Prikazano tekuće stanje u oblasti preventivne zaštite zdravlja građana Crne Gore
Od decembra 2008. godine crnogorski zdravstveni sistem je i zvanično prihvatio Strategiju za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti i Akcioni plan za prvih pet godina. Jula 2011. usvojen je i Nacionalni program za kontrolu raka, kojim je predviđena implementacija programa za rano otkrivanje raka dojke, raka debelog crijeva i raka grlića materice. Upravo ovi programi danas predstavljaju osnov borbe na planu rane i pravovremene zaštite zdravlja građana Crne Gore.
Nacionalni program predviđa
Jednu od ključnih oblasti djelovanja u okviru plana Nacionalnog programa za kontrolu raka predstavlja upravo bolja prevencija hroničnih nezaraznih bolesti. S tim u vezi, u tekstu Programa navodi se da:
Primarna prevencija podrazumjeva aktivnosti usmjerene na unapređenje i očuvanje zdravlja i sprečavanje nastanka oboljenja kroz smanjenje izloženosti faktorima rizika ili kroz pozitivno ponašanje.
Procjenjuje se da bi primarna prevencija mogla da spriječi nastanak čak dvije trećine svih slučajeva raka.
Cilj:
– broj pušača duvana bi trebalo da bude umanjen za 5% među mladima, a za 3-5% kod odraslih
– smanjiti procenat gojaznih za 3-5% u odnosu na 2008. g.
– povećati svakodnevni unos voća i povrća
– povećati broj osoba koje upražnjavaju redovnu fizičku aktivnost za 5-8%.
Aktivnosti primarne prevencije obuhvataju:
– zdravstveno prosvjećivanje stanovništva;
– kontrolu pušenja;
– unaprjeđenje ishrane, promociju fizičke aktivnosti i prevenciju gojaznosti;
– prevenciju infekcija značajnih za nastanak malignih neoplazmi;
– prevenciju i zaštitu od prekomjernog izlaganja ultraljubičastim zracima.
(Nacionalni program za kontrolu raka, http: //www.mzdravlja.gov.me/, 33-34)
U okviru stručnog nastupa na Sedmom sajmu medicine dr Mevlida Gusinjac, direktorica Direktorijata za zdravstveni sistem u Ministarstvu zdravlja govorila je o tekućem stanju u vezi sa sprovođenjem programa prevencije u Crnoj Gori. Izražavajući zadovoljstvo zbog gostovanja na ovom skupu, ona je iskoristila priliku da naglasi da prevencija jeste i mora biti jedan od najvažnijih tretmana u savremenoj medicini, pogotovu kada je riječ o vremenu kada napredujemo i imamo priliku da bolesti preveniramo i spriječimo njihovo širenje u ranoj fazi. — Maligne neoplazme — navela je ona — poslije kardiovaskularnih bolesti predstavljaju najčešća oboljenja i najčešći su uzrok umiranja ljudi kako kod nas tako i u svijetu.
Procjenjuje se da u svijetu postoji više od 22 miliona ljudi oboljelih od karcinoma. Taj trend je u porastu. Godišnje se registruje čak 11 miliona novooboljelih, od čega 60% u zemljama u razvoju.
Podsjećajući na obaveze potpisane u okviru Strategije za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti i Akcionog plana, dr Gusinjac je istakla da je jedan od ciljeva zdravstvenog sistema smanjenje smrtnosti od malignih neoplazmi, posebno onih za koje postoje verifikovano uspješni programi ranog otkrivanja bolesti. — Zdravstveni resor, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, kao i ustanovama na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u proteklom periodu posebnu pažnju usmjerio je na prevenciju čestih oboljenja, prije svega karcinoma dojke i karcinoma grlića materice — navela je ona. — Prilika je da kažem da postoji različit stepen uspješnosti u sprovođenju ovih preventivnih programa, te da je skrining za karcinom debelog crijeva na zavidnom nivou i da smo od početka njegovog sprovođenja, od 2013. godine, postigli vrlo dobar odziv ciljne populacije i prevenciju obolijevanja od ove bolesti značajno unaprijedili. Kad je ova oblast u pitanju, riješeni smo da istrajemo i da budemo aktivni učesnici u postizanju boljih rezultata.
Upozoravajući na činjenicu da godišnje u Crnoj Gori od raka dojke oboli 200 žena, te da je u 90% slučajeva on izlječiv kad se otkrije na vrijeme, dr Gusinjac je pozvala aktere zdravstvenog sistema na još aktivnije učešće u borbi sa ovom pošasti.
Add comment