Institut za ljekove i medicinska sredstva – regulatorni postupci iz nove perspektive

IX Medical konferencija

Doc. dr med. spec. Snežana Mugoša

Doc. dr med. spec. Snežana Mugoša, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva, otvorila je sesiju pod nazivom „Institut za ljekove i medicinska sredstva – regulatorni postupci iz nove perspektive“, ističući da je ova tema izuzetno značajna za zdravstveni sistem Crne Gore.

Na početku sesije izrazila je veliko zadovoljstvo što ima priliku da govori o razvoju i izvanrednim rezultatima Instituta, kao i da predstavi nova lica koja će prezentovati aktuelna dešavanja i aktivnosti u okviru svojih organizacionih jedinica, a koja su u kratkom periodu postigla veoma značajne rezultate i na najbolji način opravdala povjerenje koje im je ukazano

„Rezultati Instituta u posljednjih deset mjeseci govore u prilog tome kako se dobrom organizacijom i osamostaljivanjem mladog visokostručnog kadra mogu ostvariti sjajni rezultati. Ulaganje u znanje i edukacije i dalje stručno osposobljavanje zaposlenih smatram najboljom investicijom u budućnost Instituta“, istakla je dr Mugoša.

Dr Mugoša je izjavila da je Institut spreman da odgovori na izazove koje pred njega postavlja kontinuirano proširenje obima nadležnosti, te da smatra da dalji razvoj Instituta treba da se zasniva na jačanju administrativnih i tehničkih kapaciteta, a prije svega na povećanju nivoa kompetencija i daljem usavršavanju zaposlenih za obavljanje precizno određenih stručnih poslova, u zakonom propisanim rokovima. Tom prilikom se osvrnula i na izazove i prilike koje nosi harmonizacija sa propisima i dobrim praksama EU: „Uvođenje evropskih vrijednosti i standarda od neprocjenjivog je značaja za javno zdravlje i dostupnost kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova na tržištu Crne Gore“.

Na kraju, doc. dr med. spec. Snežana Mugoša je iskoristila priliku da zahvali svim partnerima na saradnji i pokrenutim inicijativama u aktivnostima koje je u prethodnom periodu sprovodio Institut. Pozvala je sve učesnike u zdravstvenom sistemu da u Institutu uvijek vide partnera raspoloženog za dogovor i saradnju.

Medicinska sredstva – u skladu sa EU standardima

Dr stom. Uroš Labudović

Dr stom. Uroš Labudović, rukovodilac Centra za medicinska sredstva u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, održao je predavanje na temu „Medicinska sredstva – u skladu sa EU standardima“.

U prvom dijelu predavanja govorio je o zakonskom okviru prema kojem je regulisana oblast medicinskih sredstava te usaglašavanju nacionalnog zakonodavstva sa regulativama Evropske unije (EU), dok se u drugom dijelu osvrnuo na nadležnosti Centra za medicinska sredstva i najbitnije procese koji se obavljaju u samom Centru.

,,Oblast medicinskih sredstava u Crnoj Gori regulisana je Zakonom o medicinskim sredstvima koji je stupio na snagu 2019. godine. Rok za donošenje podzakonskih akata za sprovođenje Zakona o medicinskim sredstvima bio je 24 mjeseca od dana stupanja na snagu zakona. Međutim, situacija sa pandemijom koronavirusa usmjerila je kapacitete Centra u drugom pravcu, te rješavanju hitnih zahtjeva u cilju zaštite javnog zdravlja, pa se sa izradom podzakonskih akata moralo sačekati. U posljednjih pola godine intenzivno se radilo na izradi pravilnika, te se možemo pohvaliti stupanjem na snagu sljedećih pravilnika: Pravilnik o bližim uslovima i načinu utvrđivanja uslova za promet medicinskih sredstava na veliko, Pravilnik o bližim uslovima i načinu utvrđivanja uslova za promet medicinskih sredstava na malo, a ono na šta smo posebno ponosni jesu Smjernice dobre prakse u distribuciji medicinskih sredstava, koje su objavljene u decembru 2021. godine“, navodi Labudović i dodaje: „Stupanjem na snagu pomenutih pravilnika i smjernica, sve registrovane veleprodaje dužne su da do 31.12.2022. godine podnesu novi zahtjev za registraciju veleprodaje radi usaglašavanja svog poslovanja sa zakonom, podzakonskim aktima i GDPMD. Takođe bih naglasio da su završena još četiri pravilnika iz oblasti medicinskih sredstava, koji su upućeni Ministarstvu zdravlja radi pribavljanja potrebnog mišljenja nadležnog sekretarijata Vlade Crne Gore“.

U nastavku predavanja dr stom. Labudović je govorio o poziciji Crne Gore u okviru pregovaračkog procesa sa EU, te bitnosti usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, pri čemu je u osnovnim crtama pojasnio zahtjeve pregovaračkog poglavlja 1.

,,Pregovori koje Crna Gora vodi sa EU predstavljaju pregovore o uslovima pod kojima Crna Gora kao zemlja kandidatkinja pristupa EU i njenim osnivačkim ugovorima. Učesnici pregovora su predsjedavajući EU ispred zemalja članica EU i Ministarstvo vanjskih poslova ispred Crne Gore. Pregovori se vode u okviru međuvladine konferencije. Prihvatanje pravne tekovine EU predstavlja prihvatanje svih prava i obaveza na kojima se zasniva EU i njen institucionalni okvir, kao i njenih osnovnih vrijednosti i načela. Pravna tekovina je za potrebe pregovora o pristupanju podijeljena u 35 tematskih poglavlja, koja se ujedno smatraju i pregovaračkim poglavljima“, objašnjava Labudović i dodaje: „Oblast medicinskih sredstava obrađuje se u poglavlju 1 – Sloboda kretanja roba, što znači ukidanje svih trgovinskih barijera i svih tehničkih prepreka u trgovini robom. Posebno bih istakao da je cilj harmonizacije propisa odstranjivanje prepreka za slobodno kretanje proizvoda na tržištu, obezbjeđivanje standarda bezbjednosti i kvaliteta i visok nivo zaštite pacijenata“. Dr stom. Uroš Labudović je predočio da koristi od procesa harmonizacije podrazumijevaju i opšte poboljšanje kvaliteta života, smanjenje troškova u zdravstvu i zajedničku politiku zaštite zdravlja.

„U EU je registrovano približno jedan milion medicinskih sredstava i in vitro dijagnostičkih medicinskih sredstava, čiji je promet bio regulisan direktivama EU koje su pretrpjele veliki broj izmjena i dopuna. U aprilu 2017. godine usvojene su nove regulative koje su zamijenile tri postojeće direktive, a koje su usmjerene na modernizaciju i bolju zaštitu javnog zdravlja i bezbjednost pacijenata. Regulativa (EU) o medicinskim sredstvima 2017/745 (EU MDR 2017/745) mijenja Direktivu o medicinskim sredstvima MDD 93/42/EEC i Direktivu za aktivna implantabilna medicinska sredstva AIMD 90/385/EEC. Regulativa (EU) o in vitro dijagnostičkim medicinskim sredstvima 2017/746 (EU IVDR 2017/746) zamijenila je Direktivu za in vitro dijagnostička medicinska sredstva 98/79/EC“, navodi dalje Labudović, i posebno ističe novine koje su regulisane primjenom navedenih regulativa, a koje uključuju:

• Ažurirana pravila klasifikacije (napredak tehnologije zahtijeva i nova pravila)
• Jedinstven nadzor nad kliničkim ispitivanjima
• Proizvodi za estetske ili druge nemedicinske svrhe (sočiva u boji, laserski uređaji za epilaciju, aparati za uklanjanje celulita, aparati za uklanjanje tetovaža), i ukoliko nijesu medicinska sredstva, biće regulisani propisima kojima se regulišu medicinska sredstva
• Mnogo veće učešće notifikacionih tijela u ocjenjivanju usaglašenosti
• Proširivanje baza podataka
• Uvođenje implantacione karte
• Mehanizmi nadoknade troškove pacijentima ukoliko dođe do bankrota proizvođača
• Jedinstvena procedura za registraciju medicinskih sredstava na kompletnoj teritoriji EU.

Ono što je izuzetno bitno je to što će svi sertifikati koji su izdati u skladu sa zahtjevima direktiva 93/42/EEC i 90/385/EEC biti važeći do datuma isteka koji se obavezno navodi na samom sertifikatu, a najkasnije do 26.05.2024. godine.

U nastavku predavanja, dr stom. Uroš Labudović je govorio o nadležnostima Centra za medicinska sredstva i detaljno objasnio postupak registracije medicinskih sredstava, registracije veleprodaja za obavljanje djelatnosti prometa na veliko medicinskih sredstava i registracije specijalizovanih maloprodajnih objekata za djelatnost prometa na malo medicinskih sredstva. Prisutnima je ukazao na zakonske odredbe koje regulišu navedene procese, te im predočio gdje mogu pronaći najbitnije informacije o opisanim postupcima.

Dr stom. Uroš Labudović je zaključio predavanje ističući još jednom važnost harmonizacije propisa sa EU regulativama, te naglasio da će oblast medicinskih sredstava u Crnoj Gori doživjeti značajnu promjenu. Pozvao je predstavnike industrije na međusobnu saradnju kako bi zajedničkim snagama regulisali oblast medicinski sredstava jer je cilj, kako industrije, tako i samog Instituta, stvaranje uslova koji pogoduju razvoju tržišta medicinskih sredstava.

Detekcija falsifikovanih i substandardnih ljekova – Laboratorija CInMED

Mr David Kočović

Mr David Kočović, rukovodilac Laboratorije u Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) govorio je o novom sistemu zaštite crnogorskog tržišta od prisustva falsifikovanih i substandardnih ljekova – novoformiranoj Laboratoriji CInMED. Ukazao je na ozbiljnost problema falsifikovanih i substandardnih ljekova, mogućnost tehnika i opreme kojom CInMED raspolaže, značaj naučno-istraživačkog rada u CInMED, kao i na planirane korake u daljem razvoju Laboratorije.

,,Na samom početku istakao bih problem koji se nalazi u osnovi idejnog projekta Laboratorije CInMED – problem falsifikovanih i substandardnih ljekova (SF ljekova). Naime, falsifikovani ljekovi predstavljaju globalni problem i temu o kojoj se ne govori dovoljno. Prisustvo SF ljekova na tržištu dovodi do ugrožavanja bezbjednosti pacijenata, kao i gubitka povjerenja u ljekove i zdravstvene sisteme. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prisustvo SF ljekova u zemljama sa niskim i srednjim primanjima je na nivou od 10%, a oko 50% ljekova koji se prodaju putem interneta predstavlja falsifikate. Takođe, važno je naglasiti da kupovina ljekova putem interneta nije dozvoljena u Crnoj Gori“, objasnio je Kočović.

„Falsifikovan lijek je lijek koji je u cilju prevare lažno prikazan u pogledu identiteta i/ili porijekla. Falsifikovani ljekovi mogu sadržavati ispravne ili pogrešne sastojke, biti bez aktivnih supstanci ili sadržavati pogrešne količine aktivnih supstanci, te biti u pogrešnom ili falsifikovanom pakovanju. Falsifikovani ljekovi su rezultat organizovanog kriminala putem kojeg se plasiraju na tržište isključivo u svrhu stvaranja dobiti. Sa druge strane, substandardni ljekovi predstavljaju one ljekove koji su proizvedeni tako da ne ispunjavaju utvrđene standarde kvaliteta ili zahtjeve specifikacije, ili oboje. Važno je objasniti još jedan pojam, a to je pojam neregistrovanog lijeka. Neregistrovani ljekovi su ljekovi koji nijesu prošli proces registracije regulatornog organa zaduženog za to tržište“, navodi dalje Kočović.

„CInMED je u dužem vremenskom periodu radio na realizaciji projekta osnivanja Laboratorije za detekciju substandardnih i falsifikovanih ljekova na tržištu Crne Gore. Instrumenti koji predstavljaju bazu ove laboratorije, X-ray fluorescentni spektrometar i X-ray difraktometar praha, finansirani su iz Instrumenta pretpristupne podrške EU IPA II (2014‐2020) u oblasti Pregovaračkog poglavlja 1 – Sloboda kretanja roba. Isporuka ovih aparata završena je u decembru 2020. godine, nakon čega su počele aktivnosti razvoja Laboratorije. Oprema je namijenjena otkrivanju substandardnih i falsifikovanih ljekova primjenom rentgenskih zraka za strukturnu karakterizaciju materijala, tj. korišćenjem tehnika X‐ray difrakcije (XRD) i X‐ray fluorescencije (XRF) koje daju pouzdane rezultate u kratkom vremenskom roku. Prednost ovih tehnika je to što su rijetko zastupljene u zemljama regiona, a ne predstavljaju novinu u domenu ispitivanja gotovih proizvoda – ljekova u Evropi, što pruža mogućnost saradnje sa laboratorijama i institucijama, kako u Crnoj Gori (uprava carine, univerziteti itd.), tako i na međunarodnom nivou“, ističe Kočović.

Kočović je pojasnio da je, u skladu sa planiranim aktivnostima Laboratorije CInMED, tokom 2021. godine realizovan postupak nabavke laboratorijske opreme i potrošnog materijala. Po prijemu opreme, sprovedene su IQ/OQ kvalifikacije, kao i obuke zaposlenih u CInMED Laboratoriji. Za rad sa visoko sofisticiranim tehnikama kao što su XRF i XRD, tokom 2021. godine sprovedene su i obuke od strane eksperata proizvođača opreme Malvern Panalytical, kao i obuka u Nacionalnom hemijskom institutu u Ljubljani za korišćenje baza podataka i softversku obradu rezultata dobijenih XRD analizama. U cilju razvijanja ekspertize zaposlenih, kao i unapređenja kvaliteta poslovanja CInMED Laboratorije za efikasni skrining i kontrolu u borbi protiv falsifikovanih ljekova, edukacije su nastavljene i u 2022. godini. U cilju osiguranja kvaliteta rada i dokazivanja kompetentnosti za obavljanje kontrole kvaliteta, aktivno se radi na uvođenju i dosljednoj primjeni zahtjeva standarda ISO/IEC 17025:2017.

„Što se tiče trenutnih aktivnosti, u procesu smo uspostavljanja sistema i poboljšavanja vidljivosti Laboratorije CInMED. U prethodnih par mjeseci potpisani su sporazumi o saradnji sa Centrom za ekotoksikološka ispitivanja, Metalurško-tehnološkim fakultetom i Prirodno-matematičkim fakultetom, a u narednom periodu se očekuje i potpisivanje sporazuma sa Institutom za javno zdravlje, Medicinskim fakultetom, Upravom carina i Univerzitetom Donja Gorica. CInMED je ove godine postao i jedan od partnera na projektu MEDI-THEFT kojim koordiniše AIFA – Italijanska agencija za ljekove, a koji za svoj cilj ima suzbijanje organizovanih krađa ljekova“, navodi Kočović.

Kočović je dodao da se u ovom trenutku radi na formiranju baze podataka difraktograma za čvrste forme ljekova u odnosu na koju će se vršiti kontrola tržišta na prisustvo SF ljekova. Kako se radi o tehnikama koje nijesu standardne za regulatorne organe poput CInMED, uspostavljanje ovog sistema zahtijeva veliku energiju.

„Naučno-istraživački potencijal Laboratorije najbolje je opisati kroz mogućnost opreme za analize po prirodi vrlo različitih uzoraka, poput ljekova, kozmetike, suplemenata, bioloških uzoraka, uzoraka životne sredine, kao što su uzorci vazduha, zemlje, voda, kao i geoloških uzoraka, metala, itd. Zbog prirode tehnika kojima raspolaže Laboratorija CInMED, od samog dolaska opreme, postoji veliko interesovanje za našim uslugama, od strane studenata doktorskih studija, naših fakulteta i fakulteta iz regiona, ljekara i institucija različitih grana privrede. Laboratorija CInMED je do sada od zainteresovanih institucija na analize dobijala i uzorke poput legura i zemljišta“, naglašava Kočović i dodaje da je izvrstan pokazatelj raznovrsnosti analiza Laboratorije mogućnost brze identifikacije hemijskog i mineraloškog sastava bubrežnih i žučnih kamenaca: „Određivanjem njihovog sastava dobijaju se informacije o uzroku nastanka bolesti, što ljekarima koji liječe ovu populaciju pacijenata značajno pomaže za liječenje i sekundarnu prevenciju ove vrste oboljenja“.

„Svakako da smo vrlo ponosni na naše kapacitete i da će Laboratorija CInMED biti još jedan nivo zaštite naših pacijenata od prisustva SF ljekova“, zaključio je Kočović.

Izvještaj o potrošnji ljekova za 2021. godinu

Mr pharm. spec. Lidija Čizmović

Mr pharm. spec. Lidija Čizmović, rukovoditeljka Centra za promet i bezbjednu primjenu ljekova u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, govorila je o potrošnji ljekova u 2021. godini u Crnoj Gori. Podsjetila je prisutne da je prikupljanje i obrada podataka o prometu i potrošnji ljekova za humanu upotrebu jedna od zakonski određenih nadležnosti Instituta, i posebno je naglasila da ova institucija već trinaest godina objavljuje izvještaje o potrošnji ljekova.

Mr Čizmović je na početku izlaganja napravila kratak osvrt na postupak obrade podataka, a zatim prezentovala izvještaj o potrošnji ljekova za 2021. godinu, pri čemu je izvršila i poređenje sa potrošnjom ljekova u prethodnim godinama, prije i tokom pandemije.

Objasnila je da su izvještaji Instituta izraženi u definisanoj dnevnoj dozi na 1000 stanovnika na dan, kao i finansijski, te da se mogu podijeliti i posebno na vanbolničku i bolničku potrošnju ljekova. Za izradu izvještaja su korišćeni podaci o prometu registrovanih veledrogerija koje su obavljale promet ljekova u Crnoj Gori u 2021. godini, kao i u prethodnim godinama.

Mr Čizmović je konstatovala da je metodologija koja se koristi zapravo metodologija Svjetske zdravstvene organizacije – tzv. ATC/DDD sistem, čije je osnovne karakteristike predočila u kratkim crtama: „ATC sistem je sistem klasifikacije koji ljekove dijeli u grupe na osnovu organa ili sistema na koje djeluju u skladu sa svojim hemijskim, farmakološkim i terapijskim svojstvima, dok je definisana dnevna doza (DDD) tehnička, statistička jedinica mjere upotrebe lijeka, čija vrijednost predstavlja prosječnu dnevnu dozu za glavnu indikaciju primjene lijeka kod odraslih osoba“.

„Kako se podaci o potrošnji ljekova prikupljaju po isteku prethodne kalendarske godine, tako su posljednji podaci o potrošnji ljekova za 2021. godinu obrađeni i objavljeni prije mjesec dana. Prema posljednjem izvještaju, najviše korišćeni ljekovi izraženi u DDD/1000/dan u 2021. godini su ljekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, zatim nakon njih slijedi grupa ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma, ljekova za liječenje nervnog sistema i tako dalje. Kada uporedimo potrošnju ljekova u 2021. godini sa prethodnim godinama, u periodu od 2017. do 2021. godine, možemo zaključiti da je porast u 2021. godini u odnosu na 2017. godinu zabilježen kod grupe ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa (28%), zatim grupe ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma (24,20%), a najviše je zapažen porast u grupi ljekova, tj. hormonskih preparata za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone i insuline (41,67%). S obzirom na to da još uvijek ne posjedujemo podatke o potrošnji ljekova iz zemalja u okruženju, kao ni iz zemalja Evropske unije, izvršili smo poređenje podataka o ukupnoj potrošnji ljekova iz 2020. godine sa podacima zemalja u okruženju, Srbije i Hrvatske. Poređenjem pomenutih podataka, zapaženo je da je u Crnoj Gori, u odnosu Srbiju i Hrvatsku, zabilježen veći nivo upotrebe ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa “, navodi dalje Čizmović.

Mr Čizmović je prikazala i udio pojedinih grupa ljekova u ukupnoj potrošnji za proteklih pet godina (2017-2021. godine). Na osnovu ovih podataka, i dalje najveći udio ima grupa ljekova za liječenje kardiovaskularnih oboljenja. „Ono što je primjetno jeste da udio ove grupe ljekova ima trend neznatnog smanjenja“, konstatovala je Čizmović.

Mr Čizmović je pružila uvid i u finansijski aspekt potrošnje ljekova. Tom prilikom je naglasila da ljekovi koji pripadaju grupi antineoplastika i imunomodulatora nemaju dodijeljenu definisanu dnevnu dozu (DDD) zbog specifičnosti doziranja ovih ljekova (individualno doziranje po tjelesnoj masi ili tjelesnoj površini): „Stoga se u izvještajima u DDD/1000/dan prikazuje da se vrlo malo troše ili da se uopšte ne koriste. Zbog navedenih razloga, ovi ljekovi se prate finansijski, i na taj način imamo uvid u potrošnju ove grupe ljekova. S obzirom na to da se radi o izuzetno skupim ljekovima, oni se u svim finansijskim godišnjim izvještajima nalaze na prvom mjestu, pa su tako i u 2021. godini to ljekovi za koje se izdvaja najviše finansijskih sredstava. Posmatrano sa aspekta udjela u ukupnoj potrošnji za ovu grupu ljekova, u 2021. godini je izdvojeno 30% od ukupne finansijske potrošnje ljekova. U posljednjih pet godina, za ovu grupu ljekova je udio nepromijenjen u odnosu na ukupnu potrošnju ljekova. Ono što je zapaženo u potrošnji u 2021. godini u odnosu na prethodne godine je povećan udio za grupu ljekova za antiinfektivne bolesti za sistemsku primjenu, gdje je udio 14%, dok je prethodnih godina udio za ovu grupu ljekova bio 8% od ukupne potrošnje. Ovoj grupi ljekova osim antibiotika pripadaju i vakcine, tako da povećanu finansijsku potrošnju, osim antibioticima, opravdavamo nabavkama vakcina protiv COVID-19. Vakcine takođe nemaju dodijeljenu DDD, tako da se njihova potrošnja izražava samo finansijski. U 2021. godini je ukupna potrošnja iznosila 139,21 milona eura, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja povećanje od 21%, a u odnosu na 2017. godinu od skoro 46%“.

„Kada je u pitanju analiza grupa u kojima je zabilježen najveći finansijski porast potrošnje, prvo mjesto zauzima grupa antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu, čija je potrošnja u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, povećana za 55,56%, upravo iz razloga koji je već prethodno naveden, a to je nabavka vakcina protiv COVID-19. Zapažen finansijski porast potrošnje u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, odnosi se i na ljekove za liječenje krvi i krvotvornih organa (21,22%), kao i na ljekove, tj. hormonske preparate za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone (28,03%). Ova povećanja su u direktnoj korelaciji sa povećanjem potrošnje ove grupe ljekova u DDD/1000/dan“, objašnjava Čizmović.

„U prikazanoj finansijskoj potrošnji za prvih 20 ljekova u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, zabilježen je najveći finansijski porast potrošnje za lijek ceftriakson, i to za preko 150%, a zatim za lijek metilprednizolon, za približno 167%, što je razumljivo imajući u vidu situaciju koju je u posljednje dvije godine prouzrokovala pandemija koronavirusa, koja nažalost još uvijek traje“, zaključuje Čizmović.