Ishrana je osnovna ljudska potreba i uslov egzistencije. Osnovna uloga hrane u organizmu čoveka je obezbjeđenje energije za odvijanje svih funkcija organizma i održavanje dobrog zdravlja.
Dani praznika, kada je u pitanju hrana, predstavljaju izazov za sve, pa čak i za najodgovronije i najdosljednije prema principima pravilne ishrane. Postoji veći broj studija koje se bave ispitivanjem navika u ishrani, a jedna od novijih, koja je rađena dvije godine a objavljena je nedavno u časopisu „Journal of Public Policy & Marketing”, ukazuje da je neophodno postojeće vodiče za pravilnu ishranu dopuniti smjernicama koje se odnose na ishranu vikendom i praznicima. Zašto? Zato što su rezultati studije pokazali da tokom vikenda i praznika, kod velikog broja ljudi, postoje odstupanja od uobičajenog načina ishrane. U čemu je razlika? U količini i izboru hrane, koja je tokom tih dana znatno masnija, previše slana ili previše slatka.
Praznici kao što su Nova godina i Božić, uglavnom su povezani s boravkom u kući, stolovima prepunim hrane i višestrukim punjenjem tanjira, većim količinama alkohola, zabavama na poslu i po kućama.
Naravno, ne slave se svi praznici na isti način. Na primjer 1. maj i 8. mart ne podrazumijevaju prepune trpeze kao praznici koji su pred nama, i zato ovih dana moramo praviti pametne izbore.
To, svakako, ne znači da se bogate praznične trpeze moraju potpuno izbjegavati kako se ne bi dobili suvišni kilogrami. Važno je biti mudar u izboru i u količini namirnica i pića. Mišljenje da je to nemoguće je zabluda.
Važna je veličina tanjira iz kojeg ćete se poslužiti – uzmite manji tanjir! Sljedeći ključni momenat je izbor namirnica. U tom manjem tanjiru treba da bude umjerena količina mesa i krom-pira, a veća količina salate. Slatkiši takođe mogu biti sastavni dio prazničnog menija, ali umjesto čokoladne, kremaste torte, bolje je izabrati voćnu salatu ili pitu od voća. Ne žurite! Sporo žvaćite i uživajte u svakom zalogaju, jer ćete tako osjetiti pravi ukus hrane i brže ćete se zasititi.
Kada govorimo o alkoholnim pićima koja su neizostavni dio praznične trpeze, budite umjereni i birajte ona manje kalorična. Unos alkohola smanjite tako što ćete s vremena na vrijeme popiti čašu vode.
Ne treba držati hranu na dohvat ruke. Ako je hrana previše blizu, nesvjesno ćete je unositi više nego što želite i koliko ste planirali. Namirnica koja može zauzeti počasno mjesto na vašem stolu neka bude voće.
Ako vam se učini da imate neodoljivu želju za hranom, a nijeste gladni, možete pokušati sa šetnjom, vježbanjem, čišćenjem kuće, igranjem sa djecom ili unucima. Fizička aktivnost smanjuje želju za hranom. Ne treba zanemariti ni vrijeme za odmor. Dobar i kvalitetan san nam je neophodan. Kada dovoljno spavamo, stvara se dovoljna količina leptina, hormona koji reguliše apetit i koji signalizira da smo siti.
Praznično veselje i prejedanja rezultiraju opterećenjem organizma suvišnom energijom, a obično se sve dešava pod izgovorom da ćemo poslije praznika na redukcionu dijetu. Tih dana se teško odolijeva raznim kulinarskim specijalitetima, a pošto se praznična proslava uglavnom pretvori u dugotrajno sjedenje i konzumiranje velike količine hrane sa previše masti i šećera, kao i neumjerenih količina alkoholnih pića, za posljedicu imamo smetnje u sistemu organa za varenje, kao i u kardiovaskularnom sistemu. To su razlozi zbog kojih treba biti na distanci od prazničnog stola. U suprotnom se može desiti isprobavanje svega što je ponuđeno i impulsivno prejedanje koje kasnije izazivaosjećaj krivice. Zato o ishrani prazničnim danima treba razmišljati kao 0 svakodnevnoj ishrani. Ne treba se prejedati, a naročito ne zbog običaja. Mnogi su se običaji promijenili, pa je vrijeme da se promijeni i taj.
U prazničnoj ponudi treba da bude što više svježeg povrća – raznih salata, voća, jela od integralnih žitarica i kuvanog povrća. Povrće djeluje vrlo dekorativno, a što je važnije – bogato je vlaknima koja izazivaju osjećaj sitosti i imaju višestruko pozitivno dejstvo na zdravlje. Takođe, povrće obiluje vitaminima i mineralima, i pomaže detoksikaciji organizma u vrijeme kada jedemo više masnog i slatkog.
Posebnu pažnju treba obratiti na pripremu hrane. Preporuka je da se smanji broj kalorija gdje god je to moguće. Znači, manje masna pavlaka i majonez za salate. Umjesto hrskave pečene korice, jedite živinsko bijelo meso bez kožice. To važi i za druga pečenja. Nikako nemojte pržiti u dubokom ulju, a ni pohovanje nije dobar izbor. Treba peći i kuvati. Za pripremu kolača smanjite količinu šećera iz originalnog recepta.
Obroke ne treba preskakati, već ih započeti doručkom. To je prva i jako važna energija za naš organizam. Kada su u pitanju pića, prioritet treba dati vodi. Preporuka je da se popije najmanje osam čaša vode tokom dana. Gazirana pića treba izbjegavati, kao i alkohol koji smanjuje vašu kontrolu nad uzimanjem hrane.
Kretanje! Iako ste na prazničnom odmoru, ne treba zanemariti fizičku aktivnost. Hodajte, trčkarajte, vozite bicikl, plešite. Potrošite suvišne kalorije, ne dozvolite da se gomilaju.
Dakle,uvijek, pa i tokom praznika, vodite računa o izboru namirnica, količini hrane, načinu kako ćete je pripremiti, ritmu obroka, umjerenosti u upotrebi alkohola i slatkiša, kao i potrošnji kalorija umjerenom i laganom šetnjom.
U nadi da će ovi jednostavni savjeti biti od koristi onima koji su shvatili značaj hrane i ishrane za dobro zdravlje, želim vam srećnu i uspješnu Novu godinu!
Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene
Add comment