Smanjenje zagađenja izazvano farmaceutskim i poljoprivrednim sektorom ključno je u borbi protiv širenja superbakterija koje su otporne na ljekove i mogle bi do 2050. da odnesu do 10 miliona ljudskih života godišnje, upozoravaju Ujedinjene nacije (UN).
– Sve je očiglednije da životna sredina ima ključnu ulogu u razvoju, prenosu i širenju otpornosti na antimikrobe (AMR) – ističe UN u svom izvještaju.
Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su ranije bili osjetljivi.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra antibiootpornost prijetnjom i strahuje da se svijet kreće prema u već poznatom smjeru u kom će svakodnevne infekcije ponovno početi da odnose ljudske živote.
UN procjenjuje da je 1,27 miliona smrti u 2019. godini bilo direktno povezano sa infekcijama otpornim na ljekove. Očekuje se da bi do 2050. godine ta brojka mogla da poraste na čak 10 miliona novih smrti godišnje. Tu otpornost podstiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge faktore koji se rjeđe pominju. Tako napominje da je otpornost „fizički povezana sa trostrukom krizom naše planete: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa, kao i zagađenjem i otpadom“.
Zagađenje, posebno povezano sa farmaceutskom industrijom i poljoprivredom omogućava zapravo antimikrobima da uđu u životnu sredinu, najprije u rijeke.
– To je ozbiljan problem jer rijeke su često izvor pijaće vode – istakao je mikrobiolog prof. Džonatan Koks sa britanskog univerziteta Aston koji nije učestvovao u predmetnom izvještaju UN. Prof. Koks dodaje da već „možemo da govorimo o tihoj pandemiji“.
UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem.
Najprije stručnjaci UN traže da „farmaceutska industrija obezbijedi primjereno zbrinjavanje otpadnih voda“ i u tom smislu potrebno je donijeti oštrije propise.
Bolnice bi trebalo da ugrade specifične sisteme za pročišćavanje korišćenih voda i obezbijede trajno uništavanje ljekova, ističu stručnjaci.
U poljoprivredi se savjetuje da „se ponovno procijene granice antimikroba“ i da se „smanji otpad“ kako bi se zaštitile rijeke. Hina
