O aktuelnostima iz 2021. godine
Osma godišnja Medical konferencija i ove godine je bila pregled aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji. Realizovana je 17-20 juna u Petrovcu, u hotelu „Palas”. Uz dvije panel prezentacije posvećene digitalizaciji zdravstvenog sistema i okruglom stolu o značaju imunizacije rizičnih grupa, program Osme konferencije obuhvatio je rad u još 12 sesija. Tradicionalni pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo zdravlja Crne Gore, a generalni sponzor farmaceutska kompanija „Hofmann-La Roche Ltd.”.
Naučni odbor skupa sačinjavali su eminentni strušnjaci: prof. dr Agima Ljaljević, prof. dr Snežana Vujošević, prof. dr Zorica Potpara, dr sci. med. Majda Šahman Zaimović i dr Borko Bajić.
Učešće u radu konferencije agencija za ljekove iz Hrvatske i Srbije dalo je i međunarodni ton skupu.
Brojne farmaceutske kompanije i veledrogerije svojim učešćem na konferenciji dale su značajan doprinos kvalitetu stručnog dijela skupa, kao i ukupnoj organizaciji konferencije.
Postali prepoznatljiv činilac društva
Ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore dr Jelena Borovinić Bojović izrazila je zadovoljstvo zbog prilike da u ime Ministarstva poželi dobrodošlicu na Medical konferenciju i na taj način svečano otvori Osmu konferenciju. — Naš domaćin i organizator ovog stručnog skupa je časopis Medical koji je prepoznatljiv na našim prostorima jer predano i profesionalno prati sve aktivnosti, projekte i novine u crnogorskom zdravstvenom sistemu i o tome informiše crnogorske građane — navela je ona. Podsjećajući da je i ovogodišnja konferencija okupila predstavnike domaćih i inostranih zdravstvenih ustanova i veledrogerija koji će u naredna 3 dana biti u prilici da razmijene znanja i iskustva, prezentuju najnovija dostignuća u medicini i nove dijagnostičke i terapeutske procedure iz svih oblasti medicine, ona je istakla da je prioritetan zadatak Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore obezbjeđivanje uređenog i efikasnog zdravstvenog sistema, na stabilnim osnovama, u čijem je središtu pacijent i građanin. — Naš cilj je vraćanje povjerenja u zdravstveni sistem i dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita za svakog stanovnika Crne Gore jednako. Naš osnovni zadatak je da nikoga ne zaboravimo. Svi su jednako važni — navela je ministarka Borovinić Bojović.
Izražavajući podršku organizovanju ovakvih stručnih skupova u cilju ostvarivanja ciljeva zdravstvenih vlasti, dr Borovinić Bojović je objasnila da ovakvi stručni skupovi, koji okupljaju eminentne ljekere iz brojnih oblasti medicine doprinose i da se održi korak sa najsavremenijim dostignućima u medicini i otvaraju nove perspektive u našem zdravstvenom sistemu. — Zadovoljstvo mi je što ste i ove godine, uprkos epidemiološkoj situaciji, uprkos mnogobrojnim prethodnim vebinarima, uspjeli da zajednički potvrdimo da ste postali prepoznatljiv činilac društva koji svojim radom daje puni doprinos razvoju zdravstvenog sistema, na čemu vam ovom prilikom zahvaljujem — navela je ministarka Borovinić Bojović. Ona je iskoristila priliku i da se zahvali svim zdravstvenim radnicima Crne Gore, pogotovu na angažmanu tokom COVID pandemije, kao i da najavi nastavak podrške od strane Ministarstva zdravlja sprovođenju edukativnih programa i punoj primjeni normi naučno utemeljenih dostignuća koja su usklađena sa međunarodnim standardima.
Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji tokom 2021.g.
Osma godišnja Medical konferencija realizovana je u okviru dvije panel diskusije, okruglog stola posvećenog temi imunizacije i 12 stručnih sesija.
Jedno od važnijih pitanja kojima su posvećene zdravstvene vlasti u Crnoj Gori jeste, svakako, digitalizacija sistema. Aleksandar Sekulić, direktor Direktorata za digitalno zdravlje Ministarstva zdravlja Crne Gore i dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore prezentovali su aktuelno stanje, potrebe i težnje u vezi s ovim obimnim poslom. Osnovni utisak sa ovog kursa bio je da digitalizacija zdravstvenog sistema, a pogotovu umrežavanje podsistema, predstavlja ozbiljan projekat koji će umnogome olakšati funkcionisanje u okviru zdravstvenog sistema i donijeti brojne benefite.
SMART ASTMA projekat predstavlja jedan modernizovani sistem namijenjen optimizaciji liječenja ovih pacijenata. U prezentaciji ovog programa učestvovali su dipl. ph spec. Katarina Milošević Kostadinović i mr ph. Mehridžana Derviši Lazorja.
Okrugli sto o značaju imunizacije rizičnih grupa održan je drugog dana Konferencije. Moderatorka je bila dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja Crne Gore, a aktuelne teme prezentovali su dr Borko Bajić i dr Ivana Živković, iz Ministarstva zdravlja, dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore i dr Milena Popović Samardžić, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
COVID teme ne gube na aktuelnosti
Svjetska COVID kriza donijela je brojne probleme i izazove na globalnom planu. Naravno, u centru dešavanja našao se zdravstveni sektor. Trenutak kada sa zadovoljstvom konstatujemo pad trenda zaraznosti, iskorišćen je za razmatranje uloge CInMED-a i regulatornih agencija regiona tokom pandemije COVID-19, konkretno „Twinning” projekta saradnje sa HALMED-om. Moderatorka sesije posvećene ovom pitanju bila je mr ph spec. Željka Bešović, iz Centra za ljekove, CInMED-a. Ona je govorila o izazovima nove regulative u godini pandemije COVID-19. EU „Twinning” projekat MN 16 IPA HE 01 20 pod nazivom „Podrška Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS)” prezentovala je dipl. ing. biol. Lina Čačić, viša stručna savjetnica, HALMED, RTA u „Twinning” projektu. O frontovima borbe protiv COVID-19 od regulatornih izazova, nabavke opreme i vakcina, do komunikacije istine naspram lažnih vijesti govorio je mag. farm. Pavle Zelić, predstavnik ALIMS-a. Komunikacijsku strategiju HALMED-a u pandemiji bolesti COVID-19 opisala je mag. pol., univ. spec. rel. publ., Maja Bašić, iz HALMED-a, a ulogu i značaj CInMED-a u pandemiji COVID-19, s posebnim osvrtom na praćenje bezbjednosti vakcina, prezentovala je mr ph. spec. Maja Stanković, iz Centra za postmarketinško praćenje ljekova, CInMED-a.
Svaki pacijent zahtijeva posebnu pažnju
Jedan od zaključaka koji se nametnuo tokom sesije pod nazivom „Zamislimo fleksibilniji zdravstveni sistem” svakako se odnosi na potrebu za individualizovanjem pristupa pacijentu. Moderatorka sesije dr Ljiljana Radulović prezentovala je ovom prilikom viziju budućnosti zdravstvene zaštite. O tome šta podrazumijeva fleksibilna zdravstvena zaštita govorila je dr Sanja Lekić, Klinički centar Crne Gore. Dr Ana Bulatović, ljekar Kliničkog centra Crne Gore, pojasnila je pitanje kako je uspješno decentralizovana biološka terapija za reumatološke pacijente u Crnoj Gori, a preferencu pacijentkinja sa karcinomom dojke u Crnoj Gori za decentralizaciju terapije i rezultate projekta Instituta za onkologiju prezentovala je prim. dr Jadranka Lakićević, iz Kliničkog centra Crne Gore.
Savremene terapijske mogućnosti kao odgovor na tradicionalne izazove u psihijatriji opisane su u okviru treće stručne sesije. Prof. dr Vladimir Janjić, sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Kragujevca, asis. dr sci. med. Maja Pantović Stefanović, sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Srbije, mr sci. med. dr Aleksandra Ražnatović, Klinički centar Crne Gore, prof. dr Lidija Injac, Klinički centar Crne Gore, dr Aleksandar Popović, Klinički centar Crne Gore, dr Jovo Đedović, Specijalna bolnica Dobrota, dr Aleksandar Mančić, Dom zdravlja Kotor, dr Aleksandar Zlajić, Opšta bolnica Bijelo Polje, dr Mirjana Varagić, Dom zdravlja Bijelo Polje, dr Gordana Konatar, Dom zdravlja Bijelo Polje, bavili su se posebnim stručnim preporukama na ovu temu.
Sesija pod nazivom „Da li se razlikujemo?” obuhvatila je prezentacije ljekara Kliničkog centra Crne Gore. Dr Rifat Međedović govorio je o značaju biološke terapije u reumatologiji, prof. dr Brigita Smolović o terapiji upalnih bolesti crijeva, a dr Nevena Terzić Stanić opisala je doprinos kliničke biohemije u otkrivanju, dijagnozi i praćenju bolesti.
Novitete u liječenju reumatoidnog artritisa prezentovali su dr Nataša Miketić, dr Ana Bulatović i dr Rifat Međedović, a o savremenim terapijskim opcijama metastatskog kolorektalog karcinoma govorili su dr Nevenka Lukovac Janjić i dr Nikola Milašević, ljekari Kliničkog centra Crne Gore. Značaj primjene CDK 4/6 inhibitora u liječenju metastatskog HR + HER-2 karcinoma dojke opisali su prim. dr Jadranka Lakićević, prof. dr Vladimir Todorović, dr Sanja Lekić i prim. dr Nada Cicmil Sarić.
Podaci iz kliničke prakse — važan izvor preporuka
Sesija pod naslovom „Kako podaci iz kliničke prakse grade budućnost zdravstvene zaštite u Crnoj Gori?” rukovođena je od strane dr Ljiljane Radulović (KCCG). Akademik Miroslav Samaržija ukazao je ovom prilikom na rastući značaj podataka i dokaza iz svakodnevne kliničke prakse. Dr Milovan Roganović, dr Nataša Miketić i dr Maja Kavarić kreirali su prezentaciju o vrijednosti podataka dobijenih iz sprovedenih nacionalnih projekata u oblasti neurologije, reumatologije i hemofilije, a ekonomsku vrijednost liječenja inovativnim terapijama opisao je prof. dr Dragan Lončar, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Osma konferencijska sesija bila je posvećena temi liječenja srčane slabosti. Stručne preporuke u vezi s ovim pitanjem dali su dr Nebojša Bulatović, dr Mihailo Vukmirović, sa KCCG-a, i dr Davor Kumburović, ljekar Opšte bolnice u Kotoru.
O epidemilogiji i značaju izabranog ljekara u liječenju HIV-a govorila je dr Brankica Dupanović, a iskustva u dijagnostici ove bolesti opisala je dr Snežana Dragaš. Kliničku sliku HIV infekcije i terapiju HIV-a u Crnoj Gori prezentovala je dr Marija Nikolić.
Hepatitis C bio je tema desete sesije Konferencije. Izazove u eliminaciji ove bolesti opisali su dr Ana Bubanja, dr mr sci. Brankica Dupanović, dr Danijela Stojanović i dr Ivana Đuković Savović, ljekari Kliničkog centra Crne Gore.
Medicinska ishrana kao integralni dio terapijskih protokola bila je tema sesije prim. dr Zorana Jovančevića i dr Dragana Šarića, iz Kliničkog centra Crne Gore. Oni su govorili o ranoj nutritivnoj terapiji i primjeni enteralne sondi u terapiji.
Završna sesija Konferencije posvećena je terapijskim preporukama u liječenju pacijenata oboljelih od dijabetesa melitusa tipa 2. Dr Olivera Bošković i dr Elzana Čikić dale su posebne preporuke po ovom pitanju, a stručni doprinos liječenju neuropatskog bola dala je i prof. dr Lidija Injac Savović.
Uz brojne stručne sugestije i prijatno druženje u okviru neformalnih sadržaja, Osma Medical konferencija je, po ocjeni brojnih učesnika iz zemlje i regiona, uspješno realizovana i ostvarila svoju godišnju misiju.
Anita Đurović
Program Konferencije možete pogledati ovdje OVDJE
