Očekuje se da će u narednim decenijama nove tehnologije u medicini nastaviti da se razvijaju brzim tempom, donoseći inovacije i velike mogućnosti u liječenju.
Nove tehnologije koje su preuzele sve sfere naših života, posljednjih godina takođe su unaprijedile način na koji pacijenti mogu dobiti medicinsku pomoć. Elektronski kartoni, telemedicina i virtuelna medicina, kao sredstva za rad u zdravstvu, značajno su doprinijeli efikasnijoj komunikaciji između pacijenta i ljekara, smanjili su rizik od grešaka, poboljšali tačnost dijagnoza, te omogućili lakšu analizu i praćenje zdravstvenog stanja pacijenata tokom vremena.
Beneficije digitalizacije u medicini su neprikosnovene i ogromne, međutim starije generacije koje su navikle na tradicionalni pristup ljekara prema pacijentu, ne snalaze se najbolje u zdravstvenom sistemu čija tendencija razvoja sve više liči na princip “uradi sam”.
Jedan od portala koji građani u Italiji mogu da koriste za komunikaciju sa svojim doktorom opšte prakse, naziva se “Svjestan pacijent” (paziente consapevole). Na njemu je moguće zakazivati preglede, tražiti recepte, specijalističke upute, ali i voditi zapisnik o krvnom pritisku, nivou šećera, holesterola i saturacije, zatim mjeriti na skali od jedan do deset jačinu bola, kao i voditi dnevnik o sopstvenom stilu života.
Zahvaljujući ovom portalu, doktori imaju jasniji uvid u opšte stanje pacijenta.
Mobilne aplikacije za praćenje zdravlja važan su alat u digitalnom zdravstvu. One omogućavaju korisnicima da prate svoje vitalne funkcije, a neke od njih nude i mogućnost postavljanja ciljeva za poboljšanje zdravlja, kao što su mršavljenje ili smanjenje stresa. Sve više je onih koji pružaju savjete i podršku korisnicima na njihovom putu ka poboljšanju zdravlja, mentalnog i fizičkog.
Ove aplikacije koriste računarske algoritme i modele za analizu medicinskih podataka koji doprinose postavljanju tačnijih dijagnoza. S druge strane, digitalne terapije, nijesu samo jednostavne aplikacije koje služe za monitoring zdravlja, već je riječ o pravim kurativnim intervencijama, sposobnim da poboljšaju kliničke rezultate uporedo sa farmakološkim tretmanom. Dok se običan lijek bazira na aktivnom sastojku, digitalna terapija u osnovi koristi algoritam. Oni mogu biti u obliku aplikacija, web sajtova, video igara, ili nosivih uređaja na tijelu.
Takozvana DTx, ili digitalna terapija može da funkcioniše zasebno ili u kombinaciji sa ljekovima. Studija Instituta za farmakološka istraživanja Mario Negri u Milanu, objašnjava primjer ove terapije za respiratorne bolesti, koja uključuje pametne inhalatore koji zahvaljujući senzorima povezanim sa softverom pomažu bolesnicima da uzmu pravu količinu lijeka. Dok terapije koje funkcionišu zasebno, jesu aplikacije koje mogu da smanje nivo glikiranog hemoglobina kod dijabetičara, podstičući bolju ishranu i stalnu fizičku aktivnost. Za prvu vrstu terapije potreban je ljekarski recept, dok druga za koju nije nužan nadzor ljekara, pomaže u upravljanju bolešću i u prevenciji.
Prema podacima Instituta Negri, danas u svijetu postoji više od 300 kliničkih studija o primjeni ove vrste terapije kod različitih bolesti, dok oko 100 njih su već u upotrebi, najviše njih u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prva digitalna terapija nastala je u Nemačkoj, 2009. godine, dok je danas na raspolaganju i pacijentima u Švajcarskoj, a čije troškove pokriva nacionalno zdravstveno osiguranje.
IZVOR: Al Jazeer
