[heading size=”7”]Tjelesna snaga i snaga uma jesu nešto što ne možete oteti, a ni dati. Oni su kao čast – moraju se zaraditi [/heading]
Kako trening utiče na unutrašnju strukturu mišića? Kakav je odgovor mišićnog vlakna kada je u pitanju trening snage, a kakav kada govorimo o treningu izdžljivosti? Veći dio odgovora na ova i slična pitanja leži upravo u vrsti i opisu karakteristika treninga kojim se bavite. Poboljšanje snage mišića moći će se obezbijediti ukoliko prethodno dovoljno opteretite mišić. Veličina opterećenja koja je dovoljna da bi došlo do pokretanja fizioloških adaptacija treba da bude veća od 2/3 maksimalne sile koju mišić može da pruži. Posmatrano iz drugog ugla, ako primijenite manje opterećenje, nećete umnogome doprinijeti poboljšanju mišićne snage. Dužina vremena tokom kojeg se kontrahuje mišić, kao i ukupnog vremena koje odvajate za trening, znatno utiču na cjelokupan rezultat. Pretpostavimo: duže vrijeme ponavljate jednu istu aktivnost, angažujete određene mišiće tokom dužeg vremena, registruje se bolji rezultat, ali do jedne granice. Na adekvatan broj kontrakcija utiču genetska osnova, vrsta treninga, a umnogome i ishrana. Ono što je sigurno jeste da ćete postići dobre rezultate ako primjenjujete aktivnosti sa adekvatnim opterećenjem i u dovoljnom broju ponavljanja:
OPTEREĆENJE + VRIJEME = SNAGA
Dakle, poboljšanje rezultata direktno je povezano sa parametrima treninga: učestalošću treninga (sedmični broj treninga), njegovim trajanjem (trajanjem pojedinačnog treninga) i opterećenjem (pojedinačnim opterećenjem sa kojim se suočava određena mišićna grupa prilikom treninga). Vremenom, kako se mišići navikavaju na promjene, može se lagano i vrlo oprezno krenuti sa postavljanjem većih zahtjeva. Usljed dodatnog opterećenja, mišići se lagano prilagođavaju, u skladu sa vrstom treninga. Sada govorimo o speciičnosti, odnosno speciičnoj adaptaciji. Povećanje snage, kao posljedica povećanja opterećenja prilikom vježbanja, u direktnoj je vezi sa povećanjem kontraktilnih proteina, aktina i miozina, kao i čvrstog vezivnog tkiva. Kao posljedica pomenutih promjena, mišić je sada već u mogućnosti da proizvede znatno veću silu.
Kada govorimo o specifičnoj adaptaciji mišića na trening izdržljivosti, onda prvenstveno mislimo na povećanje mitohondrija i njihovog broja, kao i na značajno povećanje broja kapilara. Sve pomenuto predstavlja adekvatnu situaciju za dopremanje i prihvatanje kiseonika od strane mišića, što u stvari predstavlja preduslov za povećanje stepena izdržljivosti.
ŠTA, KAO ODGOVOR, MOŽEMO DA OČEKUJEMO OD TRENINGA SNAGE?
Snaga nam omogućava da se bolje ostvarimo u smislu postizanja boljih sportskih i svakodnevnih rezultata treninga. Pored pomenutog, trening snage ima značajnu ulogu u poboljšanju stanja koštanog sistema, jer ga jača i time smanjuje mogućnost od nastanka osteoporoze (stanje koje označava smanjenu gustinu koštane mase i time povećanu mogućnost zadobijanja preloma). Međutim, trening snage će Vam omogućiti da, shodno svojim mogućnostima, poboljšate svoj spoljašnji izgled i svoju fizičku kondiciju. Ono što je možda i najvažnije u pomenutom smislu jeste da će Vam trening snage omogućiti da ostanete aktivni i zdravi sve do svoje duboke starosti.
KAKO TRENING SNAGE DOVODI DO OVAKO ZADIVLJUJUĆEG NAPRETKA?
Trening opterećenja (snage) predstavljaju vježbe sa opterećenjem koje se ponavljaju određeni broj puta. Kao posljedica pomenutog, dolazi do:
-Povećanja kontraktilnih proteina u mišiću (aktina i miozina), a time i povećanja efikasnosti mišićne kontrakcije;
-Mogućeg povećanja broja mišićnih vlakana sa povećanjem mase mišića, odnosno povećanja dijametra poprečnog presjeka mišića (hipertroija) sa smanjenjem inhibicije.
NOVA MIŠIĆNA VLAKNA ???
Ranije je postojala tvrdnja da je broj mišićnih vlakana određen genetskom predispozicijom i da se njihov broj tokom života ne može mijenjati. Eksperimenti koji su sprovođeni na životinjama doveli su do zaključka da opterećenjem, pored povećanja težine i snage mišića, dolazi i do stimulacije stvaranja novih mišićnih vlakana, zahvaljujući ulozi „satelitskih ćelija”. Njihova uloga se, pored regeneracije povrijeđenih ćelija, ogleda i u mogućnosti doprinosa stvaranju novih vlakana.
Piše: Bojan Kraljević
Spec, primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)
Add comment