Bolje spriječiti nego liječiti – gojaznost

0
245

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar

Opšta bolnica Nikšić

 

Gojaznost je medicinski problem koji je dostigao epidemijske razmjere u svijetu. U posljednjih 50 godina broj gojazne djece se povećao za nevjerovatnih 300%!

2013. gojaznost je proglašena za bolest

Gojaznost se odnosi na višak tjelesnih masti. Ako dijete ima par kilograma viška ne znači da je dijete gojazno. To često ukazuje na sklonost ka lakom dobijanju kilograma i potrebom za posebnim režimom ishrane i fizičke aktivnosti. Gojaznost se najčešće javlja oko 5, 6 godine života, ili u vrijeme puberteta. Do pojave gojaznosti dolazi kada se unosi više kalorija nego što organizam može da potroši. Pojedina oboljenja mogu dovesti do gojaznosti, ali u svega 1% slučajeva.

Gojaznost kod djece i adolescenata najčešće je uzrokovana: 

– Konzumiranjem nezdrave hrane
– Prejedanjem
– Nedovoljnom fizičkom aktivnošću
– Nasljednim faktorima – šanse dijeteta za prekomjernom težinom povećavaju se ako je jedan ili  oba roditelja imaju problem sa TJELESNOM TEŽINOM.
– Bolestima (endokrini ili neurološki problem)
– Ljekovima (steroidi, neki ljekovi za liječenje psihijatrijskih oboljenja)
– Stresnim događajima (razdvajanje djece od roditelja, razvod, selidbe, smrt, zlostavljanje)
– Porodičnim problemima ili problemima sa drugarima
– Nedostatkom samopouzdanja
– Depresijom ili drugim emocionalnim preoblemima

Normalno je da tokom odrastanja djeca povećavaju kilažu, ali kada taj prirast prevaziđe potrebe rasta i razvoja, dolazi do pojave gojaznosti. Djeca rastu različitom brzinom tako da se ne može samo na osnovu klasičnog mjerenja reći da li dijete ima višak kilograma. Stepen uhranjenosti procjenjuje se pomoću indeksa tjelesne mase (BMI – body mass indeks) koji se jednostavno računa na osnovu visine i težine. Ako imate bilo kakvu sumnju vezano za težinu Vašeg djeteta, konsultujte ljekara. Na osnovu izračunatog indeksa tjelesne mase i pomoću specijalnih tablica, dobićete preciznu informaciju o stepenu uhranjenosti Vašeg djeteta.

Loši efekti gojaznosti na zdravlje su mnogobrojni:

– Povećan rizik za kardiovaskularne bolesti (koronarna bolest, infarct,  povećan holesterol…)
– Visok krvni pritisak
– Dijabetes
– Problemi sa disanjem
– Problemi sa spavanjem

Gojaznost u dječijem uzrastu je često povezana i sa pojavam emotivnih problema. Tinejdžeri sa viškom kilograma imaju daleko manje samopouzdanja i manje su omiljeni u društvu. Česte su depresija, anksioznost i opsesivno-kompulsivni poremećaji.

Kako se liječi gojaznost? 

Najuspješniji pristup liječenju gojaznosti podrazumijeva promjenu načina života, korekciju ishrane i povećanje fizičke aktivnosti. Uspjeh liječenja zavisi od uzrasta djeteta i od prisutnih komplikacija. Gubitak kilograma bi trebalo da bude postepen, 0,5 kg ili manje nedjeljno. Svaki veći gubitak bi zahtijevao izuzetno restriktivnu dijetu koja može štetno uticati na rast i razvoj. Prvi cilj koji treba postaviti je smanjenje težine za svega 10%. Upravo je pokazano da gubitak prvih 10%  tjelesne mase ima najveći efekat na opšte zdravlje. Kada postignete ovaj cilj, potrebno je da se ta težina održava 6 mjeseci, prije nego što se nastavi sa daljim gubitkom kilograma.
Međutim, pravi podvig je održati željenu tjelesnu masu, prije nego samo izgubiti kilograme. Adolescenti se često po postizanju željene kilaže vraćaju starom načinu života, i kilogrami su opet tu.

Prije započinjanja dijete, dijete prvo mora da bude detaljno pregledano kako bi se isključilo eventualno oboljenje kao mogući uzrok gojaznosti. Nikako ne započinjite sa dijetom na svoju ruku. Nema jednog recepta za sve, ali postoje neke opšte prihvaćene preporuke.

– Promjenite način ishrane (jesti sporije, uobročiti se)

– Što više voća i povrća

– Ne grickati između obroka, bez gaziranih pića

– Spremajte zdrave obroke, kuvane

– Smanjite veličinu porcije

– Potrudite se da Vaše dijete doručkuje svaki dan. Doručak će obezbijediti energiju potrebnu da prati nastavu ili uči. Preskaknjem doručka dijete će biti gladno i umorno u toku dana.

– Raspitajte se šta Vaše dijete jede u školi, trebalo bi ukinuti  grickalice i peciva po školama!!!!

– Što rjeđe jedite brzu hranu s prelivom ili male sendviče bez sira ili majoneza.
– Nudite dijete vodom

Povećajte nivo fizičke aktivnosti Vašeg djeteta.
Dajte dobar primer djetetu. Ako dijete vidi da ste i Vi fizički aktivni i da uživate u tome, ono će prihvatiti takav obrazac ponašanja
Stimulišite dijete da se uključi u sportske aktivnosti škole ili da počne da se bavi sportom.

Imajte u vidu da dječije tijelo nije spremno za iste napore kao i odrasli. Ne tjerajte djecu da dugo džogiraju, trče na traci ili voze sobni bicikl, niti da podižu teške terete. Najbolja je ona aktivnost koju dijete samo odabere.
Djeca sa viškom kilograma bolje znaju od bilo koga drugog da imaju problem.

Kada gojazno dete ima i emotivnih problema potrebno je uključiti psihologa.
Gojaznost je medicinski problem koji se najlakše prepozna ali se najteže liječi. Ukoliko se na vrijeme ne spriječi, gojzanost u dječijem dobu često postane doživotni problem.
Zapamtite, da bi se održala optimalna tjelesna masa neophodna je jaka motivacija.
Prema tome, gojazno dijete ili adolescent mora da nauči da jede i uživa u zdravoj hrani u umjerenim količinama, da redovno vježba kako bi održalo željenu kilažu. Medicinski savjet i zdrav razum su najsigurniji i najefektniji način da pomognete vašem djetetu da izgubi višak kilograma i tako mu obezbijedite zdravu budućnost.

Gojaznost je vrlo podmukla bolest čije se posljedive ne vide u početku, a koje dovode do poremećaja metabiolizma šecera i masti. Liječenje zahtijeva ogromno strpljenje i upornost od strane i roditelja i djeteta.

SAVJET

Pravilna uravnotezena ishrana, fizička aktivnost , i svesti na minimum korišćenje mobilnih telefona, kompijutera, televizora i sjedenje ispred istih  značajno smanjuje rizik od gojaznosti.

Prevencijom gojaznosti kod djece se značajno smanjuje vjerovatnoća da će  gojaznost da se pojavi u odraslom dobu. Kada dijete nauči i prihvati principe zdrave ishrane i bavljenja sportom – to ostaje za cijeli život, a prenosi se i na sljedeću generaciju. Zato je od vitalnog značaja za svaku porodicu, ali i za društvo, da se broj gojazne djece smanji!