Jezgro za zdrav život

0
376

Jezgrasto – ljuskasto voće (orah, badem, lješnik, pistaći, indijski orah, kesten…) za razliku od ostalog voća, odlikuje se veoma niskim procentom sadržaja vode, što ih čini koncentrovanom hranom veoma visoke energetske vrijednosti. Bogato je jestivim uljima, koja su odličan izvor esencijalnih masnih kisjelina (linolna, linoleinska), imaju veliku biološku vrijednost i samim tim ne sadrže otpad pesticida, s obzirom na to da imaju sopstvenu zaštitu – ljusku. Koriste se u konditorskoj industriji, pekarstvu i poslastičarstvu, a mogu se koristiti u jestivom i prerađenom obliku.

Jezgrasto voće, poznato i kao „popularne grickalice” sadrži veliki broj sastojaka, veoma značajnih za ljudski organizam:

• Nezasićene masne kisjeline. Još uvijek nije u potpunosti jasno kako, ali je dokazano da nezasićene masne kisjeline u ishrani uspješnije balansiraju metabolizam masti i smanjuju rizik od ateroskleroze.

• Omega-3 masne kisjeline. Čini se da ova vrsta kisjelina smanjuje rizik od poremećaja srčanog ritma i infarkta srca. Takođe se nalaze i u ribi i ribljem ulju, a za osobe sa slabijim afinitetom prema ribi jezgrasto voće predstavlja i te kako dobru alternativu.

• Vlaknaste materije. Svo jezgrasto voće obiluje vlaknas­tim materijama, koje olakšavaju varenje hrane, stvaraju osjećaj sitosti i smanjuju resorpciju masti u crijevima. Osim smanjenja holesterola, vlaknaste materije sve više dobijaju na značaju u prevenciji dijabetesa.

• Vitamin E. Po nekim istraživanjima vitamin E ne samo što usporava razvoj ateroskleroze, već doprinosi regresiji već formiranih aterosklerotskih plakova. Ovim dejstvom utiče se na dalji tok bolesti, kao i njenih komplikacija, od kojih su naj­značajnije infarkti mozga i srca.

• Biljni steroli. Neke vrste jezgrastog voća sadrže biljne sterole, supstance koje takođe pomažu u obaranju ukupnog holes­terola. Savremena prehrambena industrija obogaćuje neke proiz­vode (npr.: margarin i đus) biljnim sterolima, ali ih orah, badem i lješnik imaju u dovoljnim količinama kao prirodne sastojke.

• Larginini. Ova amino-kisjelina povećava elastičnost krvnih sudova i smanjuje mogućnost taloženja trombocita na njihovim zidovima. Na taj način se smanjuje rizik od formiranja krvnih ugrušaka (tromboze), što za posljedicu ima infarkt tromboziranog organa.

Od mineralnih materija u jezgrastom voću je najzastupljeniji fosfor, potom kalijum, kalcijum, gvožđe, bakar. Sadržaj kalijuma je mnogo niži nego u ostalom voću. Ova grupa voća daje kisjelu reakciju krvi i mokraće. Zbog toga je dobro kombino­vati jezgrasto voće sa povrćem ili drugim vrstama voća, kako bi se uravnotežila njihova kisjelost. Sadržaj fitinske kisjeline visok je u jezgrastom voću, a to može da ometa apsorpciju važnih miner­alnih komponenti, kao što su cink, gvožđe i kalcijum.

BADEM

Drvo badema može da naraste do 10 m visine. To je listopadno drvo. Nakon tri godine poslije sadnje počinje da daje plodove, a nakon 6 godina dostiže maksimalne prinose. Badem cvjeta u proleće, a plod je zreo u jesen. Koristi se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a ima široku primjenu u konditorskoj i prehrambenoj industriji.

Smatra se da badem dobro utiče na ten. Bademovo ulje je korisno za zdravu kožu. Može da je omekša. Koristi se kod masaža, u terapeutske svrhe. Potencijalno je antikancerogen, iako su naučna istraživanja na tu temu još aktuelna.

Istraživanja su pokazala da redovno uzimanje badema može da smanji nivo holesterola u krvi. Badem je preventivno dobar za srce.

Kod nekih ljudi može izazvati alergiju. Povoljno utiče na potenciju. U narodnoj medicini čaj od ljuske badema pomaže kod infekcije mokraćnih puteva.

Većina ljudi ne unosi dovoljno vitamina E, koji štiti od upala i sprečava oštećenje ćelija. Porcija badema (oko 30 grama) pokriva dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom, što se pozitivno odražava na srce.

U 100 gr badema ima 578 kcal, odnosno 2.418 kj. Od minerala najviše je kalijuma, 728 mg, fosfora ima 474 mg, magnezijuma 275 i kalcijuma 248 mg. Među ostalim elementima najzastupljenije je gvožđe, kojeg ima 4,3 mg, cink (3,36), mangan (2,535), bakar (1,11) i natrijum (mg). Selena ima 4,4 ^g, vitamina B3, neophod­nog za pretvaranje hrane u energiju, koji pomaže i nervni sistem, ima 3,925 mg, a vitamina E, čuvenog antioksidansa, 26,179 mg.

Lješnik

Lješnik se koristi i u farmaceutskoj industriji. Ulje koje se dobija od lješnika primjenjuje se u okviru masaže, a ima ga i u kozmetičkim preparatima za zaštitu od sunca. U kineskoj medi­cini poznat je kao lijek za potenciju, kao i ostalo jezgrasto voće.

U narodnoj medicini čaj od ljuske ili neljuštenog lješnika koristi se u liječenju urinarnih bakterijskih infekcija, stomačnih problema i hemoroida. Osim toga prave se obloge od ovog čaja, a stavljaju se na rane i proširene vene na nogama.