Male boginje (Morbilli) su akutno, zarazno, virusno oboljenje koje izaziva virus malih boginja.
Ko oboljeva od malih boginja?
Rizik inficiranja virusom morbila imaju osobe koje nijesu preležale male boginje ili nijesu vakcinisane protiv malih boginja. Morbili se uglavnom smatraju bolešću dječjeg uzrasta, ali se mogu javiti u bilo kom životnom dobu kod nevakcinisanih i osjetljivih osoba. Otpornost nakon preležane bolesti kao i kod potpuno vakcinisanih osoba se smatra doživotnom.
U kojim djelovima svijeta se javljaju male boginje?
Više od milion djece svake godine umire od malih boginja širom svijeta. Posebno su ugrožena pothranjena djeca čiji imuni sistem nije u stanju da se izbori sa infekcijom. Zbog toga se oko 98% smrtnih slučajeva dešava u zemljama u razvoju. Ipak, umiranje se registruje i u najrazvijenijim državama svijeta uključujući i države Evropske unije i Sjeverne Amerike. U mnogim zemljama Evrope male boginje su i dalje značajan narodnozdravstveni problem prvenstveno zbog slabog odziva na vakcinaciju. Zbog toga se epidemije morbila kontinuirano javljaju najšeće među nevakcinisanom djecom, djecom koja su previše mala da bi bila vakcinisana i djecom koja su nepotpuno vakcinisana i nisu razvila dovoljan nivo imuniteta.
Kako se morbili šire?
Virus malih boginja se vrlo lako širi sa zaraznih na osjetljive osobe i to najčešće putem vazduha – preko kapljica koje nastaju prilikom kašljanja i kijanja ili direktnim kontaktom sa nosnim ili ždrelnim sekretom zaraženih osoba. Ređe se bolest prenosi preko predmeta koji su sveže zagađeni nosno-ždrelnim sekretom.
Koji su simptomi malih boginja?
Prvi simptomi infekcije virusom morbila se javljaju obično 7-18 dana nakon kontakta sa zaraznom osobom. Bolest u početku liči na običnu prehladu sa curenjem iz nosa i blago povišenom tjelesnom temperaturom. Oči mogu postati crvene i osjetljive na svjetlo. Kako bolest napreduje, obično 3-7 dana nakon početka, tjelesna temperatura može da poraste i do 39-40 stepeni Celzijusa. Javlja se ospa koja obično počinje na licu, iza ušiju, a odate se širi po cijelom tijelu. Ospa traje 4-7 dana i najčešće je praćena malim bjelim tačkicama (Koplikove mrlje) koje se javljaju na sluznici usne duplje.
Kada su osobe oboljele od malih boginja zarazne?
Osobe oboljele od morbila su najzaraznije 2-4 dana prije i do 4 dana nakon izbijanja ospe.
Koje komplikacije se mogu javiti kod malih boginja?
Prava opasnost od malih boginja leži u činjenici da virus pored uobičajene kliničke slike izaziva opštu slabost organizma – anergiju praćenu izraženim padom imuniteta kod inficiranih, tako da se na male boginje često „nadovezuju“ druge bolesti i infekcije. Upravo ono što prati male boginje predstavlja najveću opasnost a to su su komplikacije – upale gornjih i donjih disajnih puteva, prije svega teške upale pluća, zatim upale uha, ali i najteže komplikacije koje mogu da se jave u vidu upale mozga – encefalitisa. Komplikacije čine da se na oko hiljadu oboljele dece, bilježi u prosjeku jedan smrtni slučaj u razvijenim državama dok je u nerazvijenijim državama ova stopa višestruko veća i od sto oboljelih smrt će se registrovati kod 3-5 osoba.
Kako se male boginje mogu spriječiti?
Vakcinacija protiv morbila se sprovodi kod djece počev od 12 pa sve do navršenih 15 mjeseci života primenom učinkovite i bezbjedne vakcine koja je u upotrebi širom svijeta više od tri decenije a kod nas od 1994. godine. Druga doza vakcine daje se do navršenih sedam godina života odnosno prilikom polaska u osnovnu školu.
Vakcina se daje zajedno sa vakcinom protiv zaušaka i rubeole a dvije doze vakcine su neophodne za adekvatnu zaštitu koja podrazumjeva dugotrajan imunitet. To znači da svako dijete pre završene osnovne škole u zdravstvenoj dokumentaciji treba da ima upisane dvije doze ove vakcine. Imunitet nakon potpune vakcinacije stvara se u više od 95% vakcinisanih i smatra se doživotnim.
Da li je vakcina protiv malih boginja bezbjedna?
Vakcina protiv morbila je sigurna i učinkovita. Primjenom vakcine uz adekvatan imunološki odgovor, ostvaruje se zaštitni nivo antitijela kod 95% djece koja su vakcinisana jednom dozom sa navršenih 12 meseci života i gotovo kod 99% djece koja su primila dvije doze vakcine.
Tokom više decenijskog praćenja upotrebe ove vakcine i nakon stotina miliona doza datih djeci širom svijeta jasno su utvrđene njene osobine i precizno se znaju neželjene reakcije koje mogu nastati jer kao i svi drugi ljekovi, i vakcina protiv malih boginja može dovesti do pojave neželjenih reakcija. Međutim, ni jedna od registrovanih neželjenih reakcija nema visoke razmjere niti po učestalosti niti po ozbiljnosti a korist primjene vakcine jasno višestruko prevazilazi sve njene moguće neželjene reakcije.
Posebno bitno je da se neželjene reakcije neće javiti kod svih vakcinisanih već naprotiv – javiće se rijetko i samo kod pojedinih osoba. Ozbiljna alergija, kao najteža neželjena reakcija, može se javiti jednom na 100.000 datih doza ili čak i rijeđe, što s obzirom na broj datih doza u Crnoj Gori znači da će se takva reakcija vidjeti otprilike jednom u deset godina a ne postoje podaci da je do sada zabilježena kod nas. Druga neželjena dejstva po pravilu su moguća i obuhvataju: bol i crvenilo na mjestu primjene vakcine, kratkotrajno povišenu tjelesnu temperaturu, otok na mjestu primjene, blagi prolazni osip, pojačanu sekreciju iz nosa ili kijanje, otok pljuvačnih žljezda lica i vrata, prolazni pad broja trombocita, bol u mišićima i zglobovima.
Gotovo sva nabrojana neželjena dejstva češća su kod starije djece koja kasne sa primanjem prve doze vakcine kao i kod odraslih, kratkog su trajanja i prolaze sama od sebe te najčešće ne zahtijevaju intenzivno praćenje od strane medicinskog osoblja. Rizik od razvoja komlikacija nakon infekcije virusom morbila je za određene entitete nekoliko desetina puta veći nego nakon primanja vakcine.
Danas sve zemlje svijeta sprovode sistemsku imunizaciju protiv malih boginja u cilju zaštite kako pojedinaca tako i populacije.
Kako da se ponašate ako mislite da Vaše dijete ima morbile?
Ako Vaše dijete rezvije visoku tjelesnu temperaturu praćenu nabrojanim simptomima potrebno ga je odvesti na ljekarski pregled. Posjetu izabranom pedijatru je neophodno najaviti telefonskim putem a prilikom dolaska u dom zdravlja sestri na šalteru je potrebno odmah objasniti da je dijete febrilno i da ima osip. Najava posjete je neophodna kako bi se pregled organizovao na način koji će spriječiti eventualno širenje virusa među drugom djecom koja se u tom trenutku mogu nalaziti u čekaonici doma zdravlja.
Nakon pregleda ljekara neophodno je strogo pridržavati se savjeta koje dobijete. Ponekad će biti potrebno uzimanje uzoraka krvi kao i razgovor sa nadlježnim epidemiologom koji za cilj ima identifikaciju izvora zaraze ali i saopštavanje mjera za prekid širenja oboljevanja u okolini. Bolničko liječenje se sprovodi u slučaju komplikacija. Nekomplikovani slučajevi morbila liječe se ambulantno i u kućnim uslovima. Tada je potrebno:
- Uzimati dovoljno tečnosti (mlaki i blagi čajevi)
- Vlažiti vazduh prostorije u kući barem 2-3 nedelje;
- Pošto je jedan od simptoma morbila osjetljivost na svijetlo – zamračite prostoriju gde se dete nalazi.
- Po potrebi i preporuci izabranog pedijatra koristiti lijekove za snižavanje tjelesne temperature i smirivanje bolova u mišićima
- Zbog pada imuniteta postoji povećan rizik od infekcija (proliv, respiratorne infekcije i slično). Ako se pojavi kašalj, konvulzije zbog visoke tjelesne temperature ili ako temperatura ponovo počne da raste iako se bila stabilizovala – ponovo se obavezno javite lekaru bez ikakvog odlaganja.
Institut za javno zdravlje Crne Gore
