Farmaceuti su uvijek tu

0
73

SMART ASTMA na Osmoj Medikalovoj konferenciji

Presjek stanja u projektu posvećenom proširenju uticaja farmaceuta u pružanju zdravstvenih usluga, u projektu SMART ASTMA, napravile su predstavnice Farmaceutske komore Crne Gore: dipl. ph. spec. Katarina Milošević Kostadinović i mr ph. Mehridžana Derviši Lazorja. Naglašavajući činjenicu da je uticaj farmaceuta na kontrolu zdravlja mnogo opsežniji od onog kako se obično doživljava, one su skrenule pažnju na aktuelni projekat učešća u kontroli zdravlja astmatičara posredstvom aktuelnog koncepta Smart Astma. Projekat se sprovodi u organizaciji Farmaceutske komore Crne Gore, uz podršku Smart farmacist-a i Pharma expert-a.

Ka formiranju novih farmaceutskih kompetencija

Dipl. ph. spec. Katarina Milošević Kostadinović: – Astma projekat i Smart farmaceut su nešto što radimo već dugo i mislim da je to onaj novi put koji nas vodi u formiranju novih farmaceutskih kompetencija, novom pristupu u našem radu i nadam se da će se i mlade kolege, jednako kao i kolege koje i sada učestvuju u ovom programu, priključiti i dati svoj doprinos.

Dostupni 24 h

Uz podsjećanje o tome da se Smart astma projekat realizuje u Crnoj Gori od 2016. god.,  mr ph. Mehridžana Derviši Lazorja objasnila je da je cilj ovog projekta povećanje kompetencija farmaceuta u kontroli astme, primjena farmaceutske brige kod pacijenata sa respiratornim bolestima, skretanje pažnje na probleme vezane za farmakoterapiju astme, upoznavanje intervencije farmaceuta kod kontrole astme i pokazivanje uloge farmaceuta u postizanju kontrole astme. Važan izazov u aktuelnoj fazi projekta predstavlja izrada ankete sa pacijentima koji su bili dio projekta a koji su prebolovali astmu.

– Prvi rezultati iskustva iz ovog smart projekta, odnosno rezultati kolega koji su nastavili da i tokom pandemije ostvare rad sa svojim pacijentima: ukupan broj pacijenata koji su bili dio projekta u ovom zadnjem dijelu projekta jeste 104 i od tih 104, 57% je bilo sa jednom posjetom, dok su 43 imali dvije ili više posjeta od strane farmaceuta. Procentualan prikaz inovacione tehnike kod 65% pacijenata koji su učestvovali imali su neispravnu inhalacionu tehniku, a nakon popravljanja tehnike imali smo 60% bolje rezultate. Poboljšanje je zabilježeno kod 77 pacijenata – kazala je mr Derviši Lazorja.

Još jedan element na koji su, kako navodi mr Derviši Lazorja, pacijenti mogli da ukažu jeste efekat alergija. Egzacerbaciju astme često izazivaju alergeni, pa pri tome farmaceuti mogu pomoći u liječenju i izbjegavanju alergena, što dovodi do poboljšanja u kvalitetu života, kontrole astme, manje potrošnje ljekova i sl. Farmaceuti uključeni u ovaj projekat uticali su i na uvođenje novih navika kod pacijenata koji su koristili terapiju za astmu. Kod 23 pacijenta ustanovljeno je da nijesu imali naviku ispiranja usta nakon korišćenja inhalacionih tehnika, što uglavnom dovodi do komplikacija nakon određenog perioda, dok je kod 9 pacijenata ostvaren uticaj da smanje ili potpuno prestanu sa korišćenjem duvanskih proizvoda, što takođe poboljšava kvalitet života ovih pacijenata. — Anketu smo počeli da sprovodimo nakon 11.11.2020. u jeku pandemije. Sproveli smo je kod dosta velikog broja pacijenata, a odlučili smo da ćemo nastaviti da je radimo i sa pacijentima koji nijesu dio projekta. Jako nam je stalo da saznamo koliko je COVID uticao na njihovo zdravlje i koliko je pravilno korišćenje njihovih ljekova dovelo do poboljšanja toka bolesti — navodi mr Derviši Lazorja. Rezultati prve faze Smart pilot projekta bili su takvi da je kod 72% pacijenata koji su bili dio projekta smanjena upotreba salbutamola nakon druge ili treće posjete farmaceuta. Nus-pojave su praćene uglavnom kroz prizmu primjene antikovid vakcine. Kod 80% pacijenata koji su se vakcinisali javila se blaga klinička slika bola i crvenila na mjestu primjene, dok je kod 20% pacijenata registrovana povišena tjelesna temperatura, ali blage kliničke slike sa kratkim vremenom djelovanja. Oni su, kako kaže mr Derviši Lazorja, uglavnom prošli bez neželjenih djelovanja na vakcinu.

Mr ph. Mehridžana Derviši Lazorja: – Osim što smo svi radili u apotekama, bili smo jedini zdravstveni radnici koji smo bili dostupni 24h, bez kovid testa, bez zona, a osim toga, nastavili smo našu komunikaciju preko Zoom aplikacije.

Farmaceut je jedini zdravstveni radnik koji je dostupan uvijek, bez zakazivanja i testa na COVID. Liječenje pacijenata sa lakšom i srednje teškom kliničkom slikom, svi  znamo, su završavali farmaceuti[1].

Planirano je da se na jesen održi veća konferencija sa opsežnijim brojem podataka, da se to prezentuje i institucijama i na taj način pokaže da, osim što izdaju ljekove, uloga u savjetovanju pacijenata u korišćenju ljekova može biti od važnije zdravstvene koristi. Mr Derviši Lazorja je podsjetila da su u jeku pandemije prošle godine u aprilu i maju izašle nove smjernice koje pokazuju ulogu farmaceuta u praćenju astme. One ukazuju na to da treba nastaviti uzimati svoje ljekove redovno, nastaviti sa primjenom biološke terapije i ne prekidati propisanu terapiju kortikosteroidima, bez kojih je nemoguće ostvariti kontrolu bolesti. Važno je napraviti detaljan astma plan, izbjegavati raspršivače i koristiti komore. Što se tiče hronične opstruktivne bolesti pluća, čiji su najčešći uzroci virusi, projektovana uloga farmaceuta sadrži se u savjetovanju hroničnih pacijenata o načinu čuvanja zdravlja.

— Značajno je da moramo postići viziju farmaceutske zdravstvene zaštite, zahtijevajući to od svih partnera u farmaceutskoj profesiji i regulatornog i dijela koji se bavi edukacijom i nas farmaceuta u apoteci, jer, uglavnom, smart projekat su realizovali farmaceuti koji su za recepturu, jer su oni u svakodnevnom kontaktu sa ovim pacijentima. Da bi nastavili projekat treba sprovoditi upitnik o SARS-cov infekciji i istraživanje će se sprovoditi u Smart projektu koji će trajati od 12. mejseca 2020. do 10-og mjeseca 2021 — kaže  mr Derviši Lazorja. Ocjenjujući kao uspješnu misiju Crne Gore u okviru ovog projekta, ona je uputila i na izvještaj o tome objavljen u časopisu Pharmacy. Ona je podsjetila i na inovacije u pravnoj regulativi kojim se definiše i da su farmaceuti zdravstveni radnici koji pružaju zdravstvenu zaštitu. — Pacijenti postižu optimalno zdravlje i ishode liječenja uz farmaceute kao esencijalne vršitelje zdravstvene njege, na koje se računa u zdravstvu u kojem je pacijent u središtu, a zdravstveni profesionalci rade zajedno u timovima — zaključila je  mr Derviši Lazorja.

Bliskost i prisnost sa pacijentima

Smanjenje upotrebe salbutamola, po riječima dipl. ph. spec. Milošević Kostadinović, jedan je od indikatora dobrog rada farmaceuta u suzbijanju astme. Iznoseći utiske o iskustvu u okviru astma projekta ona je navela da posebnu tekovinu predstavljaju ostvarena bliskost i prisnost sa pacijentima učesnicima projekta, ona je ocijenila da su crnogorski farmaceuti pioniri ne samo u našem regionu, nego i na evropskom nivou. — Kroz zakonsku normu uspjeli smo da postavimo farmaceutsku kao nauku i da damo nama kao struci prostor za razvoj i dobijanje kompetencija koje su važne u svakodnevnom radu. Naravno, i ishod tog rada će biti onakav kako se mi založimo i uzmemo stvar u svoje ruke — kazala je ona.

Mr ph. Mehridžana Derviši Lazorja: – Svi su u benefitu: i pacijenti i fondovi zdravstva. Inovacioni kortikosteroidi nijesu jeftini ljekovi, ali je zajednička želja da pacijenti imaju benefite terapije i da institucije budu informisane o tome. Ako smo u prilici da godišnju potrošnju salbutanola smanjimo do 64%, onda imamo benefite za kompletno društvo.

Ovim projektom, po svjedočanstvu dipl. ph. spec. Milošević Kostadinović, nije samo smanjena upotreba salbutamola, već i broj hospitalizacija. Pozivajući institucije na pomoć u izradi detaljnije analize o tome, ona je navela i da je važno da svaki od uključenih farmaceuta  postavi sebi cilj da realizuje tokom ove sedmice kontakt jednog novog, jednog starog pacijenta i jednu anketu.  Ovom prilikom upućen je poziv svima da učestvuju u proširenju kompetencija farmaceutima koje idu i ka tome da se vakcinacija protiv gripa obavlja u domenu apoteke. — Svi možemo da doprinesemo i boljem stanju pacijenata, ali i jednoj enormnoj uštedi za zdravstvo. Što je neosporno jako bitno — zaključila je dipl. ph. spec. Milošević Kostadinović.

                                                                                Anita Đurović

[1] Misli se na period COVID krize.