Okrugli sto:
Osma Medicalova konferencija činila je kontekst naučnog skupa posvećenog procjeni značaja imunizacije rizičnih grupa. Moderatorka je bila dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore.
Vakcina nas drži dalje od bolnice
Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović ocijenila je kao veoma povoljan trenutni epidemiološki status Crne Gore. Prvom dozom protiv koronavirusa do referentnog trenutka vakcinisano je nešto preko 30% punoljetnih građana, u cjelosti je imunizovana četvrtina odraslih, a broj oboljelih za pola godine oboren za više od 10 hiljada i u datom trenutku, u odnosu na održavanje Konferencije, bio je oko 400. Ističući doprinos savjesnog reagovanja građana na propisane epidemiološke mjere, ali i nemjerljivi doprinos svih zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, Instituta za javno zdravlje Crne Gore, s naglaskom na Odjeljenje za imunoprofilaksu, ministarka Borovinić Bojović je naglasila i da stalna i direktna komunikacija sa građanima mora da bude standard u radu zdravstvenih službi.
Navodeći da je Crna Gora strategijski na više nivoa u fokus vakcinacije stavila ranjive grupe, ona je podsjetila da su prve vakcine bile namijenjene zdravstvenim radnicima i štićenicima domova za stare. — Patronažna služba primarne zdravstvene zaštite, bez obzira na teške okolnosti u kojima je radila i bez obzira na ograničene ljudske kapacitete sa kojima se suočio čitavi svijet, pa i Crna Gora, sprovodila je vakcinaciju ranjivih kategorija stanovništva u njihovom domu. Otvorena je, takođe, besplatna telefonska linija za prijave na broj 1717. U funkciji su mobilni vakcinalni punktovi koji su obišli sela koja su udaljena od ambulanti. Na preporuku svjetskih naučnih centara, Fajzer vakcine, kao što vam je poznato, smo namijenili precizirano ranjivim grupama, koje stižu na nedjeljnom nivou. U okviru ciljane imunizacije upućen je poziv nevladinim udruženjima koja zastupaju prava i interese pojedinih ranjivih grupa, u cilju povećanja obuhvata vakcinacijom osoba u posebnom riziku. Ovi potezi dali su jasne i mjerljive rezultate — objasnila je dr Borovinić Bojović.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, zaključno sa 14 junom, u cjelosti je vakcinisano oko 50% starijih od 65 godina, a u Kliničkom centru Crne Gore vakcinisano je preko 70% ljekara. Objasnivši da u grupi nevakcinisanih medicinskih radnika postoji dio onih koji i dalje nisu u prilici da se vakcinišu, jer su u procesu oporavka od prethodne infekcije, dr Borovinić Bojović je navela i da je „činjenica da su oni vakcinisani u ovom obimu poziv svakom čovjeku u Crnoj Gori da nas vakcine drže podalje od kiseonika, podalje od kiseoničnih boca, respiratora, invazivne ili neinvazivne ventilacijeˮ. Sljedeća ciljna kategorija za vakcinaciju su mladi.
Ukazujući na problem uticaja infodemičara, dr Borovinić Bojović je istakla da je infodemija jednako opasna kao i pandemija jer njene posljedice jednako ugrožavaju javno zdravlje. — O ovakve navode ne smijemo da se oglušimo, već vas sve pozivam da ih i ličnim primjerom demantujete. Vakcina nas drži dalje od bolnice — istakla je ona. — Želim da vas zamolim da upotrijebite kompletan svoj kredibilitet, integritet, svoje znanje i iskustvo, koje je ogromno, u šta ne sumnjam, i da apelujete na sve građane i građanke Crne Gore da nastave da se vakcinišu, jer je to jedini pravi način, uz poštovanje mjera, da se vratimo normalnom životu — apelovala je dr Borovinić Bojović.
Interes imunizacije nije samo lični interes
Dr Borko Bajić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, istakao je da su Nacionalnom strategijom za imunizaciju protiv COVID-19 jasno definisane prioritetne grupe i način na koji treba sprovoditi imunizaciju. Zahvaljujući na pomoći objektivno nastrojenim medijima, on je ocijenio da građani imaju najviše povjerenja u preporuke zdravstvenih radnika, kojima stanovništvo najviše vjeruje kad su u pitanju informacije vezane za zdravstvena stanja, a i za benefite od imunizacije i vakcinacije. — Ministarstvo zdravlja u pripremi imunizacije još u toku januara mjeseca je uradilo, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, edukaciju svih timova i ljekara koji su se bavili imunizacijama, odredilo broj mjesta, gdje i na koji način treba da se vrši imunizacija, a takođe i formiralo Radnu grupu u susret masovnoj imunizaciji koja je napravila na čitavoj teritoriji Crne Gore više od 140 punktova i organizovala radne grupe i timove koji su radili i prije i poslije podne, i vikendima, kako bi izašli u susret građanima — rekao je dr Bajić. On je istakao riješenost Ministarstva da se što više približi građanima, da se u tom pravcu organizuju mobilni punktovi, te da se maksimalno izađe u susret svim građanima. Na ovaj način građanima je omogućeno da budu imunizovani i da se utiče na eliminaciju dugog lanca prenošenja ovog virusa. Uz opasku da predstoji još uvijek dobar dio borbe da bi se izašlo na kraj sa pandemijom, on je podsjetio da smo situaciju kao što je sada u ljetnjim mjesecima imali i prošle godine, ali da je krajem ljeta i početkom septembra došlo je ponovnog prenosa. — To ne želimo nikako da se desi ove godine. Postoji način da to spriječimo, a to je da zaštitimo u prvom redu vulnerabilne grupe, zdravstvene radnike, mlade ljude — naglasio je dr Bajić. Apelujući na sve članove društva da doprinesu optimizaciji procesa imunizacije jer interes imunizacije nije samo lični interes, već opšti, javni interes, on je istakao i da time ne štitimo samo sebe lično, štitimo svoje porodice, štitimo društvo, a u širem kontekstu i samu ekonomiju i strukturu jedne države.
Niko nije siguran ako svi nismo sigurni
— Ono čemu nas je korona sve naučila jeste da je apsolutno nepredvidiv virus, s kojeg god ugla mu priđemo — kaže dr Jelena Borovinić Bojović. Izrazivši očekivanje ponovnog pojavljivanja određenih mutagenih formi koronavirusa, uz procjenu da aktuelni povoljni epidemiološki interval treba optimalno iskoristiti, ona je dodatno apelovala na vakcinaciju, jer će time i roditelji, štiteći sebe, zaštititi i svoju djecu, jer niko ne može sa apsolutnom sigurnošću da kaže da li će se pojaviti neka mutagena forma koja može biti veoma opasna i za dječju populaciju. — Nije naš cilj da se građani vakcinišu da bismo mi imali odlične rezultate. Nije naš cilj da se građani vakcinišu da bismo imali dobru turističku sezonu. Nije naš cilj da se građani vakcinišu da bismo rekli da Crna Gora ima toliko i toliko vakcinisanih. Naš cilj jeste da se građani vakcinišu da bi zaštititili svoje zdravlje, zdravlje svojih najbližih i zdravlje kompletne nacije — kazala je ministarka zdravlja. Naglasivši da niko nije siguran ako svi nismo sigurni, ona je još jednom pozvala na vakcinaciju i na lični doprinos tom procesu.
Prioritet u imunizaciji
Dr Ivana Živković, iz Ministarstva zdravlja, podsjetila je da rizične grupe za infekciju SARS COV-2 virusom čine osobe koje su u riziku od dobijanja infekcije zbog smanjene mogućnosti fizičkog distanciranja, starosti i osnovnog stanja zdravlja. — Vulnerabilne rizične i osjetljive grupe stanovništva su one koje zbog svoje starosti, kliničkog stanja i profesionalne infektivnosti životne sredine imaju povećan rizik od zaraznih bolesti, u ovom slučaju COVID-19, a kod kojih se može spriječiti ili smanjiti mogućnost infekcije nastanak komplikacija ili smrtnog ishoda vakcinacijom kao najsigurnijim i najbezbjednijim načinom individualne i kolektivne zaštite — istakla je dr Živković. Rizične grupe prepoznate su od strane zdravstvenih vlasti kao prioritet u procesu imunizacije, te se ove osobe uvijek mogu obratiti najbližem mjestu za vakcinaciju. — Apelujemo na sve građane, kao i pripadnike rizičnih grupa, da se što prije vakcinišu i u što većem broju — zaključila je ona.
Individualizovati podsticaj na imunizaciju
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović izrazila je namjeru da sa stanovišta kliničara, ali i zdravstvenih vlasti, podstakne menadžere ostalih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori da motivišu svoje zaposlene, kao nosioce zdravstvene zaštite, da motivišu svoje pacijente i sugerisala da je uvijek moguće odvojiti malo više vremena za razgovor sa njima. Ona je podsjetila da je Klinički centar paralelno sa početkom masovne imunizacije u Crnoj Gori uradio posebne preporuke za posebne kategorije: onkoloških, pacijenata na imunomodulatornoj terapiji, pacijenata koji su na hemoterapiji. Izražavajući uvjerenje da pacijenti najviše vjeruju onima koji im direktno pružaju zdravstvenu uslugu, dr Radulović je ukazala i na opstruktivni uticaj informacija koje su netačne i neprovjerene. Dobar alat, po njenoj preporuci, u cilju potenciranja značaja vakcinacije bilo bi donošenje stručnih preporuka na nivou svih ustanova. — U svim našim preporukama savjetujemo, jer to jeste dokaz iz svakodnevne prakse, da ne postoje kontraindikacije za primjenu bilo koje od dostupnih vakcina. Ono na čemu insistiramo jeste da je svaka vakcina koju imamo kao dostupnu bolja od toga ne biti imunizovan — istakla je ona.
Benefit vakcinacije rizičnih grupa sastoji se u tome što, i ako oboli, pacijent ima blažu kliničku sliku ukoliko je imunizovan. — Ono na šta bih ja apelovala jeste da u svakodnevnoj praksi, u zavisnosti od vrste terapije koju primjenjujemo porazgovaramo sa samim pacijentom, ukažemo na idealni period kada bi on trebalo da bude imunizovan, još jedanput im ukažemo na značaj, jer se upravo radi o pacijentima koji će nam razviti tešku kliničku sliku ukoliko obole od COVIDA, i na taj način ih motivisati — kazala je dr Radulović. Ona je uputila poziv svim zdravstvenim radnicima da i na ostalim nivoima podstaknu sve svoje pacijente da završe proces imunizacije, ali istovremeno, i zdravstvenim vlastima da motivišu zaposlene da obave ovu proceduru. Na kraju, ocijenila je kao veoma dobar procenat imunizacije zaposlenih u KCCG-u, koji je u datom trenutku iznosio 89%.
Vjerujte nauci!
Dr Milena Popović Samardžić, sa Instituta za javno zdravlje, prezentovala je aktuelno stanje u vezi sa procesom imunizacije kod nas. Ističući poruku da smo sa svakom datom dozom vakcine na korak bliže kraju pandemije, dr Popović Samardžić je podsjetila da je u svijetu dato 2,6 milijardi doza vakcina. — Dnevno se daje oko 34 miliona doza, međutim, ono što je interesantno je da tek 0,8 % ljudi iz zemalja u razvoju dobije makar jednu dozu vakcine. Distribucija je takva da najveći dio dostupnih vakcina dolazi do bogatih zemalja — objasnila je ona.
Prema podacima od 9-og aprila, na koje se pozvala dr Popović Samardžić, 87% raspoloživih vakcinalnih resursa dobile su bogate zemlje, a tek 0,2 % dobile su zemlje u razvoju. „Vakcinalni nacionalizamˮ[1] drastično otežava nabavku vakcine svim zemljama, što, po njenoj ocjeni, govori koliki je uspjeh obezbijediti vakcine za svoje građane i čemu je suprotstavljena „vakcinalna diplomatijaˮ.
Dr Popović Samardžić saopštila je da je, do trenutka referentnog za prezentaciju podataka, u Crnoj Gori dato 272.636 doza vakcina, prvih doza 147.500 , drugih 125.137 doza. Sa obje doze vakcinisano je 125.137 osoba, a broj ljudi koji čeka da primi drugu dozu iznosio je 22,362. Nabavljeno je 17,5 hiljada Fajzerovih vakcina, Sputnjika 14 hiljada, Sinofarma 231 hiljada, Astra Zenekinih 68 hiljada. 90 hiljada ljudi u Crnoj Gori primilo je obje doze Sinofarma, a Astra Zeneke gotovo 20 hiljada. Dato je preko 7 hiljada doza Fajzer vakcine, a Sputnjikove vakcine uglavnom su iskorišćene za zdravstvene radnike i vulnerabilne grupe u staračkim domovima. Tu je oko 7 hiljada ljudi primilo obje doze. — Do sada nemamo nijednu zvaničnu prijavu trombocitoze sa trombocitopenijom, tog ozloglašenog neželjenog događaja — navela je ona.
Dr Milena Popović Samardžić: — Preporuka SZO-a je da zdravstveni radnici budu vakcinisani u obuhvatu većem od 80%.
Najveći obuhvat vakcinacijom, po riječima dr Popović Samardžić, imaju Cetinje, Kotor, Kolašin i Herceg Novi. Najslabiji obuhvat evidentan je u Petnjici, Tuzima i Gusinju. — Svi naši podaci, koji su nama dostupni u Institutu za javno zdravlje, a koji se odnose na broj osoba koje su zaražene tokom ove pandemije, govore nam da je najveći broj zaraženih u grupi radno aktivnog stanovništva od 25-55 godina, što svi negdje i očekujemo. Preko 50% zaraženih osoba bilo je upravo te starosne dobi — kazala je ona. U grupi osoba koje su preminule od posljedica infekcije virusom najzastupljenija je starosna dob 65+. Najmanji obuhvat vakcinacijom zabilježen je u populaciji onih koji najviše doprinose transmisiji virusa. Zbog toga je, kako je rečeno, važno formulisati preporuke kako bi mladi ljudi shvatili da moraju da doprinesu epidemiološkoj stabilnosti. — Stariji ljudi su vrlo osviješćeni, obuhvat vakcinacijom osoba preko 65 godina vrlo je visok, uglavnom preko 50%. Međutim, moramo da poradimo na mlađim grupama, oni se vjerovatno osjećaju sigurnije, samopouzdano, ali oni su ti koji donose virus kod kuće — objasnila je dr Popović Samardžić.
U vezi sa kalkulacijom obuhvata vakcinacijom, ona je objasnila da je u Crnoj Gori pored zvanično registrovanih 100 hiljada slučajeva zaraze, ali da je procjena da je čak 200 hiljada građana bilo inficirano. Sa 100 vakcinisanih, od kojih je samo 20 hiljada nekad imalo virus, ovaj zbir znači da je vakcinacijom, po mišljenju dr Popović Samardžić, uspješno izgrađen kolektivni imunitet, tj. da su imunizovani ljudi koji nikad nisu preležali koronu. — To je doprinijelo izgradnji imuniteta na nacionalnom nivou, tako da mi očekujemo da je 50% populacije u Crnoj Gori imunizovano — navela je ona.
Prezentujući podatke o infekciji između prve i druge doze ona je navela da je u tom periodu zaraženo samo 721 osoba, nakon druge doze, od dana kad je neko primio drugu dozu zaraženo je 165, što je manje važan podatak u odnosu na to da je nakon 14 dana od prijema druge doze zaražena 91 osoba, 21 dan nakon druge doze — 62-ije osobe, a 28 dana nakon druge doze samo 41-na osoba. Najduži interval za zarazu nakon druge doze bio je 67 dana. U vezi s ovim podacima ona je istakla preporuku građanima da veći nivo sigurnosti imamo tek 28 dana nakon primanja druge doze vakcine. Na kraju, naglasila je: — Trust the fact, get the vac. Vjerujte nauci!
Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović: — Vezano za informacije o pojavi infekta nakon vakcinacije i težine kliničkih slika, kao pulmolog i ljekar koji je dugi niz godina pratio epidemije gripa, koji je takođe respiriratorni virus, moram da iznesem informaciju da u godinama kada je grip imao veoma teške kliničke slike, a to se dešavalo, nikada u intenzivnoj jedinici nije ležao pacijent koji je vakcinisan protiv gripa. Uvažavajući taj princip, potpuno je jasno da vakcinacija, bez obzira na dužinu trajanja imuniteta, neće dovesti do smrtnih ishoda i do pojave izuzetno teških kliničkih slika. Svakako ćemo biti zaštićeni u određenom obimu i formi od tih teških kliničkih slika.
Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović: — To što mladi misle da će imati blaže kliničke slike, tačno je u određenom procentu, ali niko sa sigurnošću ne može da kaže ko će biti taj koji će na specifičan način reagovati na virus, sa tom čuvenom citokinskom olujom i ko će biti taj ko će na taj način da se bori sa virusom.
Vakcinacija osjetljive populacije
Dr Milena Popović Samardžić objasnila je da je u vezi s ovim pitanjem potrebno uskladiti proceduru koja je već pokrenuta. — Negdje nam pomaže to što su Fajzer i Moderna već deklarisali svoje vakcine kao bezbjedne u starosnoj grupi 12+. Oni čak rade na razvijanju vakcine koja se može davati djeci od 3 godine i starijoj, a Sinovak radi na izradi vakcine koja će se moći davati djeci od 3 mjeseca naviše — navela je ona. Vakcine, podsjetila je, zaista pružaju zaštitu, što važi i u odnosu na nove mutagene sojeve.
U vezi sa vakcinacijom trudnica i dojilja ona je objasnila da se u SAD-u dovršava studija sprovedena na 100 hiljada trudnica, po čijim preliminarnim podacima, ne postoji veći rizik u toj populaciji. Savjetuje se da se vakcinacija završi tokom drugog trimestra trudnoće.
Anita Đurović
[1] Termin dr A. G. Tedrosa, SZO
Add comment