Jedinica za novorođenčad

[heading size=”5”]Klinički centar Crne Gore[/heading] U Podgorici se godišnje rodi od 2.700 do 3.000 beba iz Podgorice, ali i cijele Crne Gore, jer je ovo tercijalna ustanova koja prima i problematične trudnoće. Posljednje dvije godine broj porođaja u Podgoričkom porodilištu prelazi   3.000.

Porodilište KCCG u Podgorici otvoreno je za sve novitete u načinu porođaja, ako oni znače više udobnosti i bezbjednosti za trudnicu. Prvi smo ponudili porođaj u epiduralnoj anesteziji tzv „bezbolni porođaj” u Crnoj Gori, koji se kod nas radi od 2004.g.

Zahvaljujući velikom napretku u perinatalnoj dijagnos­tici, sada se trudnoće mnogo bolje vode, lakše dovedu do kraja, a uz dobro obavljen porođaj, mi u neonatologiji dobijemo zdravu i vitalnu djecu, što i jeste cilj svakog porodilišta-kaže naša sagovornica mrse. dr Mirjana Marković, šef Jedinice za novorođenčad Ginekoloiško-akušerske klinike. – Rekla bih da je Jedinica za novorođenčad specifična, zasebna cjelina koja radi prema savremenim principima i doktrinama neonatologije. Stručno i tehnički je opremljena da zbrine sve bebe, osim ekstremno nezrelih, onih kojima je potrebna mehanička ventilacija ili neonatalna hirurgija. Dr Marković navodi da Jedinica raspolaže sa 7 inkubatora, 2 reanimaciona stola, i što je još važnije, o bebama brine tim od 6 ljekara, specijalista i subspecijalista, i 29 sestara. Naša organizacija je tako napravljena da na najbolji način pomognemo majci i djetetu. Bebe su smještene u Jedinici za novorođenčad, majkama se nose na podoj.

Dojenje je tradicionalan način ishrane novorođenčeta u Crnoj Gori, pa mu posvećujemo veliku pažnju. Zalažemo se da u skorijoj budućnost Jedinica za novorođečad funkcioniše po principu „baby friendly”, da beba bude pered majke.

– Osoblje Jedinice za novorođenčad tokom boravka podučava majke, daje im svu neophodnu pomoć i podršku za uspješno uspostavljanje podoja i njegu mališana, – objasnila je Dr Marković. Ona kaže da su, u tu svrhu, obezbijeđena i dva termina u toku dana, kada roditelji novorođenčeta mogu da se informišu o stanju djeteta i da se konsultuju sa ljekarima. U svakoj sobi postoje i brošure koje su naslovljene sa Draga mama, a u kojima se nalaze informacije koje svaka majka treba da zna.

Dr Marković napominje da se zdravo novorođenče i njegova majka otpuštaju u intervalu od 48-72 h, nakon vaginalnog porođaja, a najmanje posle 96 h, ukoliko je porođaj dovršen S.C.

Od 2008. godine kao obavezni vid zdrastvene zaštite novorođenčeta uveden je neonatalni skrining na hipotireozu. -Takođe se, od 2012. godine, radi skrining na sluh.

Od aprila 2013. godine, otvaranjem Poliklinike KCCG-a imamo i Neonatološku ambulantu, gde se vrše prve kontrole po otpustu novorođenčadi.

Ističući potrebu za osavremenjavanjem sistema rada i obezbjeđenjem što boljih uslova za novopridošle bebe, dr Marković je izrazila zahvalnost dosadašnjim donato­rima. – Kada se pomenu dosadašnje do­nacije, sjetimo se prelijpog poklona navijača Budućnosti Varvara, od kojih smo dobili benkice za bebe.

U narednom periodu doći će do realizacije donacije aparata za praćenje vitalnih funkcija novorođenčeta od zahval­nog roditelja, čija su djeca boravila na našem odjeljenju.

Značajniju donaciju očekujemo od naših saradnika Kibida i Glosarija, koji su nam i do sada izlazili u susret, a sada je to aparat za ultrazvučnu dijagnostiku, – kaže dr Marković. Ovom donacijom biće omogućeno da transfontanelarna neurosonograsfija, koja je do sada rađena samo prema indikacijama, bude uvedena kao skrining za svu novorođenčad.

Objašnjavajući sistem rada ove zdrav­stvene jedinice doktorka kaže: – Mi sami vodimo evidenciju. Nažalost, nemamo program koji bi nam taj dio posla olakšao. Budući da dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra, dosta polaže na takve programe, vjerujemo da će se nakon imple­mentacije projekta za Polikliniku krenuti sa sličnim projektima i za sve klinike.

– A kad bih mogla nešto da poželim, voljela bih da dobijemo novi reanimacioni sto sa CPAP-om, naš aparat za laboratorijske analize iz kapilarne krvi, aparat za mjerenje koncentracije kiseonika u inkubatoru.

– Inkubatori, pulsni oksimetar, infuzori, injektomati…čine opremu koja je uvijek potrebna, jer nju poslije izvjesnog vremena treba mijenjati – napominje dr Marković. Izražavajući zahvalnost dosadašnjim donatorima, ona je istakla i potrebu za animacijom svih ostalih humano opredijeljenih ljudi da učestvuju u kreiranju što kvalitetnijih uslova za život novorođenčadi u najvećem porodilištu u Crnoj Gori.