Istraživanja sprovođena u razvijenim zemaljama pokazala su da je posljedica privatizacije zdravstva uglavnom lošija briga o pacijentima.
Iako zagovornici privatizacije tvrde da ona ljekarima pruža mogućnost da posvete više vremena pacijentima i da rade u boljim uslovima, 13 studija objedinjenih u jednu veliku pokazalo je da to uopšte nije slučaj. Šta više, obrnuto je – bolnice koje su privatizovane najčešće gore brinu o svojim pacijentima nego kada su bile državne.
Ovu veliku studiju sproveli su istraživači sa oksfordskog univerziteta, predvođeni dr Bendžaminom Guderom. Analizom brojnih podataka iz osam zemalja došli su do zaključka da zapravo nema nijednog primjera da je privatizacija značajnije unaprijedila kvalitet zdravstvene njege. Tih osam zemalja bile su Hrvatska, Kanada, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Južna Koreja, Švedska i SAD.
Sve što neko želi da kupi, počev od banja preko kompanija do bolnica, može da bude isplativo. Da nije tako, ne bi bilo ni kupaca ovih dobara.
To je naravno slučaj i sa bolnicama. Studije su pokazale da one poslije prelaska u ruke privatnika počinju da bilježe znatno veće profite nego ranije. Međutim, ovo ne znači da one bolje rade. Veći profit postiže se smanjivanjem troškova a ono obično podrazumijeva otpuštanje osoblja i uštede gdje god su one moguće. Posljedice toga su brojne. Primjera radi, pošto je prvo na udaru osoblje koje se bavi higijenom, u privatizovanim bolnicama se bilježi rast broja infekcija pacijenata, a neke studije pokazuju čak i povećan broj smrti koje su mogle biti izbjegnute.
Ipak, zdravstveni sistemi širom svijeta su pod konstantnim pritiskom zbog starenja populacije i nekada nemaju drugi izbor osim da pojedine bolnice ponude na prodaju, tako da se ne nazire drugo rješenje za ovaj problem osim privazitacije ili povećanja budžeta za zdravstvo. The Lancet Public Health (bif.rs)
