– kontrola kvaliteta i usavršavanje lanca proizvodnje hrane, izrada i implementacja nacionalnih akcionih planova za hranu,
– jačanje nadzora i kontrole nad zaraznim bolestima,
– osnaživanje već postojećih javno-zdravstvenih mjera kontrole bolesti i zaštite zdravlja, posebno za rizične grupe…
Projekat vrijedan 3,5 miliona eura
Mr Jelena Peruničić iz njemačke Agencije za međunarodnu saradnju GIZ predstavila je projekat “Adaptacija na klimatske promjene na Zapadnom Balkanu”, u kojem učestvuju Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo i Makedonija, odnosno ministarstva za životnu sredinu, hidrometeorološke i službe za vanredne situacije, opštine i lokalne zajednice tih zemaja.
Navodeći da se i do sada dosta uradilo, te da će GIZ podržati predstojeću strategju, mr Peruničić je dodala da je regionalni projekat vrjedan 5,5 miliona eura.
Šefica SZO za Crnu Goru mr Mina Brajović kazala je da klimatske promjene predstavljaju ozbiljan i kompleksan izazov sa kojim je suočeno čovječanstvo, te da imaju višestruki, direktni i indirektni uticaj na ljudsko zdravlje.
– Naglo povećanje temperature, učestali toplotni udari i poplave direktno i prilično utiču na zdravlje građana, odnoseći na desetine hiljada života – istakla je ona i dodala da će pozitivan trend učestalih, intenzivnih i prolongiranih ekstremnih vremenskih prilika rezultirati povećanjem rizika umiranja i obolijevanja, a naročito u populaciji starih, hroničnih bolesnika, djece i pripadnika društveno marginalizovanih grupa.
– Ako imamo činjenicu da, recimo u Crnoj Gori, gotovo 65 odsto populacije živi u gradskim naseljima i da gotovo dvije trećine populacije obolijeva i umire od neke od hroničnih nezaraznih bolesti, i da naša populacija sve više stari i da je to samo slika Evrope u malom, razumljivo je zašto uticaj klimatskih promjena sve više predstavlja predmet političke pažnje pretočene u obavezujuće dokumente – kazala je mr Brajović. Adaptacija na klimatske promjene je, dodala je ona, imperativ savremenog društva.
– U protivnom, bićemo suočeni sa povećanim morbiditetom/obolijevanjem u populaciji i pritiskom na zdravstveni system – rekla je mr Brajović i dodala da će izrada nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene i njihov uticaj na zdravlje građana biti bazirana na procjeni vulnerabilnosti populacije i podacima ko pripada toj grupi, koji su rizici i kakvi su kapaciteti za adaptaciju.
– Cilj strategije biće prevencija uticaja klimatskih promjena i smanjivanje negativnih efekata po zdravlje uz minimalne troškove – kazala je mr Brajović.
Dr Mira Dašić Jovanovski podsjetila je da je Crna Gora postala članica okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama 27. januara 2007, kao i da je te godine ratifikovan i Kjoto protokol. Budući da je nacionalni prioritet pridruživanje EU, kako je navela, prioritet je i prilagođavanje zakonodavstva.
– Obaveza Ministarstva zdravlja je da odgovori na nove izazove klimatskih promjena. Postoji izražena potreba da se upravljanje rizicima po zdravlje od klimatskih promjena integriše u postojeće procese na lokalnom i nacionalnom nivou i da se osigura odgovarajući nivo pripremljenosti zdravstvenog sektora da adekvatno odgovori na te izazove. Dvogodišnji sporazum o saradnji za 2012/2013, koje je Ministarstvo zdravlja potpisalo sa SZO je, između ostalog, predvidio aktivnosti usmjerene na jačanje javno-zdravstvenog sektora u cilju prevencije negativnih efekata klimatskih promjena na zdravlje u Crnoj Gori – kazala je dr Dašić Jovanovski.
Add comment