U Crnoj Gori se godišnje u prosjeku izvrše 833 abortusa, od kojih je većina namjernih, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ) piše Dan. Ipak, kada se taj podatak uporedi sa onima iz poslednje Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja, koja je važila za period od 2013. do 2020. godine, prema kojoj je godišnje prekidano 1.400 trudnoća, može se zaključiti da je broj abortusa u Crnoj Gori smanjen.
Prije desetak dana u svjetskim medijima odjeknula je informacija da je Francuska postala prva zemlja na svijetu koja je u Ustav uključila pravo na abortus. Međutim, iz NVO Centar za demokratsku tranziciju ukazali su da je nešto slično imala i Jugoslavija, i to u Ustavu iz 1974. To pravo je opstalo i u državama koje su proistekle iz Jugoslavije, pa i u Crnoj Gori. Ipak, za našu državu se godinama vezuje neslavan rekord jer se nalazi u samom vrhu svjetske ljestvice po neravnoteži broja rođenih djevojčica i dječaka. Iako je abortus dozvoljen do desete nedjelje trudnoće, prekid trudnoće zbog odabira pola je zabranjen.
Iz IJZ preciziraju da je od 2017. do kraja 2022. godine u Crnoj Gori obavljeno tačno 5.000 abortusa, od kojih je većina namjernih, i to 2.859.
Raniji podaci su ukazivali da u Crnoj Gori svake godine abortus obavi više od 1.400 žena (do 2013. godine), a Vlada je ranije konstatovala da je zabrinjavajući podatak da je u više od 70 odsto slučajeva riječ o namjernim prekidima trudnoće.
Prema novim podacima IJZ, taj procenat je smanjen.
-Statistika Instituta za javno zdravlje pokazuje da se u Crnoj Gori na abortus odlučuju žene koje imaju između 25 i 35 godina – konstatovano je u ranijoj strategiji.
U tom dokumentu je ukazano da privatne ginekološke ambulante ne prijavljuju tačan broj abortusa obavljenih kod njih, tako da sigurne evidencije nema.
Dan
