz akciju. Upravo ovaj slogan je podsjetnik da uvijek postoji alternativa samoubistvu i teži da inspiriše nadu u svakom od nas. Upravo slogan kreiranja nade i pozivanja na akciju pocrtava značaj postavljanja prevencije suicida kao javnozdravstvenog problema kao prioritet u organizaciji zdravstvenih politika državnih sistema, a naročito u onim sredinama sa visokom stopom suicida, kakva je Crna Gora.
Prevencija suicida, a što podrazumijeva i kreiranje strategije za prevenciju suicida, mora biti postavljena kao prioritet, a da bi mjere spriječavanja ovog kompleksnog fenomena bile efikasne, one moraju uključivati saradnju brojnih društvenih sektora. Svaka vlada je obavezna da ovaj problem shvati ozbiljno, da mu posvećeno, odlučno i odgovorno pristupi. Neophodna je posvećenost ne samo zdravstvene, već mnogih drugih zajednica, uključujući i medijsku, obrazovnu, pravosudnu, ali i društva kao cjeline. Osim rada na smanjenju stigme i diskriminacije koje prate probleme mentalnog zdravlja, moramo raditi i na opštoj informisanosti, identifikaciji i tretmanu ovih problema, kontroli dostupnosti suicidnih metoda poput vatrenog oružja ili ljekova, kontroli dostupnosti alkohola koji je značajan doprinoseći faktor u pokušajima suicida, podsticanju medija na odgovorno izvještavanje o ovim temama, edukaciji zdravstvenih radnika u prepoznavanju, procjeni i terapiji suicidnog ponašanja, kao i pružanju podrške preživjelima, saopštila je dr Tea Dakić sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore.
Dodajte komentar