Podaci Registra akutnog koronarnog sindroma – loše životne navike kod oboljelih
Spec. dr Aleksandra Nikolić Jegdić
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Prevencija kardiovaskularnih bolesti predstavlja javnozdravstveni prioritet jer ove bolesti decenijama predstavljaju vodeći uzrok smrti u svijetu i odgovorne su za 33 % smrtnih ishoda. U tome prednjači ishemijska bolest srca, a srčani i moždani udar odgovorni su za 85 % umrlih od kardiovaskularnih bolesti. Podatak da je jedna trećina umrlih od kardiovaskularnih bolesti mlađa od 70 godina života ukazuje na prijevremeno umiranje. Više od 75 % umrlih od kardiovaskularnih bolesti živjelo je u nisko i srednje razvijenim zemljama, što naglašava zapanjujuću istinu da mjesto gdje živimo u velikoj mjeri utiče na preživljavanje oboljelih.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu
- 1/3 umrlih od kardiovaskularnih bolesti mlađa je od 70 godina života.
- 85% umrlih od kardiovaskularnih bolesti imalo je ishemijske bolesti srca (srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti (moždani udar).
- Više od 75% umrlih od kardiovaskularnih bolesti živjelo je u nisko i srednje razvijenim zemljama.
Globalno, posljednjih 30 godina postoji trend rasta broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti. Velikim dijelom to se dešava zbog povećanja i starenja populacije. Posljednjih 30 godina globalno uzrasno standardizovana stopa mortaliteta od kardiovaskulanih bolesti opala je za jednu trećinu, što ukazuje na to da je globalno postignut neki napredak. Međutim, ovaj napredak je neujednačen i počinje da se zaustavlja u nekim regionima.
Pad stope mortaliteta od kardiovaskulavnih bolesti mnogo je brži u visokorazvijenim zemljama nego u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Najviše standardizovane stope mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti su u regionu Centralne Evrope, Istočne Evrope – kome pripada i Crna Gora, i Centralne Azije, zatim u regionu Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Najmanja stopa mortaliteta je u regionu sa visokim prihodima (Amerika, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Australija i dr.), što govori da je svijet daleko od pravične raspodjele u prevenciji, dijagnostici i liječenju kardiovaskularnih bolesti.
Ne postoji jedinstven pristup za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja na globalnom nivou, jer je svaka populacija izložena različitim faktorima rizika, bilo da je to veća prevalenca upotrebe duvana, veći unos soli, veća izloženost opasnim nivoima zagađenja vazduha ili niži nivo fizičke aktivnosti. Stoga donosioci odluka moraju pažljivo sagledati prevalencu faktora rizika u svojoj zemlji i u tom pravcu djelovati kako bi se poboljšalo kardiovaskularno zdravlje.
Registar akutnog koronarnog sindroma
U Crnoj Gori funkcioniše Registar akutnog koronarnog sindroma koji evidentira sve slučajeve infakta miokada i nestabilne angine pektoris i prikuplja podatke o karakteristikama oboljelih. Podaci Registra ukazuju na visoku zastupljenost faktora rizika na koje smo mogli da djelujemo i spriječimo pojavu akutnog koronarnog sindroma (AKS).
Sl. U Crnoj Gori Registar akutnog koronarnog sindroma pokazuje visoku zastupljenost faktora rizika.
Analizirana je zastupljenost faktora rizika kod skoro 9 000 oboljelih od AKS liječenih u opštim bolnicama u periodu od 10 godina (2013. – 2023.). Ustanovljeno je da 80 % oboljelih ima prekomjernu tjelesnu težinu i gojaznost.
Upozoravajuće djeluju podaci da 73 % oboljelih ima hipertenziju, fizički je neaktivno 71 % oboljelih, hiperholesterolemiju ima 41 % oboljelih, 33 % oboljelih su pušači, 30 % su dijabetičari, a hipertrigliceridemiju ima 29 % oboljelih.
Sl. Zastupljenost faktora rizika kod oboljelih od AKS liječenih u crnogorskim bolnicama u periodu od 10 godina (od 2013. do 2023.).
Kardiovaskularne bolesti se razvijaju postepeno. Klinički se manifestuju nakon mnogo godina nezdravog načina života i prisustva faktora rizika. Podaci Registra ukazuju da je najveći broj oboljelih od akutnog koronanog sindroma, 70% njih, starosti od 55 do 79 godina. Nažalost, i mlade osobe obolijevaju. Zato sa prevencijom kardiovaskularnih bolesti treba početi od najranijeg uzrasta, promocijom zdravih stilova života, jer loše životne navike utiču na pojavu hipertenzije, hiperlipidemije, dijabetesa koji povećavaju rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Samo zdravim stilovima života, pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću i životom bez duvanskog dima može se spriječiti 80 % prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Zdrava ishrana je kamen temeljac prevencije kardiovaskularnih bolesti. Preporučuje se da ishrana bude bazirana više na namirnicama biljnog porijekla a manje na onim životinjskog porijekla. Zasićene masti treba da čine manje od 10 % energetskog unosa i treba ih zamijeniti polinezasićenim i mononezasićenim mastima. Transnezasićene masne kiseline treba unositi što je manje moguće.
Preporučuje se unos manje od 5 grama soli dnevno. Smanjenje unosa natrijuma može smanjiti sistolni krvni pritisak u prosjeku za 5,8 mmHg kod hipertenzivnih pacijenata. Preporučuje se 30 do 45 grama vlakana dnevno, a poželjno je da one budu iz žitarica cijelog zrna. Unos voća treba da bude veći od 200 grama na dan, kao i povrća. Unos crvenog mesa neophodno bi bilo smanjiti na najviše 350-500 grama sedmično. Prerađeno meso treba svesti na minimum, čime se smanjuje i unos soli. Riba se preporučuje 1-2 puta sedmično.
Studije pokazuju da je konzumacija ribe u količini najmanje jednom sedmično povezana sa 16 % manjim rizikom od koronarne bolesti srca, a unos 30 grama neslanih orašastih plodova povezan je sa 30 % manjim rizikom od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti.
Šećerom zaslađena pića ne preporučuju se za konzumaciju, a konzumaciju alkohola neophodno je ograničiti na najviše 100 grama čistog alkohola sedmično. Konzumacija alkohola nema nikakve koristi za zdravlje srca, ali ako se pije, najnovije australijske smjernice o alkoholu preporučuju ne više od 10 standardnih pića sedmično i ne više od 4 standardna pića u jednom danu. Na primjer, 30 ml žestokog pića je jedno standardno piće, kao i 100 ml vina.
Jedno standardno piće ima 10 grama alkohola. Ako pijete pivo sa 4 % alkohola, jedno standardno piće je 330 ml. Ako pijete vino sa 12,5 % alkohola, jedno standardno piće je 100 ml. Ako pijete žestoko piće sa 42 % alkohola, jedno standardno piće je 30 ml.
Iako se pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću mogu spriječiti prekomjerna tjelesna težina i gojaznost, kod oboljelih od akutnog koronarog sindroma, u svim dobnim grupama, ona je visoko zastupljena. 80 % oboljelih od akutnog koronarog sindroma ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je gojazno.
I pušenje je loša životna navika, na koju možemo da utičemo. Upotreba duvana doprinosi nastanku ateroskleroze i izaziva kardiovaskularne bolesti kao što su ishemijska bolest srca, moždani udar, periferna arterijska bolest i aneurizma abdominalne aorte.
Sl. 80% oboljelih!
U Evropi je prevalenca pušenja najmanja na Islandu i u Norveškoj, tj. manja od 10%, a najveća u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, sa više od 35%. Podaci Registra akutnog koronanog sindroma u Crnoj Gori pokazuju da su 33 % oboljelih od akutnog koronanog sindroma pušači, da je najveći broj pušača među oboljelim osobama u dobnoj grupi od 35 do 39 godina, 67%. Poslije 60. godine života procenat pušača među oboljelima se smanjuje.
Često odvikavanje od pušenja nije trčanje na kratke staze, već maraton i zato treba razgovarati sa pacijentima o njihovoj upotrebi duvana prilikom svake posjete ljekaru. Čak i kratak savjet može uticati na odluku pacijenta da prestane da puši. Treba savjetovati pacijente da je prestanak pušenja jedna od najvažnijih stvari koje mogu da urade kako bi poboljšali svoje zdravlje.
Podsjetite pacijente da nikada nije kasno za prestanak pušenja. Prestanak je koristan u bilo kom uzrastu. Pružite podršku pacijentima bez obzira na njihovu spremnost da odustanu.
Sl. 33% oboljelih !
Fizička aktivnost se definiše kao bilo koji pokret tijela nastao aktivnošću skeletnih mišića koji zahtijeva utrošak energije. Fizički aktivne osobe imaju dva puta manji rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i zato ljekari treba da promovišu fizičku aktivnost jednako kao i propisivanje ljekova. Bilo koji nivo fizičke aktivnosti smatra se boljim od nikakvog.
Odraslima starosti od 18 do 64 godina života preporučuje se 150 do 300 minuta sedmično aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta sedmično aerobne fizičke aktivnosti snažnog intenziteta ili kombinacija aktivnosti umjerenog i snažnog intenziteta tokom cijele sedmice. Za dodatne zdravstvene benefite preporučuju se aktivnosti jačanja mišića koje uključuju sve glavne mišićne grupe najmanje dva puta sedmično. Uz navedeno, starijima od 65 godina preporučuju se najmanje tri puta sedmično vježbe jačanja i vježbe za koordinaciju i ravnotežu, da bi se prevenirali padovi koji su učestali u ovoj populaciji.
Fizička aktivnost ima ogroman značaj u prevenciji i kod osoba sa prisutnim kardiovaskularnim faktorima rizika. Fizička aktivnost može sniziti sistolni i dijastolni krvni pritisak, jer smanjuje ukočenost velikih elastičnih arterija koja je povezana sa godinama života. Ona smanjuje vaskularnu inflamaciju, što doprinosi smanjenju krvnog pritiska.
Fizička aktivnost povoljno utiče i na profil lipida seruma, snižava trigliceride, smanjuje LDL i povećava HDL holesterol. Ona smanjuje gojaznost i tjelesnu težinu povećanjem dnevne potrošnje energije, smanjenjem tjelesnih masti, održavanjem bazalnog metabolizma i nemasne tjelesne mase. Fizička aktivnost može da snizi i nivo glukoze u krvi.
Podaci Registra pokazuju visoku zastupljenost fizičke neaktivnosti kod oboljelih od akutnog koronarnog sindroma: 71 % oboljelih je fizički neaktivno. Broj fizički neaktivnih osoba, među oboljelim osobama, raste sa godinama života.
Nikada nije kasno da se redovna fizička aktivnost usvoji kao način života! Treba reći NE lošim životnim navikama i tako spriječiti obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.
