Ishrana tokom praznika

0
229

Ishrana je osnovna ljudska potreba i uslov egzistencije. Osnovna uloga hrane u organizmu čoveka je obezbjeđenje energije za odvijanje svih funkcija organizma i održavanje dobrog zdravlja.

Dani praznika, kada je u pitanju hrana, predstavljaju izazov za sve, pa čak i za najodgovronije i najdosljednije prema principima pravilne ishrane. Postoji veći broj studija koje se bave ispitivanjem navika u ishrani, a jedna od novijih, koja je rađena dvije godine a objavljena je nedavno u časopisu „Journal of Public Policy & Marketing”, ukazuje da je neophodno postojeće vodiče za pravilnu ishranu dopuniti smjernicama koje se odnose na ishranu vikendom i praznicima. Zašto? Zato što su rezultati studije pokazali da tokom vikenda i praznika, kod velikog broja ljudi, postoje odstupanja od uobičajenog načina ishrane. U čemu je razlika? U količini i izboru hrane, koja je tokom tih dana znatno masnija, previše slana ili previše slatka.

Praznici kao što su Nova godina i Božić, uglavnom su povezani s boravkom u kući, stolovima prepunim hrane i višestru­kim punjenjem tanjira, većim količinama alkohola, zabavama na poslu i po kućama.

Naravno, ne slave se svi praznici na isti način. Na primjer 1. maj i 8. mart ne podrazumijevaju prepune trpeze kao praznici koji su pred nama, i zato ovih dana moramo praviti pametne iz­bore.

To, svakako, ne znači da se bogate praznične trpeze moraju potpuno izbjegavati kako se ne bi dobili suvišni kilogrami. Važno je biti mudar u izboru i u količini namirnica i pića. Mišljenje da je to nemoguće je zabluda.

Važna je veličina tanjira iz kojeg ćete se poslužiti – uzmite manji tanjir! Sljedeći ključni momenat je izbor namirnica. U tom manjem tanjiru treba da bude umjerena količina mesa i krom-pira, a veća količina salate. Slatkiši takođe mogu biti sastavni dio prazničnog menija, ali umjesto čokoladne, kremaste torte, bolje je izabrati voćnu salatu ili pitu od voća. Ne žurite! Sporo žvaćite i uživajte u svakom zalogaju, jer ćete tako osjetiti pravi ukus hrane i brže ćete se zasititi.

Kada govorimo o alkoholnim pićima koja su neizostavni dio praznične trpeze, budite umjereni i birajte ona manje kalorična. Unos alkohola smanjite tako što ćete s vremena na vrijeme popiti čašu vode.

Ne treba držati hranu na dohvat ruke. Ako je hrana previše blizu, nesvjesno ćete je unositi više nego što želite i koliko ste planirali. Namirnica koja može zauzeti počasno mjesto na vašem stolu neka bude voće.

Ako vam se učini da imate neodoljivu želju za hranom, a nijeste gladni, možete pokušati sa šetnjom, vježbanjem, čišćenjem kuće, igranjem sa djecom ili unucima. Fizička aktivnost smanjuje želju za hranom. Ne treba zanemariti ni vrijeme za odmor. Dobar i kvalitetan san nam je neophodan. Kada dovoljno spavamo, stvara se dovoljna količina leptina, hormona koji reguliše apetit i koji signalizira da smo siti.

Praznično veselje i prejedanja rezultiraju opterećenjem organizma suvišnom energijom, a obično se sve dešava pod izgov­orom da ćemo poslije praznika na redukcionu dijetu. Tih dana se teško odolijeva raznim kulinarskim specijalitetima, a pošto se praznična proslava uglavnom pretvori u dugotrajno sjedenje i konzumiranje velike količine hrane sa previše masti i šećera, kao i neumjerenih količina alkoholnih pića, za posljedicu imamo smetnje u sistemu organa za varenje, kao i u kardiovaskularnom sistemu. To su razlozi zbog kojih treba biti na distanci od prazničnog stola. U suprotnom se može desiti isprobavanje svega što je ponuđeno i impulsivno prejedanje koje kasnije izazivaosjećaj krivice. Zato o ishrani prazničnim danima treba razmišljati kao 0 svakodnevnoj ishrani. Ne treba se prejedati, a naročito ne zbog običaja. Mnogi su se običaji promijenili, pa je vrijeme da se promi­jeni i taj.

U prazničnoj ponudi treba da bude što više svježeg povrća – raznih salata, voća, jela od integralnih žitarica i kuvanog povrća. Povrće djeluje vrlo dekorativno, a što je važnije – bogato je vlaknima koja izazivaju osjećaj sitosti i imaju višestruko pozitivno dejstvo na zdravlje. Takođe, povrće obiluje vitaminima i mineralima, i pomaže detoksikaciji organizma u vrijeme kada jedemo više masnog i slatkog.

Posebnu pažnju treba obratiti na pripremu hrane. Prepo­ruka je da se smanji broj kalorija gdje god je to moguće. Znači, manje masna pavlaka i majonez za salate. Umjesto hrskave pečene korice, jedite živinsko bijelo meso bez kožice. To važi i za druga pečenja. Nikako nemojte pržiti u dubokom ulju, a ni pohovanje nije dobar izbor. Treba peći i kuvati. Za pripremu kolača smanjite količinu šećera iz originalnog recepta.

Obroke ne treba preskakati, već ih započeti doručkom. To je prva i jako važna energija za naš organizam. Kada su u pitanju pića, prioritet treba dati vodi. Preporuka je da se popije najmanje osam čaša vode tokom dana. Gazirana pića treba izbjega­vati, kao i alkohol koji smanjuje vašu kontrolu nad uzimanjem hrane.

Kretanje! Iako ste na prazničnom odmoru, ne treba zane­mariti fizičku aktivnost. Hodajte, trčkarajte, vozite bicikl, plešite. Potrošite suvišne kalorije, ne dozvolite da se gomilaju.

Dakle,uvijek, pa i tokom praznika, vodite računa o izboru namirnica, količini hrane, načinu kako ćete je pripremiti, ritmu obroka, umjerenosti u upotrebi alkohola i slatkiša, kao i potrošnji kalorija umjerenom i laganom šetnjom.

U nadi da će ovi jednostavni savjeti biti od koristi onima koji su shvatili značaj hrane i ishrane za dobro zdravlje, želim vam srećnu i uspješnu Novu godinu!

 

Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene