Hrana bogata vitaminom D prvenstveno je riba (tuna, sardine, skuša, bakalar, haringa, losos), škampi, goveđa jetra, žumance jajeta, sir i mliječni proizvodi, neke vrste gljiva i kvasac.
Današnje tržište nudi i već obogaćene prehrambene proizvode, poput margarina, mlijeka, cjelovitih žitarica i voćnih sokova koji osiguravaju potreban unos vitamina.
Dugo godina je važilo mišljenje da su mlijeko i mliječni proizvodi najbogatiji izvor kalcijuma. Međutim, rezultati istraživanja pokazali su da mlijeko ima neželjene posljedice po zdravlje. Galaktoza, koja se stvara dok se vari laktoza iz mlijeka, može da prouzrokuje rak jajnika, a ishrana mlijekom bogatim zasićenim mastima povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, zagovornici upotrebe mlijeka kao zdrave hrane ističu da jednom čašom bijelog napitka zadovoljavamo 30 % preporučene dnevne potrebe za kalcijumom, 11 % za kalijumom, 20 % za vitaminom B2, 25 % za vitaminom D, 13 % za vitaminom B12 i 16 % potreba za bjelančevinama. U posljednje vrijeme hronoishrana, koja propagira unos nutrijenata shodno enzimskom statusu organizma, podrazumijeva da naš organizam ne može da iskoristi kravlje mlijeko i smatra se da je unos ove namirnice krajnje bespotreban. Čak se izričito navodi da u suvom peršunu ima i 14 puta više kalcijuma nego u kravljem mlijeku.
Kalcijum je „ženski mineral”, neophodan u razvoju žene gotovo u svim njenim životnim dobima. Estrogen utiče na pojačanu apsorpciju kalcijuma, tako da je u trudnoći prirodno povećano iskorišćavanje tog minerala. Prije trudnoće se apsorbuje oko 27 % kalcijuma, u šestom mjesecu trudnoće oko 54 %, dok se na kraju apsorbuje oko 42 %. To je biološki mehanizam kojim se kompenzuje gubitak kalcijuma do kog dolazi tokom trudnoće. Dovoljne količine vitamina D takođe su nužne za dobru apsorpciju kalcijuma.
Kod sljedećih problema, bolesti i tegoba – uloga kalcijuma je nezamjenljiva:
• Akne • Alergija • Anksioznost • Astma • Bolne menstruacije
• Bolovi u mišićima • Glavobolja • Gojaznost • Depresija • Konvulzije • Neplodnost • Nervoza i neraspoloženje
• Osteoporoza • Povišeni krvni pritisak • Poremećaji ishrane (gojaznost, gubitakapetita…) • Problemi sa kosom »Problemi sa libidom
• Problemi sa organima za varenje • Smetnje u rastu djece
• Stres • Hipertireoza.
Neke okolnosti čine da organizam gubi kalcijum:
– Konzumiranje alkohola
– Previše vode
– Konzumiranje kafe i čaja u većim količinama negativno djeluje na apsorpciju kalcijuma
– Pušenje je rizični faktor, što se tiče koštanog metabolizma
– Gazirana pića: sadrže velike količine fosfora, što ometa unos kalcijuma (posebno su opasni takozvani dijetni napici bez šećera, jer utiču na ravnotežu kalcijuma i fosfora)
– Veće količine natrijuma uzrokuju pojačano izlučivanje kalcijuma preko bubrega
– Pojačano znojenje
– Neki lijekovi (kortikosteroidi, antiepileptici, hormoni štitne žlijezde…) utiču na slabljenje kostiju
– Hormonalni poremećaji.
Zbog svega navedenog, treba voditi računa da ovaj mineral bude uvijek tu, u količinama koje su potrebne našem organizmu, shodno njegovom statusu i okolnostima koje mogu uticati na gubitak kalcijuma. Sada kada imamo spoznaju o tome, moramo upotrebiti više svijesti kod odabira hrane i stila života, kako ne bi izgubili našeg najvećeg saveznika u borbi protiv velikog broja patoloških promjena u organizmu.
Šopenhauer je rekao: „Najveća od svih ludosti je žrtvovati svoje zdravlje. Ma šta to bilo. Zbog sticanja imovine, napredovanja u službi, zbog učenosti, slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i ne govorimo. Štaviše, zdravlju treba sve podrediti.”
Gotovo sam sigurna u to da smo svi u jednom periodu života zanemarili ovo najvrednije. Stavili ga u službu nekih kratkotrajnih ciljeva. Ipak, svi mi koji smo u životu dobili šansu da nešto naučimo i ispravimo svoje greške, jako smo veliki srećnici i treba što prije da postanemo svjesni toga.
Piše: mrph. Ivana Gojković
Add comment