Ko su psiholozi i kad ih treba posjetiti

0
1026

Kada ljudi čuju riječ „psiholog”, često im je prva asoci­jacija da je to neko ko može odoka da ih „pročita” i da predvidi njihovo buduće ponašanje. Takođe, kada neko pomene da je bio kod psihologa, prva asocijacija je da taj čovjek ima neke psihičke probleme koji ga karakterišu manje vrijednim a nerijetko i sramotno bolesnim.

Iz nepoznavanja stvari, ljudi donose pogrešne zaključke i gaje predrasude koje su pogrešne i netačne. Štetu od toga imaju najviše oni sami. Zašto? Zato što neke stvari koje bi vrlo brzo riješili i tako sebi pomogli, oni dugo čuvaju u sebi i čine tako još gore jer pate i troše psihičku energiju na zadržavanje problema umjesto da ga svoju energiju koriste za rast i napredak, za kvalitet­niji život. Kada se odvaže da dođu kod psihologa, oni su u probl­emu koji više ne mogu da tolerišu a samim tim će im trebati i više vremena da ga razriješe.

Po tome što ljudi radije odlaze kod psihijatra nego kod psihologa, pokazuju da misle da su njihovi problemi takvi da ih mogu razriješiti ljekovima. Ponekada je najbolje rješenje kombi­nacija tretmana psihijatra (ljekovi) i psihologa, psihoterapeuta (razgovori i podrška).

KAKVO OBRAZOVANJE STIČU PSIHOLOZI ?

Psiholozi su ljudi koji su završili psihološki fakultet, ili odsjek za psihologiju na nekom drugom fakultetu, i koji se bave trima osnovnim aspektima zdrave psihološke djelatnosti, a to su:

– industrijska psihologija (uslovi rada, testiranje radne sposobnosti i povećanje zadovoljstva poslom a samim tim idustrijskim marketingom i produktivnosti …)

– školska psihologija (testiranje sposobnosti, školska postignuća, povećanje kvaliteta života i rada u školama.)

– klinička psihologija (klinička testiranja ličnosti i sposobnosti, prevencija mentalnih poremećaja i povećanje kvaliteta psihičkog života…).

Od 1987. godine ne postoji podjela na ove grupe, već svi koji završavaju psihologiju dobijaju zvanje – diplomirani psiholog opšteg smjera, i mogu raditi u svim oblastima. Bolonjskim sistemom školovanja umjesto titule diplomirani psiholog stiče se zvanje master psihologije. Diplomirani psiholog i master psihologije isti su obrazovni stepen.

GDJE PSIHOLOZI RADE ?

Psiholozi rade u školama kao stručni saradnici, u ustano­vama socijalne zaštite, u fabrikama, u marketinškim agencija­ma, u razvojnim savjetovalištima, u bolnicama, u zavodima za zapošljavanje. Jedini su nadležni i kvalifikovani za obavljanje testiranja osobina i karakteristika ličnosti.

SA KIM PSIHOLOZI RADE ?

Najveći procenat ljudi sa kojima psiholozi rade jesu normalni, zdravi ljudi koji su u kontaktu sa psihologom kako bi dobili stručno mišljenje i savjet u vezi nekih životnih pitanja ili pomoć i podršku da razriješe neke dileme ili konflikte koje imaju.

Psiholozi se bave psihičkim životom, osjećanjima i ponašanjem ljudi vezanim za raznovrsne životne situacije u koje sve osobe dolaze i kroz koje prolaze. Pitanja sa kojima se dolazi kod psihologa raznovrsna su. Na primjer: kako bolje učiti, kako prevazići tremu i strah pred ispit, da li ostati u vezi sa nekim ili ne, da li se razvesti ili ne, koji fakultet je najbolje da izaberem, kako prevazići strah od zatvorenog prostora…Psiholog i psihotera­peut ne propisuju ljekove, ne liječe medikamentima već samo koriste razgovor.

Psihijatri su ljekari koji daju ljekove. Psiholozi su zdravst­veni saradnici.

KADA LJUDI POSJEĆUJU PSIHOLOGA ?

Nekada ljudi dolaze kod psihologa sa očekivanjem da će im on dati gotovo rješenje za njihov problem.

Psiholog ne daje gotova rješenja.

U životu ne postoje jednostavna, tačna rješenja a i cilj psihologa je da sam čovjek uvidi razloge i osjećanja za i protiv i da lakše donese odluku za koju snosi odgovornost. Uz ovakav rad čovjek stiče zrelost za odgovorniji odnos prema sebi i drugima u životu.

Ljudi dolaze kod psihologa da riješe problem, a da li će ga riješiti ili neće – zavisi od njih. Najteže je promijeniti sebe i pobijediti svoje slabosti.

Kao što čovjek fizički raste i razvija se, i psihološki čovjek raste i mijenja se sa godinama. Da li će osoba postići zrelost u nekim zrelim godinama zavisi isključivo od nje same. Nije pravilo da je neko ko ima više godina samim tim i zreliji. Svi imamo jedan život i treba da uradimo sve što je u našoj moći da ga proživimo sa što više zadovoljstva i lijepih osjećanja.

KADA SE TREBA OBRATITI PSIHOLOGU?

Prvi simptom da nešto na psihičkom nivou nije u redu, jesu promjene u ustaljenim shemama sna i ishrane. Osoba spava više ili manje nego što je to uobičajeno, ne može da zaspi ili se budi poslije samo nekoliko časova a ima i problem da ponovo zaspi. Ako se naglo ugojila ili smršala bez da je to svjesno planirala, ili ako to nije posljedica nekog medicinskog problema, treba biti uvjeren da su razlozi promjene u kilaži u sferi psihičkog.