Ljekarska komora Crne Gore obilježila 27. godišnjicu

0
51

Ostvareni najveći uspjesi od osnivanja Ljekarske komore – dvostruko povećanje plata i statusno unaprjeđenje

Povećanje plata ljekarima u Crnoj Gori od 30 odsto, a onda i uvrštavanje njihovih primanja u Zakon o zaradama u javnom sektoru i, ne manje bitno, tretiranje napada na ljekara krivičnim zakonikom su tri najveća uspjeha Ljekarske komore u posljednjih godinu, koji su ostvareni uz podršku resornih ministarstava i Skupštine Crne Gore. To je, na obilježavanju Dana Ljekarske komore Crne Gore, poručila predsjednica Komore, dr Žanka Cerović.

„Ljekarska komora je nezavisna, strukovna organizacija koja opstaje na temeljima konstantnog usavršavanja, unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite što je benefit naših pacijenata, i zaštite profesionalnih interesa doktora“, navela je dr Cerović.

Osim toga, zahvaljujući naporima Ljekarske komore, Crna Gora će prvi put dobiti elektronsku bazu podataka, odnosno registar svih doktora u zemlji.

„U toku je proces unošenja svih ličnih podataka svakog našeg ljekara, bez obzira na to da li radi u javnom ili privatnom sektoru. Ovaj dokument biće od neprocjenjivog značaja zdravstvenu politiku države. Na osnovu podatka o broju ljekara, njihovim specijalizacijama i subspecijalizacijama kao i gradovima u kojima rade, omogućićemo Vladi i Ministarstvu zdravlja da strateški kreiraju zdravstvene politike. Ne manje važno, neće biti iznenađenih i zatečenih kada neko od ljekara stekne uslov za penziju. Ova elektronska baza podataka biće puls na osnovu kog će država znati u kom pravcu promišljeno treba da se kreće“, objasnila je predsjednica Ljekarske komore.

„U Crnoj Gori danas radi 2.300 ljekara koji imaju prebivalište u našoj zemlji. Njih 104 ima privremeni boravak, 98 ima stalni boravak i još 110 ljekara radi po pozivu ustanove“, precizirala je dr Cerović.

Sa druge strane, međutim, ona je ukazala na podatke SZO iz 2013. godine.

„Prema toj statistici, Crna Gora ima oko 250 ljekara na 100 hiljada stanovnika. Ispred nas, dakle više ljekara od Crne Gore imaju Srbija, Hrvatska, Slovenija, pa čak i Gruzija, Jermenija, Moldavija, Azerbejdžan, Uzbekistan ili Kazahstan. Zato ovaj problem mora da se rješava strateški i na duže staze“, smatra dr Cerović koja je dodala da je nužno raditi na uspostavljanju hijerarhije u zdravstvenom sistemu države.

Ona je podsjetila i da komora za Ministarstvo zdravlja obavlja dvije važne vrste poslova od javnog interesa: to su izdavanje licenci i kontinuirana medicinska edukacija.

„U tom kontekstu, nadamo se intenzivnijoj saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a u cilju unapređenja statusa ljekara i, posljedično, boljeg zdravlja svih naših pacijenata“, kazala je dr Cerović.

Osim toga, Ljekarska komora uveliko radi i na tome da bude aktivan sudionik i partner u iznalaženju najboljih rješenja uoči najavljene javne rasprave o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti.

„Vjerujemo da država prepoznaje svoj interes da Ljekarsku komoru i institucionalno prepozna kao odgovornog saveznika i u procesu donošenja odluka, a ne samo u njihovom sprovođenju“, smatra dr Cerović.

U cilju ostvarivanja visokih standarda prilikom liječenja naših građana i jačanju društvene pozicije i međunarodnog ugleda njenih članova, Ljekarska komora sarađuje sa brojnim evropskim i svjetskim asocijacijama.

„Mi smo punopravni član Stalnog komiteta evropskih ljekara, član Svjetske medicinske asocijacije, a aktivni smo i u radu drugih međunarodnih asocijacija“, podsjetila je dr Cerović.

Na kraju, ona je zahvalila i domaćoj i međunarodnoj javnosti koji su prepoznali presudnu ulogu crnogorskih ljekara tokom najjačeg udara korona virusa 2021. i 2022. godine.

„Zdravstveni radnici Crne Gore su, tačno dvije godine od registracije prvog slučaja korona virusa u Crnoj Gori, dobili specijalnu nagradu Svjetske zdravstvene organizacije koju su zavrijedili, kako je naveo regionalni direktor SZO dr Hans Kluge, u znak počasti i priznanja za doprinos očuvanju zdravlja i života građana tokom pandemije COVID-19. Osim toga, istraživanja sveukupnog javnog mnjenja iz aprila mjeseca, kog su sproveli CEMI i agencija MINA, pokazalo je da građani Crne Gore imaju ubjedljivo najviše povjerenja u zdravstveni sistem. Uvažila nas je država, uvažili su nas građani i međunarodna stručna javnost“, zaključila je predsjednica Ljekarske komore uz najavu da će ova institucija tokom 2022. godine, prvi put od osnivanja, dobiti svoje prostorije koje će biti dom svakog crnogorskog ljekara.

Svečanom obilježavanju Ljekarske komore Crne Gore prisustvovali su predstavnici Lekarske komore Srbije, predstavnici Skupštine Crne Gore, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Ministarstva zdravlja, Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra Crne Gore.

Predstavnici Skupštine Crne Gore i resornog odbora, Ministarstva zdravlja, Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra Crne Gore odali su priznanje Ljekarskoj komori Crne Gore za rezultate koji su ostvareni u prethodnom periodu, a povodom Dana ljekarske komore koji je obilježen u Podgorici.

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore, Branka Bošnjak zahvalila je ljekarima u našoj zemlji na svemu što su uradili za građane tokom pandemije korona virusa.

“Ovih dana čujem neke dileme o tome da li je trebalo uvesti zarade ljekara u Zarade u javnom sektoru. Nema mjesta toj dilemi, svakako da je trebalo. Nijesu u pitanju ni plate ni koeficijenti već status ljekara. Ne možemo da dozvolimoin da nam subspecijalista bude nižerangiran u odnosu na činovnike u Vladi inače ne bi imao ko da nas liječi. Treba se posvetiti ljekarima i platiti ih adekvatno”, naglasila je Bošnjak.

Ona je naglasila da ubuduće treba voditi računa o kadrovskoj politici i planiranju budžeta za zdravstvo, sa posebnim osvrtom na mlade ljekare.

“Treba inicirati razgovore o stambenom zbrinjavanju mladih ljekara. Treba nastaviti sa trendom privlačenja kadrova javnom zdravstvu, i sada kada smo našli taj modus, treba ga održati”, navela je Bošnjak.

Njen kolega, poslanik i predsjednik Odbora za zdravstvo, dr Srđan Pavićević ocijenio je da je današnji status ljekara neuporediv u odnosu na period od prije 10, 15 ili 20 godina.

“Činjenica je da je Ljekarska komora postala ono što treba da bude. Skoro čitavu deceniju nije bila na visini zadataka jer se nije bavila suštinskim poslom i srozala je svoju autentičnu ulogu. Promjenama koje su nastupile prije pet ili šest godina, došlo je do promjena i Ljekarska komora je na putu da osvoji esnafski status koji joj pripada i da svojim savjetima utiče na izvršnu i zakonodavnu vlast”, ocijenio je Pavićević.

A, da će Ljekarska komora imati partnera u Ministarstvu zdravlja, potvrdila je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja, dr Slađana Ćorić.

“Ljekarska komora je ugledan esnafski savez i udruženje čije rukovodstvo i članovi važe za ugledne profesionalce medicinske struke i nauke.Ministarstvo zdravlja drži Ljekarsku komoru za partnera i čvrst oslonac u kreiranju zdravstvenih politika i usmjerenja koja će nas voditi kvalitetnoj, brzoj i dostupnoj zdravstvenoj zaštiti. Strukovne organizacije su nam veoma važne kako bismo izgradili savremen zdravstveni sistem u kojem ljekari imaju mjesto koje zaslužuju i pacijenta koji je zadovoljan pružanjem njihovih usluga”, poručila je dr Ćorić.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Miodrag Radunović istakao je da se mora odati priznanje sadašnjem menadžmentu Ljekarske komore na uređivanju regulative i sistema rada, na vođenju kredibilnog registra ljekara, licenciranju i praćenju stručnog i naučnog usavršavanja.

“Udareni su temelji profesionalne samoregulacije ljekarske struke uz traženje izvora ulaganja u ljudske resurse”, ocijenio je dr Radunović uz napomenu da, kako je rekao, društvo u cjelini mora shvatiti da bez zadovoljnog doktora nema ni zadovoljnog korisnika usluga.

Medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Zoran Terzić ocijenio da, ako je dilema i postojala, Ljekarska komora je u posljednjigh godinu i po pokazala put kojim se izvojevaju pobjede u procesu višedecenijske borbe za status ljekara.

“Uz zahvalnost doktorici Cerović, ali i Ministarstvu zdravlja, stvorili su se uslovi koji dokazane, ali i mlađe ljekare, ohrabruju da ostanu u svojoj zemlji, ali i da im prioritet bude rad u javnim zdravstvenim ustanovama. Prvo povećanje plata od 1. januara uz normalizaciju koeficijenata koja je najavljena od 1. jula dodatno motivišu crnogorske doktore. Zato moramo odati priznanje i Ljekarskoj komori koja je sada ostvarila naše ciljeve koji su zacrtani prije 30 godina”, ocijenio je dr Terzić.

“Na kraju, vjerujem da je došlo vrijeme da svi crnogorski ljekari, udruženi u Ljekarskoj komori, sa svim razlikama koje su naša prednost i vrijednost, a ne nedostatak, budemo jedinstveniji nego ikad. To je potreba svih građana Crne Gore, ali i nužda naše profesije”, naglasio je on.

Predstavnik Lekarske komore Srbije, dr Nenad Đoković čestitao je kolegama Dan Ljekarske komore Srbije u ime 34 hiljade članova. On je, u perspektivi, sugerisao Ljekarskoj komori Crne Gore intenzivnije aktivnosti u međunarodnim strukovnim organizacijama.