Dostupnost i vrijednost inovativnih antikancerskih ljekova u Crnoj Gori

Prof. dr Vladimir Todorović, subspecijalista onkolog

Institut za onkologiju, Klinički centar Crne Gore

Medicinski fakultet, Univerzitet Crne Gore

 

Kancer danas spada u vodeće uzroke smrti u svijetu. Godišnje oboli oko 18 miliona, dok umre 9 miliona ljudi. Ove brojke su još izraženije u zemljama u razvoju u odnosu na broj stanovnika. S obzirom na epidemiološke trendove smatra se da će u sljedeće dvije decenije porasti broj bolesnika za preko 70%. To će biti naročito izraženo u nerazvijenim zemljama svijeta. Takođe postoje predvidjanja da će do 2050. godine svakom stanovniku zemaljske kugle tokom života biti dijagnostikovan neki vid kancera. Naravno da će to prije svega biti u ranom stadijumu bolesti kada će rak biti i izlječiv.

Među glavnim uzrocima ovih loših trendova su starenje populacije, odnosno duži vijek ljudi, čime dolazi do učestalijih mutacija na genomu koje ne mogu biti popravljene. Takođe i nezdravi načini, odnosno stilovi života, kao što su pušenje duvana, prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića, gojaznost stanovništva, pojedini infektivni agensi, te nasljedni faktori doprinose porastu oboljevanja.

Postoji značajna razlika u dostupnosti inovativnim tehnologijama i ljekovima među zemljama sa visokim  i niskim ekonomskim razvojem.  Ove godine će u oktobru u Bečićima biti održana peta Konsenzus konferencija AROME (Mediteransko udruženje onkologa) – ESO (Evropska škola onkologije), gdje će učesnici preko 17 zemalja prenijeti svoja iskustva o inovacijama u dijagnostici i mogućnostima terapija i dati preporuke za kontolu kancera u manje  razvijenim  zemljama regiona Mediterana.

U posljednjoj deceniji veliki broj novih saznanja o biologiji kancera doveo je do značajnijih novih tehnologija i terapija različitih vrsta kancera. Praćenje i primjena novih saznanja iz oblasti medicine je veoma zahtjevno  i  izazovno. Dok je 1950. godine vrijeme udvostručavanja znanja iz oblasti biomedicinskih nauka bilo 50 godina, 2010. godine to je bilo 3.5 godina, dok je 2020. to nevjerovatnih 73 dana.

Savremene terapije su sve više individualizovane, odnosno prilagođene svakom pojedinačnom pacijentu, što je značajno drugačije u odnosu na raniji period kada su svi bolesnici primali slične  terapije. U posljednje vrijeme otkriveni novi biomarkeri određuju pristup i terapiju svakom pojedinačnom bolesniku.

Visoko razvijene zemlje izdvajaju za istraživanje i primjenu novih  tretmana protiv kancera 5 do 10 puta više sredstava u odnosu na zemlje u razvoju. Za mnoge zemlje je veoma teško da finansijski dostignu ove nove potrebe bolesnika za adekvatnim liječenjem. Udruženi AROME i ESO rade na  prilagođenim vodičima i preporukama za zemlje u razvoju,  koje razlikuju minimalne potrebe za kancerskom kontrolom i optimalnim mogućnostima.

Da je dostupnost inovativnim tehnologijama u liječenju kancera jedno od fundamentalnih prava bolesnika glasalo je 100% eksperata ove AROME ESO konsenzus konferencije. Preporuke su da zemlje u razvoju koje imaju limitirana sredstva za inovativne aktivnosti, treba da budu usmjerene prije svega u prevenciju i rano otkrivanje malignih oboljenja i edukaciju stanovništva o faktorima rizika nastanka istih. Mogućnost dostupnosti inovacijama u kancerskoj kontroli treba da bude procijenjeno u Nacionalnim tijelima za kontrolu raka, u kojima pored stručnjaka za kancer treba da učestvuju i predstavnici bolesnika i predstavnici institucija koje plaćaju usluge za osiguranike.

Novi inovativni ljekovi dovode do boljih rezultata liječenja koji za rezultat imaju duži i kvalitetniji život. Bolesnici mogu da nastave svoj profesionalni rad čime doprinose kompletnom društvu. Novi ljekovi u terapiji kancera u vidu ciljanih terapija, malih molekula, bioloških terapija i imunoterapije, ne samo da su efikasniji od ranijih koje smo koristili već su i bezbjedniji i unapređuju kvalitet života. Djelotvornije liječenje inovativnom ljekovima unaprijeđuje zdravstveno, psihičko i socijalno stanje pacijenata sa kancerom, kao i zadovoljstvo članova njihovih porodica i zajednice kao cjeline. U održavanje produktivnosti ne spada samo nastavak profesionalne aktivnosti na radnom mjestu već i aktivnosti u domaćinstvu, briga o djeci i  porodici.

Analizom efikasnosti novih tretmana protiv kancera u petogodišnjem intervalu u Evropskoj Uniji je duže živjelo 66000 bolesnika u odnosu na deceniju prije, kada nisu primjenjivane nove ciljane terapije. Petogodišnje preživljavanje bolesnika sa rakom i u Evropskoj uniji se značajno razlikuje, pa je ovaj parameter  u Švedskoj 64% dok je u Bugarskoj 40%. Ukoliko bi sve zemlje Evropske unije imale istu dostupnost inovacijama u liječenju kancera čak preko 270 000 bolesnika sa rakom bi živjelo duže od 5 godina nego što je sada slučaj. Ova statistika bi bila jos drastičnija kada bi se dostupnost uporedila sa EU i zemljama kandidatima ili zemljama u Istočnoj Evropi.  U Sloveniji i Hrvatskoj koje su referentne zemlje za procjene dostupnosti terapija u Crnoj Gori, po glavi stanovnika izdvajanje za ljekove iz grupe neoplastičnih terapija i imunomodulatornih u 2019. godini je bilo 71 euro u odnosu na 46 eura u našoj zemlji.

Pravovremeno liječenje efikasnim inovativnim ljekovima  takođe dovodi do održavanja produktivnosti rada i  smanjuje potrebu za bolovanjem te upućivanjem na liječenje van Crne Gore, što dovodi do značajnog odliva sredstava. Osim novih tehonologija  kojima se tretiraju bolesnici neophodno je pravilno vođenje podataka u posebnim registrima za pojedine maligne bolesti. Analizom podataka dobijamo  adekvatne lokalne informacije o uspješnosti liječenja i korišćenju savremenih protokola i njihovoj implementaciji. U posljednjih nekoliko godina učinjeni su krupni koraci u liječenju bolesnika sa kanecrom u Crnoj Gori i to prije svega u terapiji HER2 pozitivnog karcinoma dojke, sistemskoj terapiji karcinoma pluća, uroloških tumora i melanoma te uključivanju savremene imunoterapije. Takođe se primjenjuju nove savremene i preciznije tehnike zračne terapije kao u razvijenim onkološkim centrima u Evropi.

Digitalizacija i analiza podataka (big data) mogu nam dati značajne zaključke o trenutnoj praksi liječenja raka u Crnoj Gori. Možemo analizirati efikasnosti i sigurnosti primijenjenih tretmana. Takođe tada postoji mogućnost poređenja sa drugim zdravstvenim sistemima i pozicije u kojoj danas funkcioniše liječenje kancera u Crnoj Gori. Na osnovu svih ovih podataka možemo utvrditi i dalji put unaprijeđenja liječenja naših bolesnika sa rakom, koje svakako planiramo unaprijediti u smjeru savremenih medicinskih dostignuća.