Gorušica, gastritis, bolovi u stomaku, podrigivanje i drugi problemi sa varenjem najčešće se povezuju sa povećanim lučenjem stomačne kisjeline. U velikom broju slučajeva, uzrok ovih tegoba nije previše već premalo kisjeline koja se ne stvara u dovoljnoj mjeri u želucu. Proizvodnja kisjeline i enzima za varenje smanjuje se prirodno sa godinama i već poslije tridesete godine pravimo oko 30% manje enzima nego u dvadesetim. Ovome takođe doprinosi i nepravilna ishrana i nepravilno kombinovanje hrane, stres, konzumiranje hrane na koju postoji intolerancija i nesposobnost njenog metabolisanja.
Kod većine ljudi sa gastritisom i gorušicom, problem leži u smanjenoj proizvodnji stomačnih enzima. Usljed toga hrana se duže zadržava u stomaku i fermentira proizvodeći gas. Kada je vrijeme pražnjenja stomačnog sadržaja u duodenum tj. dvanaestopalačno crijevo odloženo, često se zuč vraća iz duodenuma u stomak, gdje proizvodi nagrizanje sluzokože. Pošto je žuč bazna po svojoj Ph vrijednosti, stomak izluči kisjelinu kako bi je neutralisao. Sve ovo doprinosi iritaciji sluzokože stomaka i u ovoj fazi osoba će vrlo vjerovatno iskusiti bol i pečenje. Zbog ovog osjećaja pečenja i često prateće gorušice, odnosno vraćanja stomačnog sadržaja u jednjak, donosi se zaključak da problem leži u pretjeranoj proizvodnji kisjeline. To je samo djelimično tačno. Da je želudac proizvodio dovoljno enzima od početka varenja, do ovoga ne bi došlo. Problem nastaje kad se izluči dodatna kisjelina kao reakcija na vraćanje žuči u stomak usljed odloženog pražnjenja stomačnog sadržaja.
Stvar se dodatno komplikuje, što zbog nedostatka stomačne kisjeline, što zbog smanjene proizvodnje a što zbog korišćenja antacidnih ljekova za gastritis i gorušicu koji je neutrališu, razvijaju bakterije. Ove bakterije bi inače bile neutralisane kisjelinom koja onemogućava njihov razvoj. I same bakterije proizvode supstance, produkte svog metabolizma, koje dodatno nagrizaju sluzokožu stomaka. Prepisivanje antibiotika samo privremeno poboljšava stvari eliminisanjem bakterije na neko vrijeme, ali će se one opet javiti ako se nije regulisala normalna, odnosno dovoljna proizvodnja stomačne kisjeline i enzima za varenje.
Od koncentracije stomačne kisjeline u sadržaju stomaka, kada se isprazni u duodenum, zavisiće i izlučivanje enzima pankreasa i žuči koji dalje vare hranu u crijevima, uglavnom masti i ugljene hidrate. Ako nema dovoljno kisjeline ili ako je ona neutralisana ljekovima antacidima, biće smanjeno i izlučivanje žuči i pankreasnih sokova. Naravno, to povlači za sobom dalje probleme sa varenjem hrane u crijevima, koja će da fermentira i truli umjesto da se vari, a to će uzrokovati stvaranje gasova, nagrizanje sluzokože crijeva, pa se mogu javiti i problemi kao što su gasovi, nadimanje, zatvor, dijareja, iritabilini kolon. Da ne govorimo o tome da će apsorpcija vitamina i nutrienata biti poremećena, što za sobom povlači drugi niz zdravstvenih problema. Neki vitamini kao što su A, D , E, i K se rastvaraju u mastima i za njihovu apsorpciju važna je žuč koja vari masti. Ako nema dovoljne proizvodnje stomačne kisjeline, ona će prouzrokovati nedovoljno pražnjenje žuči u crijeva i posledično se neće variti masti kako bi trebalo, niti apsorbovati vitamini rastvorljivi u mastima. Nesvarene masti se mogu lijepiti za krvne sudove i povećavati holesterol u krvi.
Kako popraviti ovu situaciju
Uzimanje digestivnih enzima životinjskog porijekla dosta pomaže, ali se mora voditi računa da osobe sa čirom i gastritisom ne uzimaju hlorovodoničnu kisjelinu zbog nagrizanja. Žuč i pankreatični enzimi su bolje rješenje u tom slučaju.
Pravilno kombinovanje hrane doprinosi dosta rješavanju problema s varenjem. U stomaku se pretežno vare proteini kao što su: meso, mlječni proizvodi, jaja itd. U stomaku se ne vare ugljeni hidrati tj: hljeb, tjestenine, krompir itd. Oni se pretežno vare u crijevima. Stoga, kada ova hrana dođe zajedno u stomak, ona se ne može svariti kako treba , zadržava se duže u stomaku, stomačna kisjelina se ne proizvodi u količini u kojoj je potrebna, jer je stomak zbunjen prisustvom ugljenih hidrata.
Prosto objašnjeno: meso i krompir, kao i meso i hljeb ne idu zajedno. Meso se kombinuje sa povrćem i salatom jer se tako lakše pravilno vari i neće započeti kaskadnu reakciju problema sa varenjem koje smo već objasnili na početku teksta. Treba voditi računa da obrok ne bude preobilan i da ne optereti želudac. Slatkiše nikako ne treba konzumirati uz obrok. Oni se jedu prije ili par sati poslije obroka. Sećer i proteini grade smješu slični lijepku koja se teško i dugo vari. Uz obrok ne bi trebalo piti tečnost, vodu, sokove, alkohol, pogotovo ne hladna pića koja deaktiviraju enzime za varenje, a razređuju i onako smanjenu količinu stomačne kisjeline. Vodu je najbolje piti pola sata prije ili dva sata nakon obroka.
Biljke kao sto su đumbir, nana ili anis mogu ublažiti tegobe s varenjem. Homeopatska terapija kod gastritisa, gorušice i drugih digestivnih tegoba bazira se na individualno odabranoj terapiji za svakog pacijenta, pri čemu se u obzir uzimaju ne samo fizički simptomi i tegobe već i mentalna i emotivna komponenta i osobine pacijenta. Na osnovu sveobuhvatne slike pacijenta na svim ovim nivoima, bira se lijek koji najviše odgovara konstituciji osobe.
Piše: dr Snežana Tomić, homeopata
Dodajte komentar