Kašalj – koristan refleks

0
2074

Kašalj s primjesama krvi – Pojavu krvi u iskašljaju uvijek moramo ozbiljno shvatiti jer je česta kod tumora pluća. U tim su slučajevima napadi kašlja jaki, bez prekida, bolesnik često izgubi svijest ili poplavi. Pomnim ispitivanjem bolesnika obično otkrijemo i druge simptome maligne bolesti.

Važno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskašljaju mogu pojaviti kod svakoga jakoga i dugotrajnog kašlja zbog ozljeđivanja sluznice disajnog sistema, ali se brzo izgube!

Kašalj kod apscesa i bronhiektazija – Iskašljavanje većih količina gnojnog iskašljaja koji zaudara znak je raspadanja tkiva pluća kod plućnog apscesa. To može biti bolest sama za sebe ili je posljedica zatvaranja bronha stranim tijelom ili bronhiektazije, kod kojih se u vrećastim proširenjima bronha nakuplja sekret. Kašalj i količina iskašljaja povećavaju se promjenom položaja tijela.

Kašalj kod srčanih bolesti – Kašalj koji prati gušenje, koji se pojačava pri naporu ili vodoravnom položaju tijela obično je znak popuštanja srca i zastoja u plućima. Iskašljaj je pjenušav, vodenast. Na plućima se čuje karakteristično pucketanje.

Kašalj kod fibroze pluća – Kod plućnih fibroza dolazi do pretvaranja pluća u čvrsto fibrozno tkivo. Prati ih jak,nadražajan kašalj.

Suvi kašalj  (ljekovi)  – Napad ovog kašlja počinje kao škakljanje na zadnjem dijelu ždrijela, a u nekim slučajevima može da dovede i do povraćanja. Takvu vrstu kašlja mogu prouzrokovati određeni ljekovi, posebno oni koje pacijenti uzimaju za visoki krvni pritisak. Određene supstance u ljekovima narušavaju neke prirodne hemijske procese, zbog čega nervni završeci u plućima postaju znatno osjetljiviji na iritaciju. Ipak, ove tipove moramo uzeti uslovno, jer se često desi da se različite vrste kašlja kombinuju u okviru iste bolesti kod jednog pacijenta.

Kašalj je važan odbrambeni refleks  i peti po redu najčešći simptom javljanja ljekaru. Često postoji potreba da se kontroliše kašalj sam po sebi, bez obzira na to koji je uzrok do njega doveo. Procjena dužine trajanja kašlja predstavlja prvi korak pri sužavanju liste njegovih mogućih uzroka.

Po dužini trajanja kašalj može biti:

akutni, koji traje 2-3 nedjelje,

subakutni, traje od 3-8 nedjelja, kao i

hronični, koji traje više od 8 nedjelja.

S obzirom da su sva tri tipa kašlja akutni na svom početku, spektar vjerovatnih uzroka kašlja određuje trajanje kašlja do trenutka pregleda.

Akutni kašalj – Najčešći uzroci akutnog kašlja su:

– infekcije gornjih disajnih puteva, kao što je nazeb – prehlada (engl. common cold),

– rinitis uslovljen iritansima iz spoljašnje sredine,

– postnazalni iscjedak,

– akutna upala sinusa,

– akutni bronchitis,

– upala pluća, – veliki kašalj, – pogoršanja hronične opstruktivne bolesti pluća- HOBP ( hronični opstruktivni bronhitis i emfizem pluća),

– alergijska kijavica.

Hronični kašalj – Lista najčešćih uzroka hroničnog kašlja: – pušenje, – sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela, – bronhijalna astma,

– gastroezofagealni refluks (GER),

– iritansi spoljašnje sredine, – hronični bronhitis, – privremena hiperreaktivnost disajnih puteva, tj. njihovo pojačano reagovanje opstrukcijom protoka vazduha u disajnim putevima na uobičajene stimulanse, kao npr. nedjelju ili više dana nakon nazeba, – ljekovi (antihipertenzivi – inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima i beta-blokatori).

Manje česti uzroci kašlja su: – kongestivna srčana insuficijencija, – karcinom (najčešće pluća ili jednjaka), – tuberkuloza (kašalj je najčešći “tuberkulotoksični” simptom), – iritacija receptora za kašalj u ušnom kanalu (npr. nagomilavanje cerumena), – strano tijelo u disajnim putevima, – psihogeni ili “TIC” kašalj,

– sarkoidoza,

– cistična fibroza.

Anamneza

Pravilno i iscrpno uzeta anamneza je pravi put do dijagnoze. Postavljanjem pitanja bolesniku treba odrediti:

– kada je počeo i koliko traje, u koje doba dana je najintenzivniji,

– šta ga podstiče (hladan vazduh, govor, položaj tijela, napor, hrana i piće),

– je li isključivo suv ili je udružen sa stvaranjem iskašljaja,

– prate li ga otežano disanje, promuklost, vrtoglavica (laryngitis,astma…),

– rinoreja i gušobolja (infekcija gornjeg disajnog sistema, postnazalni iscjedak),

– temperatura, groznica, bol u grudima (pneumonija),

– noćno znojenje i mršavljenje (tumor, TBC),

– žgaravica  i poteškoće pri gutanju (gastroezofagealni refluks),

– napadi gušenja dok bolesnik jede i pije (aspiracija),

– treba posebno naglasiti primjenu inhibitora ACE,

– bolesnike s hroničnim kašljem treba pitati o izlaganju mogućim disajnim iritansima ili alergenima te putovanju ili prebivanju u područjima s endemskim gljivičnim bolestima

Ranija anamneza treba zabilježiti:

– nedavne disajne infekcije (odnosno unutar prethodnih 1 do 2 mj.),

– činioce rizika (ili dijagnostifikovane) infekcije TBC ili HIV,