Dr sci med. Sreten Kavarić, internista endokrinolog
Klinički centar Crne Gore
Doktore, zbog čega se ja liječim od dijabetesa?
Dijabetes (Šećerna bolest) predstavlja poremećaj povišenog šećera u krvi (glukoze), tj. radi se o poremećenom metabolizmu glukoze (šećer u krvi), koji predstavlja osnovni izvor energije za život ćelija u organizmu čovjeka. Nastaje zbog više razloga, a najvažniji je nemogućnost djelovanja insulina (insulinska rezistencija) i/ili nedovoljnost u proizvodnji insulina. Insulin je hormon koji omogućava korišćenje glukoze na nivou ćelija u organizmu. Liječenjem povišenog šećera u krvi, omogućavamo uredno funkcionisanje ćelija, tkiva i organa u organizmu oboljelog.
Šta treba da promijenim u životu nakon postavljanja dijagnoze dijabetesa?
Neophodno je korigovati određene životne navike:
Usvojiti principe zdrave ishrane, koji podrazumijevaju povećan dnevni broj obroka, ograničiti količinu hrane i pažljivo birati vrstu hrane. Poštovanjem navedenih preporuka moguće je uticati na dnevni nivo šećera u krvi, što predstavlja jedan od ciljeva u liječenju ovog oboljenja.
Povećanje dnevnih fizičkih aktivnosti takođe pomaže u boljoj regulaciji šećera u krvi (povećanjem potrošnje glukoze u mišićima, i do 20 puta), prevenciji gojaznosti i podizanju nivoa kondicije organizma. Fizičke aktivnosti treba da budu prilagođene individualno.
Kako da kontrolišem nivo šećera u krvi?
Samokontrolu ili kontrolu nivoa šećera u krvi od strane samog pacijenta, poželjno je kontrolisati nekoliko puta na dan: u kućnim uslovima, na radnom mjestu, u toku fizičkih aktivnosti… Najčešće predlažemo da se rade dnevni profili, u određenim vremenskim intervalima. Putem profila dobijamo podatke o dnevnom kretanju nivoa šećera u krvi. Na osnovu profila ordiniramo ljekove, kojima dodatno regulišemo nivo šećera u krvi. Na početku liječenja predlažemo svakodnevno određivanje profila. Kasnije, u zavisnosti od dogovora doktora i oboljelog od dijabetesa, mogu se planirati profili na nedjeljnom nivou.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je obezbijedio glukometre, trakice i lancete za kontrolu nivoa šećera u krvi za sve pacijente koji su na insulinskoj terapiji.
Zašto je neophodan glikozilirani hemoglobin HbA1c?
U procjeni stepena regulacije dijabetesa koristimo više parametara. Jedan od njih je i glikozilirani hemoglobin HbA1c. Smatra se zlatnim standardom za procjenu regulacije dijabetesa, za period od 3-4 mjeseca u odnosu na datum određivanja. Pored ovog parametra, koristimo i dnevne profile, kretanje tjelesne težine (mase), ostale laboratorijske parametre iz krvi u ocjeni regulacije šećerne bolesti. Jedan od ciljeva je da dnevni nivoi šećera u krvi budu u granicama koje odgovaraju i osobama koje ne boluju od dijabetesa.
Da li mogu da nastavim da obavljam posao koji inače obavljam?
Jedan od važnih ciljeva u liječenju šećerne bolesti je da oboljeli od šećerne bolesti mogu da budu radno aktivni. Uslov je odlična regulacija šećerne bolesti. U neposrednom razgovoru sa ordinirajućim endokrinologom moguće je napraviti procjenu uslova pod kojima se može nastaviti sa radnim angažmanom na specifičnim poslovima.
Šta je hipoglikemija?
Hipoglikemija je posljedica pada nivoa šećera u krvi. Oboljeli od šećerne bolesti moraju znati sve o ovoj potencijalno životno ugrožavajućoj komplikaciji. Najčešće se dešava kada se koristi insulinska terapija i kod nekih oralnih ljekova za liječenje dijabetesa, kada se ne poštuje režim konzimiranja obroka i užina, kod previše vježbanja, kod konzumiranja alkohola…
Simptomi hipoglikemije: pojačano znojenje, strah, drhtanje tijela i ruku, opšta slabost, zbunjenost, ubrzan rad srca, stezanje iza grudne kosti, gubitak svijesti…
Da imate neku poruku za mene kao pacijenta?
Zajedno, mi zdravstveni radnici i vi pacijenti, putem edukacija možemo postići odličnu regulaciju šećerne bolesti. Održavanjem odlične regulacije, poštovanjem predloženih korekcija životnih navika, postižemo visok kvalitet života i umanjujemo vjerovatnoću nastanka komplikacija od šećerne bolesti.
Add comment