Formiranje i vođenje tima u sestrinstvu

Mr zdravstvene njege Ljiljana Stijepović

Specijalna bolnica “Vaso Ćuković” Risan

 

Organizacija i formiranje tima sa različitim zadacima postoji u velikom broju oblasti. Tim se formira radi lakšeg funkcionisanja i uspješnijeg rješavanja problema.

Tim je najmoćnije sredstvo koje stoji na raspolaganju u postizanju postavljenih ciljeva.

U zdravstvenim ustanovama funkcioniše i formira se tim u sestrinstvu sa vođom tima.

Članovi sestrinskog tima su sestre. Uzimajući u obzir da je zdravstvena njega kompleksna grana, sestrinski tim igra veliku ulogu u realizaciji procesa zdravstvene njege. “Član grupe ili organizacije koji na upadljiv način vrši uticaj na aktivnosti članova grupe i koji ima centralnu ulogu u postavljanju ciljeva i u određivanju ideologije grupe!” (Kreč i Kračfild)

Srećna je okolnost kada je rukovodilac odabran kao prvi među najboljima.

Formiranje tima

Proces stvaranja dobrog tima je proces kod koga treba obratiti pažnju na sljedeće:

  • napraviti popis vještina potrebnih za izvršenje projekta;
  • odabir osoba;
  • motivacija članova tima.

Prilikom formiranja tima, svakako, polazišno stanovište bi trebalo da bude:

  • mala grupa ljudi;
  • različita znanja i vještine;
  • zajednički smisao;
  • lista specifičnih ciljeva;
  • saglasnost oko pristupa poslu;
  • zajednička odgovornost.

Tim u sestrinstvu ima svoje razvojne faze:

  1. Forming – utemeljenje;
  2. Storming – orjentisanje;
  3. Norming – razvoj i
  4. Performing – razvijeni tim.

Članovi tima

Tim u sestrnstvu sačinjavaju lider i rukovodilac tima – sestra sa najvišim nivoom obrazovanja. Obično je to glavna medicinska sestra jedinice, odjeljenja itd, a po kvalifikacijama je to Visokastrukovna sestra. Ona mora biti lider sa sposobnošću da utiče na ljude kako bi ostvarili ciljeve. Liderstvo je zapravo proces u kome ljudi slijede lidera.

  • Smjenske sestre koje sprovode Plan njege;
  • Sestre pripravnice koje rade pod nadzorom mentora ili sestara sa višegodišnjim iskustvom;
  • Obučeni bolesnik ili član porodice – samo u aktivnostima za koje nije potrebno stručno znanje;
  • Studenti visokih medicinskih škola koji se nalaze na vježbama ili na kliničkoj praksi iz različitih oblasti, a pod kontrolom vođe tima u sestrinstvu;
  • Učenici srednjih medicinskih škola koji se nalaze na vježbama ili na kliničkoj praksi iz različitih oblasti, a pod kontrolom vođe tima u sestrrinstvu.

Harizmatični lider mora da posjeduje:

  • Visoke nivoe referentne moći,
  • potrebu da utiče na druge,
  • ekstremno visok nivo samopouzdanja,
  • dominaciju, jaku vjeru,
  • spremnost da uvjeri druge u svoje kvalitete,
  • osjećaj za viziju i da istu pravilno prezentuje timu, demonstrira dosljednost i ističe potrebu za tom vizijom,
  • viziju koja predstavlja idealizovani cilj bolje budućnosti od statusa quo,
  • Sposobnost izražavanja vizije – snažno motivaciono sredstvo,
  • Snažno vjerovanje u viziju – lična žrtva,
  • Ponašanje različito od uobičajenog, nekonvencionalnog,
  • hrabrost, da odlučno zauizima odgovarajući stav,
  • doživotno učenje, spremnost na radikalne promjene u ličnom ponašanju i stavovima,
  • sposobnost suočavanja sa kompleksnim situacijama,
  • veliku moć komunikacije i razumijevanja sa sledbenicima…

Strategija i kultura su takođe veoma važne.

Upravljanje utiče na željenu kulturu organizacije:

  • Isticanje na djelu, ne na riječima;
  • Kultura moći (“dobitnici” i “gubitnici”);
  • Kultura uloga (jasno određene uloge);
  • Kultura dostignuća;
  • Potpomažuća kultura (uzajamno pomaganje i ispomoć).

Karakteristike vođe tima

Vođa tima mora da:

  • Rukovodi timom;
  • Planira i organizuje njegu;
  • Obezbjeđuje uslove za sprovođenje njege;
  • Utiče na obezbjeđivanje komfora bolesnika i sestara;
  • Utvrđuje potrebe za njegom;
  • Formira dijagnozu njege i kolaborativne probleme;
  • Postavlja ciljeve njege, planira program njege;
  • Evaluira postignuća;
  • Vrši stručni nadzor nad članovima tima;
  • Prati realizaciju njege;
  • Organizuje i održava stručne sastanke;
  • Sarađuje sa profesorima i saradnicima u nastavi;
  • Ima aktivnu participaciju u radu sa studentima vmss i sms;
  • Koordinira i sarađuje sa ostalim članovima zdravstvenog tima.

Uputstva za lidera – glavnu sestru

  • Pričajte, govorite polako da bi ste prvo sebe čuli;
  • Ne nagrađujte podjednako sve;
  • Nagrade obavezno bazirati na učinku;
  • Obavezno recite pojedincima šta mogu da učine da bi dobili očekivani podsticaj;
  • Koncentrišite se, prije svega na činjenice i informacije ,prije nego na glas i na poluistine i emocije;
  • Zainteresujte zaposlene za promjene i uključite ih u promjene koje sprovodite;
  • Vodite računa da informacije o promjenama i njihovim posljedicama budu tačne, a komunikacija bude otvorena i objektivna;
  • Pobrinite se da zaposleni znaju i shvate na koji će se način sukob rješavati kada do njega dođe;
  • Stalno osluškujte. Suočite se sa problemima prije nego što oni postanu destruktivni, sa posljedicama koje ne možete kontrolisati;
  • Ustanovite pravila ponašanja u svom timu ili grupi i insistirajte na njihovom poštovanju. Članovi tima ne moraju da se dopadaju jedan drugom ali se moraju međusobno poštovati;
  • Bavite se i pitanjima o kojima nije lako razgovarati;
  • Prvo rješavajte one problem koji mogu biti prepreka da se sve obaveze ispune u planiranom roku;
  • Podstičite konflikte među saradnicima ako se oni odnose na poslovne ideje i unaprjeđenje posla;
  • Sprečavajte lične sukobe i netrpeljivost.

Svaki tim u sestrinstvu bi trebalo da funkcioniše po savremenom principu uz primjenu savremenih metoda rada i uz korišćenje savremenih principa zdravstvene njege. Funkcionisanje  i vođenje tima treba da bude zasnovano na primjeni individualnog pristupa pacijentu i postojanja aktivne participacije, odnosno obavljanja njege u saradnji sa bolesnikom.

Nužni preduslov za kvalitetnu komunikaciju u zdravstvenom timu je dvosmjerna komunikacija u kojoj sagovornici šalju i primaju poruke te dobijaju pozitivne ili negativne povratne informacije.

Važna karakteristika komunikacije je i konstruktivnost, odnosno destruktivnost. Kada se misli na odnose u zdravstvenom timu onda treba naglasiti da je konstruktivna komunikacija kreativna i koncentrisana na rješenje problema, sagovornici se poštuju, priznaju se različitosti, dozvoljava se neslaganje, razgovor je otvoren i taktičan, za razliku od destruktivne komunikacije koja nije kreativna, koja je lažna, nepoštena i gruba, a energija se troši na optuživanje, vrijeđanje, zbunjivanje i ignorisanje. Sagovornik se obezvrjeđuje i ismijava, prisiljava na obranu, čime se pogoršavaju međuljudski odnosi, a umjesto rješenja konkretnog problema na poraz sagovornika se gleda kao uspjeh.

“Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca i svake sedmice, vjerujte mi tada nazadujemo!”

Florence Nightingale (majka sestrinstva)