U Crnoj Gori je tokom prošle godine od malignih bolesti oboljelo preko tri hiljade osoba, dok je 1,7 hiljada preminulo od te bolesti, saopšteno je na Međunarodnom sastanku onkologa – „U koraka sa inovacijama“.
Nacionalni sastanak onkologa sa međunarodnim učešćem, organizovan je od strane kompanije Hoffmann-La Roche Ltd u Herceg Novom od 5. do 7. novembra.
Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva učestvovali su u panel diskusijama i kao predavači na ovom skupu, kojim je uspješno sproveden još jedan važan cilj sastanka, a to je povezivanje i razmjena iskustava na stručnom nivou.
Ministarka zdravlja dr Jelena Borović Bojović je, na onkološkom sastanku pod nazivom Onko dani: U korak sa inovacijama, podsjetila da su poslije kardiovaskularnih oboljenja, maligne bolesti najčešće bolesti današnjice i predstavljaju globalni zdravstveni problem. Dr Borovinić Bojović je rekla da u svijetu postoji značajan porast broja oboljelih od karcinoma, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa do 2040. godine porast incidence malignih bolesti za 47%. – Prema podacima GLOBOCANA za 2020. godinu, u Crnoj Gori je, od malignih bolesti oboljelo preko 3.000 osoba, a broj smrtnih ishoda za navedenu godinu je preko 1.700 – saopštila je dr Borovinić Bojović.
Ona je istakla da je Vlada Crne Gore u potpunosti posvećena obezbjeđivanju kvalitetne zdravstvene zaštite građanima, svjesna činjenice da je ulaganje u prevenciju bolesti i podizanje kvaliteta zdravstvenih usluga, ulaganje u zdravlje nacije. Dr Borović Bojović je rekla da Ministarstvo zdravlja u kontinuitetu radi na jačanju nacionalnih kapaciteta, promociji multisektorkse saradnje, u cilju smanjivanja izloženosti štetnim riziko faktorima, jačanju zdravstvenog sistema i sistema praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva za kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su najzastupljenije maligne bolesti.
– Ministarstvo zdravlja i Klinički centar, odnosno Institut za onkologiju, svoje resurse usmjeravaju u pravcu ranog otkrivanja bolesti, uz već postojeće inicijative ka dostpunosti adekvatnih terapijskih opcija i uspostavljanju registra i informacionog sistema koji će nam omogućiti adekvatne i precizne podatke – kazala je dr Borovinić Bojović. Klinički centar je, kako je dodala, ponovo pokrenuo tri skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, koji su bili potpuno obustavljeni.
– Intenzivno se radi na promociji zdravih stilova života i edukaciji stanovništva, a polazni segment u svemu tome su nacionalni programi i strategije, kao krovni elementi razvoja zdravstvenog sistema – ukazala je de Borovinić Bojović. Prema njenim riječima, ljekari Instituta za onkologiju svakodnevno rade na unaprjeđenju ishoda liječenja pacijenata u pravcu ranog otrkrivanja bolesti, pravovremene dijagnostke i adekvatne terapije koja podrazumijeva i dostupnost takozvanih inovativnih terapija. Takođe je, kako je dodala, u proceduri formiranje novog stručnog savjetodavnog tijela za kontrolu malignih bolesti.
Dr Borovinić Bojović je kazala da je oboljelima od malignih bolesti kroz ažuriranu Listu ljekova obezbjeđena najsavremenija terapija, čijom primjenom se značajno unaprjeđuje kvalitet života i produžava životni vijek.
Ministarka je ocijenila da ovakvi stručni skupovi značajno doprinose unaprjeđenju zdravstvenih usluga, a teme ovogodišnjeg sastanka su veoma značajne, kako po inovativnosti tako i komparaciji sa potrebama i razvijenih i zemalja našeg regiona koje su na putu ka ulasku u Evropsku uniju.
– Svakako, sigurna sam da će rezultat vašeg rada narednih dana biti u interesu kvalitetnijeg i efikasnijeg liječenja oboljelih od malignih bolesti – zaključila je dr Borovinić Bojović.
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Ljiljana Radulović je istakla da je nova karakteristika kojoj ta zdravstvena ustanova teži – lični pristup svakom pacijentu.
– Da svaki pacijent dobija potpunu informaciju o samoj dijagnozi o potencijalnim terapijskim strategijama i izlazi značajno zadovoljan jer i sam učestvuje u terapijskom strategiji – kazala je dr Radulović.
Prema njenim riječima, pandemija je ukazala na neophodnost transformacije, i to digitalne transformacije pružanja zdravstvene zaštite. Dr Radulović je napomenula da kada se pogleda 2019. godina, primjena telemedicine je na globalnom nivou bila zastupljena svega 11 %. – Danas je 76% i mislim da je svima jasno koji su bili razlozi za jedno ubrzanje procesa koji bi neminovno došao vjerujemo značajno kasnije – rekla je drRadulović.
Dr Radulović ističe da je ponosna što je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je ostvarila saradnju iz oblasti telemedicine sa Njemačkom.
– Tokom posjete bolnici Šerite i Robert Koh Institutu u Berlinu, u kom je učestvovalo Ministarstvo zdravlja, predstavnici Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra, dogovoreno je da Crna Gora upravo bude i takozvani pilot-projekat za Zapadni Balkan, odnosno prva zemlja koja će moći da koristi benefite telemedicine sa jednom ovakvom renomiranom medicinskom kućom – navela je dr Radulović.
Direktorica Instutita za onkologiju, dr Sanja Lekić kazala je da su preventivne mjere u Crnoj Gori, kao u većini zemalja, organizovane na prevetivne mjere koje se odnose na mjere primarne prevencije, gdje se određenim postupcima i promocijom zdravih stilova života utiče na smanjenje faktora rizika koji mogu da dovedu do pojave malignih bolesti. Ona je poručila da je važno da se u pomenutom segmentu uključe sve zdravstvene institucije.
Dr Lekić je dodala da je drugi nivo preventivnih aktivnosti, sekundarna prevencija koja se odnosi na rano otkrivanje malignih bolesti u fazi kada su izliječive. Ona je objasnila da se taj nivo prevencije odigrava na nivou sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno kroz postojanje i sprovođenje skrining programa.
– U Crnoj Gori funkcionišu tri skrining programa, a pandemija COVID-19 poremetila je funkcionisanje ovih programa – napomenula je dr Lekić.
Ove godine je, kako je rekla, pokrenuta inicijativa da se revitalizuju postojeći skrining programi i da se oni koji nijesu bili na nacionalnom nivou podignu na taj nivo.
– Zato je resorno Ministarstvo pokrenulo inicijativu koja je uključila sektor primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, ali i onkologe kao tercijalnu zdravstvenu zaštitu – kazala je dr Lekić.
Kako je poručila, sve prethodno navedeno ima cilj da svi zajedno rade na tome da se ponovo uspostave skrininig programi i da se oni, koji nijesu bili na nacionalnom nivou, podignu na taj nivo, jer prema podacima koje imamo odaziv pacijenta će biti veći ukoliko program bliži njihovom mjestu stanovanja.
Prof. dr Vladimir Todorović napominje da bi nešto ušlo kao inovacija potrebno je prethodno da prođe nekoliko faza kliničkih studija, što svakako nije od danas do sjutra, jer je medicina, prije svega, dosta konzervativana, ali kad prihvati neku inovaciju onda ona ulazi brzo u vodiče za liječenja raka.
On poručuje da je inovacije potrebno pratiti, kako se ne bi ispalo iz adekvatnog liječenja pacijenata.
– Zbog toga je jako bitna edukacija, ali se postavlja pitanje dostupnosti inovacija, čija dostpunost pacijentima nije ista u svim zemljama – kazao je prof. Todorović.
U Crnoj Gori, kako je rekao, postoje ograničena sredstva zbog kojih inovacije dolaze kasnije u odnosu na zemlje Evropske unije.
– Crna Gora je na zadovoljavajućem nivou kada je u pitanju uvođenje inovativnih onkoloških terapija. Potrebno je svakih šest mjeseci raditi analize koje mogu da implementiraju inovativne terapije – naveo je prof. Todorović.
Prim. dr Jadranka Lakićević kazala je da maligne bolesti predstavljaju drugi uzrok umiranja u svijetu. Prema njenim riječima, rezulati koji su objavljeni početkom februara 2021. godine pokazuju da je u svijetu bilo više od 19 miliona novooboljelih, a skoro deset miliona umrlih. Ona je naglasila da je u Evropi registrovana četvrtina novooboljelih od ukupnog broja oboljelih na globalnom nivou, a jedna petina umrlih od ukupnog broja umrlih u svijetu, iako njeno stanovništvo čini svega oko 10% svjetske populacije.
– Imajući u vidu incidencu i mortalitet malignih bolesti u ovom trenutku i projekcije koje se odnose na decenije pred nama, imperativ je mobilizacija svih raspoloživih resursa u državi i društvu, kako bi se smanjilo opterećenje malignim bolestima, ublažili efekti njenog uticaja na oboljelog, njegovu porodicu i društvo u cjelini – navela je dr Lakićević.
Verica Pantelić
Add comment