Drugi simptom koji bi trebalo da ima uticaj na odluku da se posjeti psiholog jesu česte, medicinski neobjašnjive glavobolje, uznemirenost želuca, zatvor i hronična bol – posebno u domenu leđa.
U trećoj grupi simptoma nalaze se promjene u opažajnom ponašanju. Ako primijetite da teško kontrolišete ljutnju, bijes, ako vas uznemiravaju sitne životne nepravde na način da vam upropaste čitav dan ili više dana, vrijeme je da se dublje zamislite i potražite pomoć. Ne zanemarite i simptome poput čestog i opterećavajućeg kontrolisanja sopstvenih djela: da li sam zaključao vrata, ugasio ringlu, nijesam se dobro umio, nijesam dovoljno ispeglao košulju.
Bilo kakva značajna promjena u vašem odnosu prema društvu i porodici može da ukazuje na preopterećenje ili neke druge emocionalne probleme. Više vam ne prija ranije društvo a za tu promjenu nemate racionalno objašnjenje. Više ne uživate na mjestima i radnjama u kojima ste do skoro nalazili životnu radost. Ako vas okolina bezrazložno nervira i navodi na nepredvidljive oblike ponašanja, najbolji savjet koji možete dobiti jeste da posjetite psihologa i otkrijete šta se to promijenilo u vašem psihičkom stanju.
Razgovori sa psihologom će vam pomoći da prihvatite svoju novu ličnost ili vas uputiti u to kako da se vratite na približno staro ponašanje koje je bilo prihvatljivo vama i ljudima oko vas.
Nemojte čekati da ljekovi riješe probleme koje ne moraju da rješavaju!
Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Add comment