X Medikal konferencija
Analiza potrošnje ljekova u periodu 2017-2021. godina
Mr pharm spec. Lidija Čizmović, rukovoditeljka Centra za promet i bezbjednu primjenu ljekova u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, u svom izlaganju je predstavila analizu potrošnje ljekova u periodu od 2017. do 2021. godine. Najprije je ukratko pojasnila postupak obrade podataka, a potom je predstavila izvještaj o potrošnji ljekova za 2022. godinu, kao i poređenje sa potrošnjom ljekova u prethodnih pet godina.
,,Naši izvještaji su izraženi u definisanoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika na dan, kao i finansijski, te se mogu podijeliti i posebno na vanbolničku i bolničku potrošnju ljekova. Za izradu izvještaja korišćeni su podaci o prometu registrovanih veledrogerija koje su obavljale promet ljekova u Crnoj Gori u 2022. godini, kao i u prethodnim godinama. Izvještaji su po nezaštićenim nazivima ljekova (INN) izraženi u DDD/1000/dan, kao i finansijski u eurima“, objasnila je Čizmović.
Napomenula je da je metodologija koja se za ove svrhe koristi zapravo metodologija Svjetske zdravstvene organizacije – tzv. ATC/DDD sistem, koji koji ljekove dijeli u grupe na osnovu organa ili sistema na koje djeluju u skladu sa svojim hemijskim, farmakološkim i terapijskim svojstvima, dok je definisana dnevna doza (DDD) tehnička, statistička jedinica mjere upotrebe lijeka, čija vrijednost predstavlja prosječnu dnevnu dozu za glavnu indikaciju primjene lijeka kod odraslih osoba.
Kako se podaci o potrošnji ljekova prikupljaju po isteku prethodne kalendarske godine, tako su podaci o potrošnji ljekova za 2022. godinu nedavno obrađeni i završeni, te su ovom prilikom po prvi put predstavljeni.
Prema posljednjem izvještaju, najviše korišćeni ljekovi izraženi u DDD/1000/dan u 2022. godini jesu ljekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, zatim nakon njih slijedi grupa ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma, ljekova za liječenje nervnog sistema itd. Kada uporedimo potrošnju ljekova u 2022. godini sa prethodnim godinama, u periodu od 2017. do 2022. godine, možemo zaključiti da je porast u 2022. godini u odnosu na 2017. godinu zabilježen kod ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa (26,06%), a zatim i kod grupe ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma (37,94%). Potrošnja samo prve tri grupe ljekova (ljekovi za liječenje kardiovaskularnog sistema, ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa i ljekovi za liječenje alimentarnog trakta), izražena u DDD/1000/dan, čini približno 70% od ukupne potrošnje ljekova.
„S obzirom na to da još uvijek nijesu na raspolaganju podaci o potrošnji ljekova iz zemalja u okruženju, kao i zemalja Evropske unije (EU), izvršili smo poređenje udjela pojedinih grupa ljekova u ukupnoj potrošnji iz 2021. godine sa zemljama u okruženju, Srbijom i Hrvatskom. Poređenjem podataka o udjelu pojedinih grupa ljekova u ukupnoj potrošnji ljekova u Crnoj Gori sa podacima o udjelu prethodno navedenih zemalja, zapaženo je da Crna Gora ima veći udio ljekova koji se koriste za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, kao i ljekova iz grupe antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu i ljekova za liječenje mišićno-kostnog sistema“ navodi dalje Čizmović.
Mr Čizmović je predočila i finansijski aspekt potrošnje ljekova. Tom prilikom je naglasila da ljekovi koji pripadaju grupi antineoplastika i imunomodulatora nemaju dodijeljenu definisanu dnevnu dozu zbog specifičnosti doziranja ovih ljekova (individualno doziranje po tjelesnoj masi ili tjelesnoj površini), te da se stoga u izvještajima u DDD/1000/dan prikazuje da se vrlo malo troše ili da se uopšte ne koriste. „Zbog navedenih razloga, ovi ljekovi se prate finansijski, i na taj način imamo uvid u potrošnju ove grupe ljekova. S obzirom na to da se radi o izuzetno skupim ljekovima, oni se u svim finansijskim godišnjim izvještajima nalaze na prvom mjestu, pa su tako i u 2022. godini to ljekovi za koje se izdvaja najviše finansijskih sredstava“, istakla je Čizmović. Posmatrano sa aspekta udjela u ukupnoj potrošnji za ovu grupu ljekova, u 2022. godini ovaj udio čini 34,66% od ukupne finansijske potrošnje ljekova. U posljednjih pet godina, za ovu grupu ljekova je udio oko 30% u odnosu na ukupnu potrošnju ljekova. U 2022. godini je ukupna potrošnja iznosila 145,55 milona eura, što u odnosu na 2021. godinu predstavlja povećanje od 4,35%, a u odnosu na 2017. godinu povećanje od skoro 112%. „Zapažen finansijski porast potrošnje u 2022. godini, u odnosu na 2021. godinu, osim grupe ljekova gdje su neoplastici i imunomodulatori (17,76%), zabilježila je i grupa ljekova za liječenje alimentarnog trakta (13,95%), zatim ljekovi za liječenje respiratornog trakta (13,76%), kao i za liječenje mišićno-kostnog sistema (13,49%)“, zaključila je Čizmović.
Mr Lidija Čizmović se dalje osvrnula na ljekove iz grupe ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, tačnije antikoagulante, gdje je, kao i prethodnih godina, potrošnja u DDD/1000/dan u Crnoj Gori značajno veća u poređenju sa drugim zemljama. Naročito je istakla ljekove rivaroksaban, gdje je potrošnja u 2022. godini povećana skoro osam puta u odnosu na 2017. godinu, dok za apiksaban to povećanje iznosi skoro četiri puta. Naglasila je da je samo za ovu grupu ljekova u 2022. godini potrošeno skoro 11,5 miliona eura. Sljedeća grupa ljekova koja se istakla u pogledu neracionalne upotrebe jesu antibiotici. Predstavljena je potrošnja za period od 2011. do 2022. godine, gdje se u posljednje dvije godine jasno uočava trend porasta potrošnje ove grupe ljekova. „Kada se uporede podaci o potrošnji antibiotika sa prosječnom potrošnjom u zemljama EU, jasno se vidi da je potrošnja antibiotika duplo veća nego u zemljama EU“, istakla je Čizmović.
Dalje je istaknuta i grupa ljekova za liječenje mišićno-kostnog sistema, gdje je potrošnja, izražena u DDD/1000/dan, u 2022. godini porasla u odnosu na 2021. godinu za 9,3%, a u odnosu na 2017. godinu za 12,18%. Kada se uporedi potrošnja ove grupe ljekova u 2021. godini sa zemljama u okruženju, Crna Gora ima značajno veću potrošnju. „U ovoj grupi ljekova najveću potrošnju bilježi lijek diklofenak koji je, bez obzira na pisma zdravstvenim radnicima koja su u više navrata upućena u cilju upozorenja na rizike koji prate njegovu primjenu, i dalje najčešće korišćeni lijek u ovoj grupi ljekova. Potrošnja diklofenaka čak bilježi blagi porast u 2022. godini (0,27%) u odnosu na 2021. godini“, upozorila je Čizmović.
Na kraju, mr Čizmović zaključila je predavanje predstavljanjem prvih 10 ljekova po potrošnji u DDD/1000/dan, za 2022. godinu, pri čemu je istakla ljekove koji su zabilježili porast u odnosu na prethodne godine, a to su pantoprazol, diklofenak, atrovastatin, holekalciferol i bisoprolol. Takođe je predstavljeno prvih 10 ljekova u finansijskom izvještaju (pembrolizumab; rivaroksaban; dapagliflozin; okrelizumab; enoksiparin natrijum; pertuzumab, trastuzumab; pantoprazol; durvalumab; apiksaban i pertuzumab), gdje su skoro svi osim enoksaparin natrijuma i pertuzumaba zabilježili porast u odnosu na prethodne godine.
Verica Pantelić
Dodajte komentar