Više od 18 miliona ljudi, što je triput više od službenih procjena, vjerovatno je umrlo od posljedica koronavirusa u svijetu, podaci su američkih naučnika objavljeni u časopisu Lancet, dvije godine od dana kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.
Umjesto službene procjene po kojoj je od posljedica covida-19 u svijetu dosad umrlo 5,9 miliona ljudi, realnije je da ih je od te bolesti do sada umrlo 18,2 miliona, prenosi Lancet.
Tim stručnjaka koji se bavi praćenjem prekomjernog broja smrtnih ishoda od covida-19 na američkom Univerzitetu Washington u Seattleu, proučavao je stanje u 191 zemlji i teritoriju nastojeći da ustanoviti ‘stvarni globalni broj smrtnih slučajeva’. Napominju da su neki smrtni ishodi posljedica zaraze virusom, a ostali su bili povezani s infekcijom koronavirusom. Pojasnili su da je zaraza koronavirusom mogla uticati na pogoršanje ostalih već postojećih zdravstvenih stanja, poput bolesti srca ili pluća.
U izračunu ovih podataka koristili su odrednicu koja se naziva višak smrtnosti i omogućuje da se procijeni koliko je više smrtnih ishoda od očekivanog broja u poređenju s prethodnim godinama.
Stručnjaci su podatke prikupljali pretražujući razne internetske stranice vlada, Svjetsku bazu podataka o smrtnosti, bazu podataka o ljudskoj smrtnosti i podatke Evropske statističke kancelarije. Ustanovili su da su stope viška smrtnih slučajeva znatno varirale, zavisno o državi ili regiji, no ukupna globalna stopa izračunata u sklopu studije iznosila je 120 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi.
Istraživanjem je ustanovljena najviša stopa smrtnosti u državama s nižim prihodima, poput zemalja Latinske Amerike, istočne i središnje Evrope i subsaharske Afrike, no broj smrtnih ishoda bio je prilično visok i u nekim državama s visokim dohotkom, kao što su Italija i djelovi Sjedinjenih Država.
Naučnici su uporedili podatke prikupljene između januara 2020. i decembra 2021., s podacima prikupljenim tokom prethodnih 11 godina. U prosjeku je, na svakih 100.000 ljudi u svijetu bilo 120 smrtnih ishoda koji nijesu bili očekivani ni predviđeni da nije izbila pandemija koronavirusa, napisali su u članku.
Po njihovoj procjeni, najviše smrtnih slučajeva, odnosno više nego što je očekivano u uobičajenim okolnostima, uočeno je u području andskih država Latinske Amerike (512 smrtnih slučajeva na 100.000), u istočnoj Evropi (345 smrtnih slučajeva na 100.000), u srednjoj Evropi (316 smrtnih slučajeva na 100.000), u južnoj subsaharskoj Africi (309 smrtnih slučajeva na 100.000) i u središnjem dijelu Latinske Amerike (274 smrtna slučaja na 100.000).
U Sjedinjenim Državama je stopa viška smrtnosti iznosila 179, a u Velikoj Britaniji 127 ljudi na 100.000 stanovnika. Istraživači su primijetili i da je u nekim državama, poput Islanda, Singapura i Australije u pomenutom razdoblju bilo manje smrtnih slučajeva nego što je očekivano u uobičajenim okolnostima.
Najveći broj smrtnih slučajeva koji se povezuju s pandemijom imala je Indija (4,1 milion), zatim Sjedinjene Države i Rusija (po 1,1 milion), Meksiko (798.000), Brazil (792.000), Indonezija (736.000) i Pakistan (664.000).
– Dodatna istraživanja pomoći će nam da otkrijemo koliko je smrtnih slučajeva direktno prouzrokovalo covid-19, a koliko ih je indirektno posljedica pandemije – rekao je voditelj studije prof. Haidong Wang sa Univerziteta Washington u Seattleu.
Naučnici predviđaju da će se prekomjerna smrtnost povezana s pandemijom u budućnosti smanjiti, zahvaljujući vakcinama i novim načinima liječenja, no upozoravaju da pandemija još nije gotova i da bi se mogle pojaviti nove, opasne varijante koronavirusa. Hina
Add comment