Pitanja pacijenata sa dijabetesom u ambulanti i odgovori na njih u vrijeme pandemije COVID-19

0
166

Dr Olivera Bošković, internista endokrinolog

Klinički centar Crne Gore

 

Virus COVID-19 svima je preokrenuo život, a kako se ljudima koji žive sa dijabetesom govori da su „rizična grupa“ i da preduzimaju dodatne mjere predostrožnosti da bi se zaštitili, nije ni čudo što njihov nivo anksioznosti raste. Budući da u sredstvima informisanja i na društvenim mrežama kruži mnogo (ponekad i oprečnih) informacija o dijabetesu i COVID-19, mnogi ljudi koji žive sa dijabetesom zbunjeni su oko toga u šta da vjeruju. Shodno tome, mnogi će potražiti podršku i smjernice o tome šta je potrebno raditi u trenutnoj situaciji od svog  ljekara. Zbunjenost, frustraciju i anksioznost doživljavam iz prve ruke, prilikom posjete pacijenta endokrinološkoj ambulanti.  Izdvojila sam deset pitanja koja muče naše pacijente dijabetičare u eri pandemije COVID-19, kao i zablude u vezi sa istim. Stručnjaci koji učestvuju u liječenju i edukaciji  mogu imati snažnu ulogu u vođenju ljudi koji žive sa dijabetesom kroz činjenice o dijabetesu i COVID-19.

Da li je veća vjerovatnoća da će ljudi sa dijabetesom dobiti COVID-19?

Kratki odgovor je ne. Ljudi koji žive sa dijabetesom nisu imunološki ugroženi i nema dokaza da je veća vjerovatnoća da će se ljudi koji žive sa dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 inficirati COVID-om-19. Ukoliko se pridržavate propisanih epidemioloških mjera (maska, pranje ruku, fizička distanca) značajno smanjujete mogućnost da dobijete infekciju.

Da li imate veći rizik da dobijete COVID-19 ako  dijabetes nije dobro regulisan?

Ne, iz razloga navedenih u prethodnom pitanju. Međutim, ako je nivo šećera u krvi iznad 11 mmol/L, to će uticati na to koliko dobro ćete biti u stanju da se borite protiv virusa ako ste zaraženi. Visok šećer je problem za liječenje, jer čini ćelije za borbu protiv virusa manje efikasnim.

Koje komplikacije povećavaju rizik?

Ako neko živi sa kardiovaskularnim bolestima ili bolestima bubrega, u većem je riziku ako se zarazi COVID-19. Drugi faktori poput starosti i astme takođe mogu povećati rizik ukoliko se neko zarazi.

Koje simptome treba prepoznati ako mislimo da imamo COVID-19? Da li je to drugačije za ljude koji žive sa dijabetesom nego za druge ljude?

Simptomi COVID-19 se ne razlikuju kod ljudi koji žive sa dijabetesom, i dalje uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Mogu se javiti i simptomi kao što su glavobolja, mučnina, bolovi u želucu, bolovi u mišićima, malaksalost, umor. Neki pacijenti svakodnevno mjere temperaturu kako bi provjerili da li imaju povišenu temperaturu. Ako neko ko živi sa dijabetesom ima temperaturu, možda će takođe primijetiti da mu šećer u krvi počinje da raste više od normalnog.

Mogu li neki ljekovi za dijabetes uticati na imunološki odgovor na COVID-19?

Trenutno ne znamo nijedan lijek za dijabetes koji pojačava imunološki odgovor na COVID-19. Niko ne bi trebao da prestane da uzima ljekove, osim ako na to nije upućen od strane ljekara. U slučaju obolijevanja veoma je važno da kontaktirate ljekara ukoliko imate nedoumicu oko ljekova. Pacijenti koji u terapiji imaju preparate metformina ili  SGLT-2 inhibitor bi trebalo da  zaustave tu vrstu terapije  ukoliko  se razbole i imaju simptome od strane pluća ili su dehidrirani. Nakon izlječenja, ljekovi se vraćaju u terapiju.

Da li treba da budemo zabrinuti zbog dostupnosti ljekova i zaliha za dijabetes?

Ne, vodeće kompanije za ljekove za dijabetes i snadbjevači osigurale su nam da neće imati uticaja na njihovu proizvodnju i distribuciju. Jedino potencijalno usko grlo može biti vaša sposobnost da posjetite ljekara i obnovite svoje recepte. Pošto je online i telefonska platforma  Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore u funkciji, i uvezani su Domovi zdravlja i apoteke, recepte možete obnoviti bez odlaska i fizičkog kontakta.  Zabrinutost je da će, kako se sve više ljudi razboli, postajati sve teže dobiti svog ljekara za novi recept, pa bi stvaranje zalihe ljekova, insulina, test tračica, lanceta, alkohola za dva mjeseca bilo poželjno.

Šta da radimo ako dobijemo COVID-19?

Svi koji žive sa dijabetesom treba da imaju plan bolovanja. Plan će se razlikovati u zavisnosti od načina upravljanja dijabetesom pojedinca. Pri liječenju bolova u mišićima  i visoke tjelesne temperature potrebno je da u kućnoj apoteci imate preparat paracetamola. Takođe, svi ljudi sa dijabetesom tipa 1 treba da imaju na raspolaganju testne trake za otkrivanje  ketona u urinu. Za one koji zavise od insulina, rizik od dijabetesne ketoacidoze raste kada je bolestan. Često, kada su ljudi bolesni, ne mogu ili ne žele da jedu, a zatim prestanu da uzimaju insulin. U tom slučaju bih preporučila tečne ugljene hidrate, kao i elektrolite kako bi spriječili nastanak ketoze, eventualnu korekciju i smanjenje doze insulina, nikako prekid terapije. Svako takođe treba da ima zalihu i dugotrajnog i brzo djelujućeg insulina. Ljudi sa dijabetesom tipa 2 koji nisu zavisni od insulina takođe će možda morati da smanje doze ljekove za dijabetes ako počnu da dobijaju previše epizoda hipoglikemije. Naročito sulfonilurea i insulin povećavaju rizik od hipoglikemije i možda će biti potrebno prilagoditi, tj. smanjiti njihove doze. Takođe, treba uzeti u obzir inhibitore SGLT-2, jer oni u slučaju obolijevanja  mogu doprinijeti  dehidrataciji. Na kraju, možda će biti potrebno zadržati GLP-1 RA ako su osobe bez apetita ili imaju mučnine kao simptom i dio kliničke slike COVID-19.

Ako smo imali virus i oporavili se, možemo li ga ponovo dobiti ili smo sada imuni?

Ne znamo precizno jer ima informacija o ponovnom obolijevanju. Do danas za COVID-19 ne postoji lijek i vakcine još uvijek nisu spremne za upotrebu iako je postignut značajan napredak u radu na njima. Baš kao i kod gripe, možda ćemo vidjeti da COVID-19 mutira i predstavlja ponovni virus, ali još ne znamo.

Ako radite posao na kom se  ne možete fizički  distancirati kako bi se  zaštitili – da li imate pravo na odsustvo?

Sa Vašom službom za ljudske resurse razgovarajte o svojoj situaciji. Iako ljudi koji žive sa dijabetesom nemaju veći rizik da se zaraze COVID-19, neki postanu toliko zabrinuti da im je teško da funkcionišu na radnom mjestu. Poslodavci bi trebalo da, pod nadzorom, obezbijede razuman obrazac za rad u nastalim uslovima, za zaposlene sa dijabetesom. Ovo se odnosi na sve, ne samo na ljude koji rade „neophodne“ poslove. Preporuke su: tzv. “rad na daljinu”,  privremeni premještaj određenih funkcija posla kako bi se omogućilo fizičko distanciranje,  privremeni premještaj na drugo radno mjesto koje je upražnjeno. Obezbjedjivanje  lične zaštitne opreme kao što su rukavice/maske.

Dakle, Vaš savjet koji ću lako da upamtim je…?

Poštujte propisane epidemiološke mjere, vodite računa o ishrani, hidrataciji, hrani. Obezbijedite ljekove za dijabetes, test tračice i trake za ketone. U kućnoj apoteci obezbijedite da imate paracetamol, preparat vitamina  D, preparat sa vitaminima B complexa, preparat Cinka, acetilsalicilne kisjeline, probiotik. U slučaju obolijevanja, obezbijedite sebi logistiku (snabdijevanje potrebnim namirnicima i eventualno ljekovima). Imajte na vidnom mjestu potrebne brojeve telefona epidemiološke službe,  hitne službe, izabranog ljekara, savjetovališta za dijabetes, endokrinološke ambulante, Covid ambulante koja Vam je najbliža. Redovno kontrolišite svoje šećere i ne oklijevajte da tražite pomoć ako Vam je potrebna.