Zašto je vitamin D važan?
Vjerovatno vam je već poznato da je vitamin D važan za jake kosti i zube. Osim toga, izuzetno je važan za imunološki sistem i mišiće. Brojna istraživanja pokazala su da postoji veza između nedostatka vitamina D i razvoja karcinoma, multiple skleroze, alergija, kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.
Istraživanja pokazuju (e.g. Robert Koch Institute, Berlin; School of Earth Atmospheric and Environmental Sciences, University of Manchester, U.K.) da 50-80% populacije evropskih zemalja ima nedostatak vitamina D tokom zime, pa čak i tokom jetnjih mjeseci. Vitamin D koji se „nakuplja“ tokom ljetnjih mjeseci se brzo troši, a koncentracija UVB zraka tokom zimskih mjeseci je nedovoljna za proizvodnju vitamina D.
Nedostatak vitamina D3 je izražen i u visoko razvijenim zemljama – Velika Britanija (Hyppönen and Power, 2007), Austrija (Koenig and Elmadfa, 2000), Njemačka (Hintzpeter, et al.2008), Finska (Lamberg-Allardt, et al. 2001), čak u sunčanoj Australiji 30-50% djece i odraslih ima deficit vitamina D. Oni koji su pili mlijeko rjeđe od jednom nedjeljno su bili među najrizičnijima za nastanak deficijencije vitamina D. Nedostatak vitamina D je zabilježen češće kod starije djece, djece ženskog pola, gojazne djece i djece koja provode više od 4 sata pred televizorom ili računarom.
Zbog rasta i razvoja, nedostatak vitamina D najčešći je kod djece, naročito mlađe od tri godine. Kod novorođenčadi je status vitamina D uslovljen vitaminskim statusom majke, o kojem zavisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku. Glavni su razlozi nedostatka vitamina D kod odojčadi ishrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako ona nije moguća, na adaptiranom mlijeku, uvođenje namirnica koje imaju srazmjerno malo vitamina D i, zbog opasnosti od opekotina, mala izloženost suncu.
Kod sve odojčadi i dhece povećan je rizik od nedostatka vitamina D, a posebno su rizične ove grupe: djeca koja su kratko i rijetko izložena suncu (koja većinu vremena borave u zatvorenim prostorijama i tijelo im je uglavnom prekriveno odjećom), djeca koja su dugo dojena – do kasnog razdoblja dojenja – i ne dobijaju dodatak vitamina D, djeca s nekim hroničnim bolestima i tamnoputa djeca.
Kod djece je posljedica nedostatka vitamina D nastanak rahitisa sa najvećom učestalošću između 3 i 18 mjeseca života. Nedostatak vitamina D je prisutan nekoliko mjeseci prije pojave simptoma i znakova rahitisa, često u obliku hipokalcemijskih konvulzija, nedovoljnog rasta, letargije, razdražljivosti, bljedila, umora, poremećaja varenja, nesanice i obilnog znojenja. Ovi rani simptomi nedostatka vitamina D su nespecifični, teško se otkrivaju i rijetko se pripisuju rahitisu.
Obilno znojenje je svakako jedan od najvažnijih znakova nedostatka vitamina D, posebno na potiljku. Roditelji daju podatak da je ujutro jastuk na kojem je dijete spavalo potpuno mokar. Dijete je mrzovoljno, slabo spava, lako se budi… Prirodnih izvora vitamina D ima malo. Masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i ulje iz jetre bakalara najbogatiji su izvori vitamina D3, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i žumancu. Danas se upravo vitamin D dodaje mlijeku i mliječnim proizvodima i drugim namirnicama koje imaju prirodno vrlo malo vitamina D.
Zašto dati djetetu samo vitamin D3, bez vitamina K?
Vitamin K je vitamin koji neophodan kao kofaktor za sintezu funkcionalnih oblika pojedinih faktora koagulacije proteina C i S u jetri.Zato ga i zovu koagulacijski vitamin jer ima nezamjenljivu ulogu u zgrušavanju krvi.
Kod novorođenčadi najčešći razlog nedostatka vitamina K je sterilna crijevna flora koja nije u stanju da sintetiše vitamin K i nedostatak vitamina K u majčinom mlijeku. Tada se može razviti tzv. hemoragijska bolest novorođenčadi (HBN), odnosno krvarenje u mozgu. U najvećem riziku je novorođenčad majki koje su tokom trudnoće uzimale ljekove za liječenje epilepsije, prijevremeno rođene bebe, bebe sa urođenim bolestima jetre, bebe sa poteškoćama u hranjenju.
Hemoragijska bolest novorođenčeta (HBN) ili krvarenje zbog nedostatka vitamina K, je stečena bolest koja nastaje kod odojčadi, a danas su poznata bar tri oblika s obzirom na vrijeme pojave krvarenja: rani (krvarenje u prva 24 sata nakon rođenja), klasični (krvarenje od 2. do 7. dana nakon rođenja) i kasni (krvarenje nakon 8. dana nakon rođenja tokom cijelog dojenačkog perioda). Prevenciji ove bolesti posvećuje se pažnja već više od pola vijeka, a prve pisane preporuke izašle su još davne 1961. godine. Uprkos svim kontroverzama s kojima je prevencija HBN u novorođenačkom razdoblju bila povezana, i danas se smatra da je intramuskularna, jednokratna primjena vitamina K1 po rođenju najdelotvorniji način prevencije.
Add comment