Kardiovaskularna oboljenja (KVB) su vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu, i skraćuju prosječni životni vijek čovjeka za 10 godina. Zauzimaju prvo mjesto među uzročnicima mortaliteta, a posebno se ističe koronarna bolest. Prema istraživanjima koja su rađena tokom posljednje dekade, smatra se da će broj oboljelih od KVB-a i dalje rasti, uglavnom na račun porasta gojaznosti i broja oboljelih od dijabetes melitusa (lat. diabetes mellitus). Imajući ovo u vidu, mjerama primarne i sekundarne prevencije za sprečavanje KVB-a pridaje se naročiti značaj. U prevenciji KVB-a istovremeno se obraća pažnja na prisustvo svih faktora rizika, jer oni međusobno potenciraju djelovanje i znatno povećavaju rizik za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja. Rezultati EUROASPIRE III studije ukazuju na bojazan da stanovništvo može radije izabrati da uzima tablete, nego da promijeni stil života. Zato se insistira na određivanju ukupnog rizika za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja i promjeni stila života, jer multipli faktori rizika obično doprinose pojavi ateroskleroze koja uzrokuje KVB.
Osobe sa dijagnostikovanim KVB-om, dijabetes melitusom tipa 2 i dijabetes melitusom tipa 1, sa mikroalbuminurijom i osobe sa veoma visokim nivoom individualnih faktora rizika imaju povećan rizik od posljedica KVB-a i zahtijevaju tretman za sve faktore rizika. Za sve ostale se, prema Preporukama za prevenciju KVB-a, izdatim 2007. godine od strane Evropskog udruženja kardiologa, može koristiti skor tablica rizika (engl. Score) za procjenu ukupnog rizika od pojave fatalnog kardiovaskularnog događaja. Ovo je od posebnog značaja jer mnoge osobe imaju umjereno povišene nivoe nekoliko faktora rizika, koji tek u kombinaciji mogu dovesti do neočekivano visokog nivoa ukupnog rizika za razvoj KVB-a.
Postavlja se pitanje kada treba vršiti procjenu kardiovaskularnog rizika? Uvijek kada to pacijent traži. Ako je tokom konsultacije utvrđeno da je osoba: srednje životne dobi i pušač; postoji gojaznost, posebno abdominalna; postoji jedan ili više faktora rizika kao što su povišene vrijednosti TA, lipida i glukoze; postoji porodično opterećenje za rani razvoj KVB-a ili drugi faktori rizika; postoje simptomi koji ukazuju na KVB. Ako se potvrdi postojanje nekog od navedenih parametara, trebalo bi izvršiti procjenu faktora rizika. Korišćenje SCORE tablica nije neophodno u osoba kod kojih je već izražen visok rizik od dobijanja KVB-a.
Na sajtu Evropskog udruženja kardiologa (www.escardio.org) postoji „Heart Score” program, koji predstavlja veb-baziran program za procjenu kardiovaskularnog rizika (KV) i njegov menadžment, a ima za cilj pružanje podrške ljekarima u poboljšanju individualne redukcije rizika za svakog pacijenta. Uz pomoć programa procjenjuje se izloženost pojedine osobe riziku: na osnovu životne dobi, pušačkih navika, arterijskog krvnog pritiska i nivoa holesterola u krvi. Ovim programom se izračunava apsolutni KV rizik.
Rizik će biti precijenjen u zemljama sa opadanjem mortaliteta nastalog usljed KVB-a, ali i potcijenjen u zemljama sa porastom KVB-om uzrokovanog mortaliteta. U bilo kojoj životnoj dobi rizik je manje izražen kod za žena nego kod muškaraca. Ovaj podatak ipak predstavlja varku, jer žene u stvari u većem procentu umiru od KVB-a nego što je to slučaj sa muškarcima. Pregled tablica pokazuje da je kod njih rizik praktično odložen za 10 godina.
Ukupni rizik od dobijanja KVB-a može biti veći od onog koji se vidi u tablicama i to kod: fizički neaktivnih ili gojaznih osoba, naročito onih sa abdominalnom gojaznošću; osoba sa značajnom porodičnom anamnezom prijevremene pojave KVB-a; osoba sa dijabetesom -rizik može biti 5 puta veći u žena sa dijabetesom i 3 puta veći u muškaraca sa dijabetesom, u poređenju sa onima koji ne pate od dijabetesa; osoba sa niskim nivoom HDL holesterola i visokom vrijednošću triglicerida; asimptomatskih slučajeva sa prekliničkim dokazom ateroskleroze (UZ karotidnih arterija) i socijalno ugroženih osoba.
Kako koristiti SCORE tablice za procjenu ukupnog rizika za razvoj KVB-a u asimptomatske osobe? Treba koristiti tablice niskog rizika za Belgiju, Francusku, Grčku, Italiju, Luksemburg, Španiju, Švajcarsku i Portugaliju; tablice visokog rizika koristiti u ostalim zemljama Evrope. Pronaći polje u tablici koje je najbliže godinama, vrijednos¬tima holesterola i TA, imajući na umu da će rizik biti veći kada osoba bude starija i u višoj kategoriji za holesterol i TA.
INOVACIJA NA TRŽIŠTU BETA-BLOKATORA
Prof. dr Aneta Bošković, predavač na Medicinskom fakultetu u Podgorici i ljekar Kliničkog centra Crne Gore, bila je jedan od izlagača na septembarskom naučnom seminaru „Nova saznanja o djelovanju bisoprolola u liječenju kardiovaskularnih bolesti”, održanom povodom Svjetskog dana srca. Izlaganjem na temu „Bisoprolol od antihipertenziva do perioperativne zaštite” predočila je neke od aspekata primjene ovog lijeka u terapiji kardiovaskularnih poremećaja. Navodeći da je riječ o lijeku čija se primjena posljednjih godina forsira u svijetu, te da on ima široku primjenu u paleti ljekova namijenjenih za suzbijanje posljedica KVB bolesti, istakla je značaj pojave novog visokoselektivnog lijeka (Tensec – bisoprolol), koji pokazuje mnogo manje prisustvo neželjenih efekata u odnosu^ na beta-blokatore koji su ranije plasirani na naše farmaceutsko tržište. – Radi se o lijeku čija je primjena zastupljena u svim kardiovaskularnim oboljenjima koja su prisutna u kardiovaskularnom kontinuumu: počev od liječenja arterijske hipertenzije, preko koronarne bolesti, liječenja akutnog koronarnog sindroma (sa ili bez estelevacije), liječenja hronične srčane insuficijencije i poremećaja srčanog ritma – objasnila je u intervjuu za „Medical” prof. dr Bošković. Novi visoko-selektivni beta-blokator metabolički je neutralan. To znači da ovaj lijek više ne pokazuje negativni uticaj na metabolizam glukoze i lipida, te da se, kako je navela dr Bošković, može koristiti i u liječenju KVB poremećaja kod dijabetičara, kod pacijenata sa hiperlipo-proteinijama, ali i kod pacijenata sa hroni-čnom opstruktivnom bolešću pluća.
Provjeriti kvaliikator i utvrditi apsolutni 10-godišnji rizik za pojavu fatalnog KVB-a. Nizak apsolutni rizik u mladih osoba može kriti visok relativni rizik. Ovo treba objasniti osobi uz pomoć tablica relativnog rizika. Starenjem, visok relativni rizik postaće visok apsolutni rizik. Takvoj osobi treba savjetovati intenzivnu modifikaciju stila života.
Redukcija ukupnog rizika počinje promjenama životnih navika. To zavisi od spremnosti pojedinca da modiikuje svoje ponašanje. Ne treba čekati da se razviju simptomi koronarne bolesti ili drugog oblika KVB-a, već treba ranije sprovesti promjene životnih navika, uz stručnu podršku i podršku porodice. Neophodno je prestati sa pušenjem, pridržavati se dijetalne ishrane u smislu smanjenja tjelesne mase ukoliko je potrebno i smanjenja holesterola. Povećati unos svježeg voća i povrća, kao i žitarica. Smanjiti ukupan unos kalorija kada je potrebno smanjenje tjelesne mase. Smanjiti upotrebu soli i alkohola kada je krvni pritisak povišen. Adekvatne dijetetske izmjene mogu imati povoljan uticaj na suzbijanje više faktora rizika za pojavu KVB-a. Treba smanjiti potrebu za medikamentoznom terapijom i istaći značaj redovne izičke aktivnosti (šetnja, plivanje, vožnja bicikla – barem 30 minuta dnevno). Fizička aktivnost pomaže u smanjenju prekomjerne tjelesne mase, povećava HDL holesterol, smanjuje vrijednost triglicerida i sklonost ka trombozi.
U primarnoj kao i u sekundarnoj prevenciji cilj treba da bude redukcija ukupnog rizika za pojavu KVB-a. Ako cilj ne može biti postignut redukcijom jednog faktora rizika, ukupni rizik se još uvijek može smanjiti intenzivnijim djelovanjem na ostale faktore rizika. Promjena načina života i dalje ostaje kamen temeljac prevencije KVB-a.
Piše: prof. dr sc med. Aneta Bošković
Add comment