Proljeće počinje da nas mami nešto toplijim sunčevim zracima, dok su okolne planine još uvijek pod snijegom. Tako se nađemo između dvije vatre, ili preciznije, između vatre i leda, pa nije jednostavno organizmu kada dobija te dvojne poruke.
Ovih dana su aktuelne infekcije organa za disanje – od onih najblažih do komplikovanih upala pluća, i varijacije arterijskog pritiska kod onih kojima je to osjetljiva tačka.
Organizmu je potrebna podrška, a izbor hrane, (uglavnom) sezonske i (uglavnom) domaće, nije preveliki.
Šta jesti u ova promjenljiva vremena? Kada nema toliko svježih namirnica, koristimo one iz kesica, tegli, zamrzivača i hladnjača.
Svježi kupus, mrkva, cvekla, ren, luk i drugo zimi dostupno povrće, sačuvano u hladnjacima ili u trapu ima ono što nama treba – kompleks vitamina i minerala, vlakna i hranljive materije neophodne za imunitet, fizičku i mentalnu stabilnost.
Luk – crni, bijeli i vlasac sadrže sumpor i kvarcetin. Sumpor, između ostalog, ulazi u sastav antioksidansa glutationa koji proizvodi naš organizam. Kvercetin je antioksidans koji se već nalazi u luku i podstiče rastvaranje i izbacivanje sluzi, pa je zato poželjan kod prevencije i liječenja prehlade.
Pored luka – senf, biber, ren i paprika – pokreću lučenje tečnosti u disajnim putevima, sluz se razblažuje, pa se tako lakše izbacuje. Ove manirnice, takođe, pomažu lučenju suza, čime se ispiraju oči. Tako se mikroorganizmima, napadačima, otežava djelovanje jer oni mnogo bolje uspijevaju na suvoj nego na vlažnoj sluznici.
Zahvaljujući savršenoj uravnoteženosti sastojaka, kupusnjače se vjekovima koriste za prevenciju, liječenje i ublažavanje brojnih oboljenja i tegoba. Sadrže vitamine, minerale i fitohemikalije (biološki aktivni biljni molekuli koji pomažu organizmu štiteći ga u borbi i prevenciji bolesti, i balansirajući ili stimulišući tjelesne funkcije). U njima ima svega, osim kalorija. Budite prijatelji ove familije.
Jedna šargarepa sadrži preporučenu dnevnu dozu beta karotena. Zahvaljujući njemu, organizam proizvodi vitamin A koji je važan za održavanje funkcije normalnog vida, rasta ćelija i zdrave sluzokože. Karotin se najbolje iskoristi iz sirove rendane šargarepe.
Dug je spisak korisnih sastojaka koji su „spakovani“ u šargarepu. Bogata je mineralima,vitaminima, pektinima i eteričnim uljima. Ima ulogu čistača organizma od štetnih materija nastalih lošom ishranom, dejstvom zagađene sredine i raznih zračenja.
Ne napuštajte još domaće turšije. Kada su pravilno spremljene, u povrću se zadrži dosta korisnih materija.
Mahunarke kao što su: pasulj, grašak, boranija, sočivo, bob i kikiriki, osušene ili smrznute, cijele zime nas „njeguju“. To su namirnice sa srednjim i nižim glikemijskim indeksom, što znači da su one lagani i stalni izvor energije. Kad ih pojedemo, ne dolazi do naglog skoka nivoa šećera u krvi, pa tako ni do jačeg lučenja insulina koji bi ubrzo izazvao osjećaj gladi. To je zato što uglavnom sadrže složene ugljene hidrate, koji se u organizmu sporo pretvaraju u glukozu. One su odličan izvor vlakana, folne kisjeline, mangana, bakra, kalijuma, fosfora, cinka, magnezijuma, tiamina, gvožđa i vitamina B6. Neke su bogate i vitaminom K i selenom, kao štoje recimo soja.
Mahunarke sa žitaricama čine idealnu kombinaciju proteina i ugljenih hidrata. Pirinač, pšenica, geršla, ovas, proso, kukuruz i heljda treba da se nađu svakog dana na jelovniku. Međutim, treba uzeti u obzir i eventualne alergije. I krompir, naravno. U krompiru je dosta biljnih vlakana. Sadrži vitamine C, B1 i B3, a tu su i kalijum, magnezijum, gvožđe, cink i fosfor. Ovo naročito važi za krompir sa ljubičastom ljuskom, i ostalim ljuskama u boji, kada se priprema zajedno sa ljuskom.
Đumbir sadrži protivupalne materije (fenole) i djeluje u prevenciji prehlade i gripa, a pomaže da se ublaži groznica i eliminišu toksini. Svoje mjesto može da ima u supi, varivu, čaju i toploj limunadi. Svuda je dobrodošao.
Njegovu rođaku kurkumu smatraju jednom od najzdravijih biljaka planete. Recept za bolno grlo: pomješaju se kašičica meda i kašičica kurkume. Ja je vrlo rado dodajem u supe i variva. U pirinač je stavljam u obliku karija, jer je ona njegova osnova.
Namazi od kikirikija, oraha, sjemena bundeve, suncokreta, susama i lana čuvaju u sebi gradivne i energetske elemente (dobre masnoće, proteine i oligoelemente).
Jaja i mliječni proizvodi su osnov ishrane na ovim prostorima. Jedno vrijeme bili su na crnoj listi, a sada se vraćaju na scenu. Ne baš kao glavni glumci, ali imaju značajnu sporednu ulogu.
I joć da pomenemo voće – svježe dostupno, ali i suvo (ko nema problema sa regulacijom nivoa šećera u krvi) i koštunjavo – lješnik, badem, orah, indijski i brazilski orah.
Svježe cijeđeni sokovi u bilo kojoj kombinaciji su pravi izbor. U njih se može dodati med, cimet i đumbir.
Recept za kraj: namaz od tahinija (susamove paste) i meda u jednakim razmjerama. Može da bude zdrav doručak, užina koja daje energiju ili ukusan dezert.
Piše: Dr Biljana Savić,
PZU „Balans“ Nikšić
Dodajte komentar