[heading size=”6”]U organizaciji Društva za borbu protiv raka, u Podgorici je, u Domu omladine, 03.09.2010.g. realizovano još jedno u nizu predavanja čija se tema ticala malignih bolesti. Dr Nebojša Jokmanović, ginekolog-onkolog, govorio je o pušenju kao jednom od faktora rizika za nastanak raka grlića materice i štetnim dejstvima koje ono ima na trudnoću.[/heading]
Ističući podatak da je u posljednje vrijeme signifikantno povećan broj oboljelih od malignih oboljenja, te da se, paralelno sa tim, uočava i porast broja pušača, dr Nebojša Jokmanović osvjetlio je niz aspekata vezanih za pojavu karcinoma grlića materice i postavio neka pitanja o načinu življenja na koja savremeni čovjek treba da obrati pažnju. Naučno je dokazano, kako je više puta naglasio, da je pušenje faktor rizika za dobijanje raka grlića materice, te da, ako ne samostalno, ali sigurno u sadejstvu sa još nekim od riziko faktora (stres, genetska predisponiranost, dugotrajno radno vrijeme, obavljanje napornih poslova, uslovi okruženja tipa povećanog radioktivnog uticaja i zagađenosti vode, vazduha, hrane…), pušenje zaista jeste izazivač ovih bolesti. – Kod žena ono može biti i faktor rizika za sterilitet, poremećaj menstrualnog ciklusa, faktor štetnosti za trudnoću i, što je najvažnije, za nastanak raka grlića materice – precizirao je dr Jokmanović.
Kada je Crna Gora u pitanju, statistika koja se veže za ovu bolest ne pokazuje nimalo ohrabrujuće podatke. – Rak grlića materice jedan je od vodećih uzročnika smrtnosti žena u Crnoj Gori. Incidenca obolijevanja je iznad 20, što znači da 80-100 žena oboli godišnje. Svake godine umre otprilike jedna četvrtina tog broja novooboljelih bolesnica – istakao je dr Jokmanović. Iako je brigom o preventivnim pregledima regulisanom nacionalnim planovima, te ograničavanjem dejstva faktora rizika, u svijetu taj problem značajno suzbijen i kanalisan, stanje u crnogorskom zdravstvu takvo je da ne postoji nacionalni program borbe protiv raka grlića materice, te da se zakonom definisana regulativa borbe protiv pušenja ne sprovodi u praksi. Pored svega, nedovoljno razvijena svijest o neophodnosti vršenja redovnih kontrolnih ginekoloških pregleda, te stid kao pojava koja je njihov redovan prateći element, dovode do izbjegavanja vršenja te preventivne prakse.
– Vrijeme nastanka raka grlića materice, do pojave prvih simptoma, izuzetno je dugo: do desetak godina. Suština je da bolest postoji, i treba razmišljati o njoj prije pojave simptoma, kada već može da bude kasno. Za liječenje je neophodna izrada skrining programa, pravljenje nacionalnog programa za borbu protiv ove bolesti, redovno javljanje žena na kontrolu, svakih 9-12 mjeseci, ili kod žena sa konsta-tovanim simptomima, svakih 3-4 mjeseca – rekao je dr
Jokmanović. Dokazana je pogubnost dejstva pušenja, kao izuzetno značajnog uzročnika nastanka raka, kako kod aktivnih tako i kod pasivnih pušača. Nikotin je, kako se ovom prilikom moglo čuti, neizostavan sastojak tkiva grlića materice žene koja konzumira duvanske proizvode a koja je oboljela od raka ove regije.
Preventivni kontrolni pregledi postaju izuzetno značajna obaveza svake žene ako se uzme u obzir podatak da se početno stanje raka grlića materice odlikuje odsustvom simptoma. Rani početak seksualnog života, infekcija humanim papiloma virusom, više seksualnih partnera, polno prenosive bolesti, prirodno karakteristična osjetljivost žena za razvijanje bolesti polnog sistema, samo su još neki od brojnih faktora rizika za pojavu karcinoma grlića materice koji su pomenuti na ovom predavanju. Dr Jokmanović takođe je istakao da mehanizam nastanka bolesti, pogotovu u odnosu na imuno stanje organizma, još uvijek nije dovoljno objašnjen u medicini. Jedna od bitnih poruka ovog izlaganja odnosi se na to da treba smanjiti uticaj svih faktora rizika za razvoj bolesti i nikako ne čekati pojavu simptoma.
Pušenje se, kako je istakao dr Jokmanović, javlja i kao izuzetno poguban element tokom trudnoće: abortusi, prevremeni porođaji, odlubljivanje posteljice i krvarenja, mala težina djeteta (124-274 grama manja od prosječne). Da bi se iole osvijetlila problematika njegovog štetnog uticaja na zdravlje ljudi, čini se da je potrebno razmotriti neka pitanja šireg socijalnog djelovanja, tj. normi koje su uobičajene u društvenom ponašanju, a tek potom osmisliti načine za borbu sa njima. Nepoštovanje zakonskih normi o suzbijanju pušenja, psihološki aspekt posmatranja cigarete kao hrane, kontraproduktivnost upozorenja, postojanje stabilnog kružnog toka lanca proizvođača, snabdjevača i konzumenata duvanskih proizvoda itd. samo su neki od za sada nejasnih i ovom prilikom potenciranih pitanja. Šta je to što navodi pušača da konzumira cigaretu na vrhu planine, u prirodi, na svježem vazduhu, pitanje je koje, po mišljenju dr Jokmanovića, zahtijeva traženje odgovora. Osmišljavanje efektne strategije u borbi protiv pušenja, može se zaključiti, direktno će doprinijeti smanjenju broja žena oboljelih od raka grlića materice, i naravno, ne samo od ove vrste malig-niteta.
Add comment