Sigurnost – važna dimenzija medicinske usluge

Sigurnost usluga je vitalna dimenzija kvalitetne zdravst­vene zaštite. Obuhvata sigurne objekte i opremu, usklađeno upravl­janje rizikom, upravljanje kliničkim i nekliničkim rizicima i zdrav­lje i sigurnost osoblja. Analizom zahtjeva standarda i principa sigurnost usluzi, može se dekomponovati na sledeće elemente:

• Objekti i oprema

• Koordinacija upravljanja rizikom

• Utvrđivanje i upravljanje kliničkim i nekliničkim rizicima

• Zaštita zdravlja i sigurnosti osoblja.

Svaki od ovih elemenata sadrži određeni broj indikatora.

Sigurnost se može predstaviti sledećom jednačinom:

P = pl>Sel+p2> Se2+p3 . Se3 +p4. Se4 +……………….(1)

Gdje su:

pl,p2,p3,p4,p5 – ponderi značajnosti Sel, Se2, Se3, Se4, – elementi sigurnosti (osobine kvaliteta).

Pretpostavimo da je sprovedena analiza stanja u tri zdravstvene organizacije, kako bi se približno odredila sigurnost usluge i identifikovala disproporcija između postojećeg i nekog željenog stanja koje bi dovelo do poboljšanja kvaliteta zdravstvene usluge preko dimenzije sigurnosti.Važno je naglasiti da testirane zdravstvene organizacije nijesu počele sa implementacijom standarda kvaliteta.

Na osnovu iskustva u dosadašnjem radu, određuje se vrijednost pondera, dok se na osnovu pretpostavljene analize postojećeg stanja sigurnosti usluga ocjenjuju osobine elemenata u rasponu od 1-10. Unoseći ove vrijednosti u jednačini  dobija se brojčana vrijednost za sigurnost zdravstvene usluge.

Da bi se povećale vrijednosti elemenata, kako pojedinačno tako i zbirno, neophodno je sprovesti sledeće aktivnosti u elementima sigurnosti usluga:

Objekti i oprema

• Objekti i oprema moraju zadovoljavati zahtjeve sigurn­osti,

• Objekti, prostorije i oprema treba da su dizajnirani tako da obezbijede sigurnost, dostojanstvo i privatnost pacijenata,

• Periodično je neophodno sprovesti inspekciju objekata radi provjere ispravnosti,

• Obezbijediti sigurne uslove za ljude i analizirati kontrolu opasnosti i rizika,

• Sprovoditi urednu evidenciju o kontroli,

• Provjeravati opremu i sprovoditi servisiranje,

• Uraditi program preventivnog održavanja i zamjene dotrajale opreme,

• Definisati proceduru za izvještavanje o kvarovima na opremi,

• Definisati politike i procedure koje kontrolišu sve faze dekontaminacije,

• Definisati procedure za sigurno rukovanje i transport instrumenata,

• Definisati proceduru za sigurno rukovanje kontamin­iranim otpadom,

• Obezbijediti kontejnere na svim lokacijama,

• Definisati proceduru za provjeru tehničke ispravnosti svih aparata i instrumenata u operacionom bloku.

Koordinacija upravljanja rizikom

• Obezbijediti koordinarni pristup upravljanju rizikom,

• Prevenirati događaje koji ugrožavaju sigurnost pacije­nata, njihovih porodica, posjetilaca i osoblja,

• Informacije o upravljanju kvalitetom i rizikom (IS) moraju biti dostupne i ažurirane,

• Identifikovati moguće rizike za pacijente i osoblje,

• Preduzeti aktivnosti na smanjenju rizika,

• Definisati proceduru za reagovanje u slučajevima pojave nepovoljnih događaja

• Definisati strategiju rizika,

• Osoblje treba da je upoznato sa strategijom,

• Procjenjivati rizike na nivou organizacionih jedinica,

• Mora postojati program procjene rizika u svakoj jedinici /službi, usklađen sa strategijom rizika zdravstvene organizacije.

Utvrđivanje i upravljanje kliničkim i nekliničkim rizicima

• Moraju se utvrđivati klinički i neklinički rizici i njima se mora upravlj­ati,

• Mjere kontrole rizika (preventivne i zaštitne) se dokumentuju,

• Sve službe treba da imaju procjenu rizika, uključujući i nekliničke,

• Treba da postoji plan za upravljanje nekliničkim rizikom,

• Rizici se procjenjuju i prave se prior­iteti,

• Mora postojati sistem izvještavanja o nepovoljnim događajima,

• Moraju se sprovoditi istrage pri nepo­voljnim događajima,

• Moraju se vršiti evidencije o incidentima koji su zamalo izbjegnuti,

• Izvještaji se moraju dostavljati menadžmentu, radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

Štiti se zdravlje i sigurnost osoblja

• Mora se sprovoditi i dokumentovati politika zdravlja isigurnosti osoblja,

• Mora se usvojiti strategija osiguranja zdravih radnih mjesta,

• Treba defmisati plan sigurnosti na osnovu usvojene politike,

• Formirati komisiju za provjeru radnih mjesta,

• Komisija za sigurnost; analiziraju se izvori stresa,

• Treba defmisati proceduru za slučaj nastanka povre­da.

Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac