Posljednjih godina na cijelom području bivše SFRJ, a posebno u članicama EU-a, poput Hrvatske i Slovenije, bilježi se opšti trend odlaska ljekara, posebno vrhunskih specijalista, ali i drugog medicinskog osoblja u zemlje EU-a, Veliku Britaniju i SAD.
Ovaj trend nije samo ‘posebnost’ bivših jugoslavenskih republika – prema nekim anketama, čak 65 posto svih studenata medicine u Rumuniji planira da napusti zemlju nakon završetka studija. Vlasti u Bugarskoj nedavno su upozorile da samo u glavnom gradu Sofiji nedostaje oko 1500 ljekara i isto toliko medicinskih sestara, kao i veliki broj vozača hitne službe. Razlog takve ‘medicinske migracije’ sasvim je jasan – zdravstvena industrija u zemljama zapadne Evrope na puno je višem nivou nego u srednjoj i istočnoj Evropi, a i plate ljekara su znatno veće – i do nekoliko puta.
Posljednjih godina vladajuća koalicija u Srbiji stavlja naglasak na obnovu brojnih kliničkih centara i bolnica, nabavku nove opreme, te dodjelu specijalizacija mladim ljekarima. Ipak, u Srbiji je političko ‘kadroviranje’ u zdravstvu izrazito izraženo – u praksi se bez ‘stranačke knjižice’ ne može biti direktor, pa čak ni glavna sestra u ustanovi. Tokom prošle predizborne kampanje podijeljene su hiljade ugovora o radu i specijalizacija ali samo onim ljekarima koji su ‘u stranci’.
Budući da vlast u Srbiji promoviše ‘zlatno doba’, nema službenih podataka koliko je medicinskog osoblja dosad otišlo u EU, SAD, pa čak i Kanadu i Australiju. Neke procjene zdravstvenih sindikata govore o brojci od oko 500 do 700 ljekara godišnje, uglavnom onih iz manjih mjesta, gdje je, zbog već pomenutog ‘stranačkog zdravstva’, praktički moguće raditi u struci. Sličan je i broj medicinskih sestara, budući da je u cijeloj EU, a posebno u Austriji i Njemačkoj, profil ‘medicinski njegovatelj’ izuzetno tražen.
Evropski analitičari takođe procjenjuju da će do 2030. godine u zemljama EU-a nedostajati najmanje 250.000 ljekara svih specijalnosti. Jedan od glavnih uzroka ovakvog trenda je starenje stanovništva, odlazak ljekara koji su pošli u penziju te sve manje mladih koji su spremni da studiraju u ovom smjeru jer je to jako skupo i dugotrajno. Najveći nedostatak ljekara pogodiće Francusku, Mađarsku, Rumuniju i Belgiju.
Nakon tri dana štrajka i više obustava rada posljednjih mjeseci, mladi ljekari u Engleskoj pooštravaju mobilizaciju zbog izostanka dogovora s vladom u krizi izazvanoj inflacijom. Štrajk mladih ljekara, kojih je u Engleskoj oko 70.000 dolazi u trenutku kada britanski sistem javnog zdravstva, NHS, ima manjak ljekara i bori se da smanji goleme liste čekanja za pacijente.
Posljednji mjeseci obilježeni su nizom istorijskih štrajkova raznih kategorija osoblja, među kojima su prvi put bile i medicinske sestre. NHS je zabrinut radi mogućih posljedica nove obustave rada u jeku zime jer će “gotovo sva rutinska zaštita biti poremećena” zbog prioriteta koji se daju hitnoj službi. Ovaj januar mogao bi biti “jedan od najgorih početaka godine za NHS”, upozorio je u saopštenju Stephen Powis, medicinski direktor NHS-a Engleske, koji je pozvao pacijente da ne odustaju od odlaska ljekaru.
-Ova akcija ne samo da će imati veliki uticaj na planirane medicinske zahvate već dolazi i na vrhu niza sezonskih pritisaka kao što su covid, gripa i odsutnost osoblja zbog bolesti što sve utiče na način na koji se pacijenti zbrinjavaju u bolnicama – dodao je Powis.
Mlađi ljekari u Engleskoj zarađuju oko 37.000 eura u prvoj godini, podaci su vlade. Po sindikatu BMA koji broji oko 46.000 stažista, njihove plate smanjile su se za oko četvrtinu od 2008., kada se uzme u obzir inflacija. Vlada je u jesen pet nedjelja pregovarala kako bi pokušala da riješi situaciju prije napetog zimskog razdoblja. Ponudila je početkom decembra povećanje plate od tri posto, uz ljetos odobrenu prosječnu povišicu od 8,8 posto.
No, za sindikat BMA, “vlada se nije pokazala sposobnom da iznese vjerodostojnu ponudu o platama”, s predlogom koji, po njemu, ne bi zaustavio pad kupovne moći.
Net.hr
