31. decembar – Bolnice da finansiraju posebno skupe ljekove – Hrvatska

0
26

Od Nove godine šezdeset i jedan lijek odlazi s Popisa posebno skupih ljekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su se dosad finansirali iz posebnog fonda za skupe lijekove teškog u 2022. godini 2,5 milijarde kuna, pa će troškove tih ljekova ubuduće snositi bolnice.

Ljekovi se “skidaju” s Popisa na osnovu odluke Upravnog vijeća HZZO-a koja je objavljena u Narodnim novinama 8. decembra i stupa na snagu s 1. januara 2023. godine. Riječ je o ljekovima koji su indicirani za primarnu imunu i tešku trombocitopeniju, metastatski rak prostate, sarkom mekog tkiva, akutnu limfoblastičnu leukemiju (dijelom i u pedijatrijskoj populaciji), hroničnu mijeloičnu leukemiju, uznapredovali karcinom bubrega, idiopatsku plućnu fibrozu i Parkinsonovu bolest, koji su do sada finansirani iz fonda za posebno skupe ljekove, a sada će se finansirati iz bolničkih limita.

Fond za posebno skupe ljekove uspostavljen je 2005. kako bi se osigurala veća dostupnost skupih terapija pacijentima.  Upitani za posljedice odluke da s Popisa ukloni 61 lijek, iz HZZO-a su odgovorili kako ”ljekovi koji se brišu s Popisa i dalje ostaju na Osnovnoj listi ljekova te da osiguranici imaju pravo na teret sredstava Zavoda dobiti te ljekove, u skladu s propisanim kriterijima, te će ih ljekari i dalje moći primjenjivati”.

Iz Koalicije udruženja u zdravstvu (KUZ) upozoravaju da se tom odlukom HZZO-a ugrožava dostupnost tih ljekova, te se pacijenti dovodi u opasnost da će morati mijenjati terapiju iz administrativnih razloga. Ističu kako nijesu iskomunicirani detalji kako će bolnice, opterećene dugovima, osigurati sredstva i za te ljekove. Smatraju da se dovodi u pitanje nastavak liječenja pacijenata koji na njih imaju dobar odgovor.

– Eventualnom promjenom lijeka može se dogoditi da imaju slabiji odgovor na liječenje, dodatne nuspojave te da ishod liječenja postane upitan jer su ljekovi s Popisa uklonjeni s obrazloženjem da “imaju nekoliko paralela što im ukida status posebno skupih ljekova. Ovo bi potencijalno moglo dovesti do promjene terapije iz nemedicinskih, odnosno iz potpuno administrativnih razloga – upozorava predsjednik KUZ-a Ivica BelinaHina