Štitasta žlijezda i šećerna bolest

Dr Nataša Radović, internista endokrinolog

Bolnica Meljine

 

Postoji li povezanost između oboljenja štitaste žlijezde i dijabetesa?

Bolesti štitaste žlijezde i šećerna bolest su dvije najčešće endokrinološke bolesti  koje utiču jedna na drugu. Oboljeli od šećerne bolesti češće  razvijaju  i oboljenje štitaste  žlijezde. Više od 30% žena sa tipom 1 šećerne bolesti ima neki oblik autoimune bolesti štitaste žlijezde. Takođe je pokazano da oboljeli sa tipom 2 šećerne bolesti češće imaju poremećaj funkcije štitaste žlijezde, posebno smanjenu funkciju,  iako je razlog tome još uvijek nepoznat.

Koji su simptomi oboljenja štitaste žlijezde?

Oboljenja  štitaste žlijezde mogu dovesti  do poremećaja  funkcije štitaste žlijezde. Ukoliko neko ima pojačan rad štitaste žlijezde  ili hipertireozu,  može osjećati  ubrzani srčani rad,  nesanicu, uznemirenost, gubitak u tjelesnoj težini, znojenje, prolive, dok se smanjen rad ispoljava  u vidu umora, pospanosti, dobijanja u tjelesnoj težini, opadanja kose, suvoće kože, krtosti noktiju, opstipacije, nepodnošenja hladnoće.

Da li oboljenja štitaste žlijezde utiču na kontrolu šećerne bolesti?

Budući da štitasta žlijezda ima centralnu ulogu u regulaciji metabolizma (proces  stvaranja i čuvanja energije), poremećena funkcija može imati veliki uticaj na kontrolu šećerne bolesti i pojavu  komplikacija dijabetesa. Pojačana funkcija štitaste žlijezde  je često povezana sa pogoršanjem kontrole glikemije i povećanim potrebama za insulinom. Povišeni hormoni štitaste žlijezde izazivaju povećanu proizvodnju glukoze u jetri, brže apsorbovanje glukoze iz crijeva i   insulinsku rezistenciju (stanje u kojem organizam ne može  efikasno koristiti insulin). Simptomi pojačanog rada štitaste žlijezde u vidu znojenja, drhtanja ruku, mogu se pogrešno protumačiti kao simptomi hipoglikemije, radi čega bolesnici uzimaju dodatni obrok. Kod osoba koje gube u težini, teško regulišu  šećer  ili  povećavaju dozu insulina, preporučuje se  provjeriti funkciju štitaste žlijezde. Isto tako, ubrzani srčani rad koji izaziva hipetireoza može pogoršati srčane probleme ukoliko ih  oboljeli već ima.

Smanjen rad štitaste žlijezde, ili hipotireoza,  može dovesti do smanjenja  potrebe za insulinom. Ponavljane epizode  hipoglikemije kod oboljelih od tipa 1 šećerne bolesti  mogu biti znak smanjene funkcije štitaste žlijezde. Značajno je i to da je hipotireoza povezana sa promjenom u nivou masnoća, što dovodi do povećanja rizika od nastanka srčanih i moždanih udara.

Kako se postavlja dijagnoza poremećaja funkcije štitaste žlijezde?

Dijagnoza poremećaja funkcije štitaste žlijezde se postavlja ne samo na osnovu simptoma nego i jednostavnom analizom krvi, određivanjem nivoa TSH, Ft4 i anti TPO antitijela.   Preporuka je da se  bolesnicima  sa tipom 1 šećerne bolesti kontroliše funkcija štitaste žlijezde jednom godišnje, a oboljelima od tipa 2 šećerne bolesti jednom u 3-5 godina.

Na koji način se liječe bolesti štitaste žlijezde?

Hipotireoza se liječi nadoknadom hormona koju bolesnik uzima svakodnevno dok se hipertireoza liječi ljekovima, operacijom ili primjenom radioaktivnog joda.