Dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje, na Sajmu medicine govorio o spremnosti crnogorskog zdravstvenog sistema za odgovor na vanredne situacije
KOLIKO SMO OSPOSOBLJENI ZA ODGOVOR NA VANREDNE SITUACIJE ?
Podsjećanje na ne tako davno okončanu pandemiju COVID-19 uglavnom budi ne baš prijatne senzacije. Ipak, važno pitanje koje se postavlja pred društvo u cjelini jeste u kojoj smo mjeri zaista spremni i osposobljeni da damo brz i adekvatan odgovor na moguće nove vanredne izazove ? Baveći se ovom temom, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Igor Galić gostovao je na Devetom sajmu medicine. On je prezentovao kontekst ovakvih događaja, opisao kapacitete i ukazao na prioritete u uspostavljanju adekvatnog odgovora na ovakve situacije.
Do nivoa automatizma
Ukazujući na činjenicu da vanredna situacija nije samo epidemija ili neki biološki incident, već to može biti bilo koja vrsta događaja koji može imati uticaja na cjelokupnu društvenu zajednicu, direktor Instituta za javno zdravlje istakao je da su karakteristike vanredne situacije specifične u odnosu na druge situacije koje se dešavaju u zdravstvenom sistemu, a koje se ipak odnose na liječenje pojedinaca. Prvenstveno zbog faktora neočekivanosti neophodno je, kako je naglasio dr Galić, imati uhodane sisteme i istrenirane do nivoa automatizma, jer u protivnom, rad će se svoditi na improvizacije.
Ističući značaj spremnosti za adekvatan odgovor na vanrednu situaciju, dr Galić je naglasio i značaj koordinacije u cjelokupnom društvenom sistemu. Uz podsjećanje da pravni okvir vanrednih situacija u našem sistemu definiše Zakon o zaštiti i spašavanju, kao krovni zakonski dokument u kome su precizno definisane odgovornosti i nadležnosti, ovom prilikom je ocijenjeno da bi, na osnovu iskustva iz pandemije COVID-19 neke elemente tog Zakona trebalo prilagoditi. Na taj način bi neke odgovornosti i nadležnosti trebalo da se u većem procentu prenesu na zdravstveni sistem, odnosno na Ministarstvo zdravlja, što, po ocjeni dr Galića, kroz ovaj Zakon nije baš bilo precizno definisano.
Najvažnije je dati odgovor u okviru 24 sata, ili 48 sati, sve zavisi od veličine odnosno značaja vanredne situacije. Jako je važno uspostaviti sistem ranog upozoravanja na bilo koju situaciju.
Dr Galić je naglasio spremnost za reakciju na vanrednu situaciju. To se, kako je objasnio, prvenstveno odnosi na planiranje koordinacije. ─ Zajedno sa Direktoratom za vanredne situacije i Ministarstvom unutrašnjih poslova, mi smo i prije ove pandemije imali veliki broj treninga, veliki broj akcija, pripreme nacionalnih planova za vanredne situacije i kroz tu neku intersektorsku saradnju pokušali smo da napravimo jedan sistem. Taj sistem strukturalno bio je jako dobro organizovan, ali prilikom rada na terenu smo došli do nekih iskustava koja nas uče o nekom daljem periodu i nekim budućim vanrednim situacijima, a prije svega se odnose na koordinaciju odgovornosti ─ naveo je on. Neophodna je, kako je objašnjeno, i nadogradnja timova za krizni menedžment, koji služe da na pravilan način što hitnije uspostave sistem kako bi svi elementi društva mogli da na pravi način odreaguju na neku vanrednu situaciju.
U vezi sa obezbjeđivanjem kapaciteta i resursa uočeno je da institucije, pogotovu prije pandemije, nijesu u dovoljnoj mjeri shvatale ozbiljnost situacije. ─ U prvom momentu smo imali nedostatak lične opreme. Nije to ništa specifično za Crnu Goru samo, naravno, i zdravstveni i društveni sistemi su i u najrazvijenijim zemljama imali tu vrstu problema. Svakako, u sklopu priprema za buduću vanrednu situaciju, prije svega moramo imati ličnu zaštitnu opremu ─ kazao je dr Galić. Ipak, kao prednost u odgovoru na prošlu pandemiju, čak i u odnosu na mnogo razvijenije sisteme, kod nas se pokazalo to što smo već imali značajan broj mladih epidemiologa. Oni su, kako je objasnio dr Galić, u prvom momentu mogli da dobro organizuju cjelokupni sistem, pa smo i mi kao sistem u prvom talasu imali bolje rezultate nego mnoge razvijene zemlje Evrope. Naravno, ta prednost se izgubila u trenutku kada je faktor kontrole pandemije postao novac.
Još jedan problem u kontroli pandemije bilo je prikupljanje podataka. Zbog značaja uspostavljanja ovog sistema oformljen je i Javnozdravstveni centar za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje a pod nadležnošću Ministarstva zdravlja (PHEOC). ─ Prepoznali smo da je neohodan jedan takav centar koji će prikupljati podatke, odnosno imaće svakodnevno ažurirane podatke iz svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, kako bismo mogli te podatke izanalizirati i neke projekcije donosiocima odluka kasnije predstaviti ─ rekao je dr Galić. On je objasnio da je neophodno da postoji jedan integrisani informacioni sistem gdje će sve zdravstvene ustanove unositi podatke. Na taj način Institutu će u svakom momentu biti dostupne informacije ne samo u vezi sa prijavama zaraznih bolesti, već i o kapacitetima zdravstvenih ustanova, kako bi mogao pravovremeno da koordinira akcije i sprovodi adekvatan odgovor.
Komunikacija je, takođe, prepoznata kao važan aspekt dobro organizovanog sistemskog odgovora na vanrednu situaciju. ─ Neophodna je brza i efikasna komunikacija, odnosno jezgrovita strategija koja podrazumijeva, prije svega, zajednički stav u određenoj situaciji po pitanju vanredne situacije ─ kaže dr Galić.
Planirano je da Javnozdravstveni centar za vanredne situacije (PHEOC) bude nosilac komunikacije u okviru uspostavljanja adekvatnog odgovora zdravstvenog sistema na vanredne situacije. U razvijenim zemljama, kako objašnjava direktor Instituta za javno zdravlje, na taj način funkcioniše sistem odgovora na vanredne situacije. Komunikacija je, kaže on, vrlo bitna ne samo u odnosima sa javnošću, već i sa kolegama sa kojima se radi, pa je neophodno da se uspostavi digitalizacija cijelog sistema.
Četvrtu komponentu sistemskog odgovora na vanredne situacije čine obuka i vježbe. Podsjećajući da je ovaj dio angažovanja funkcionisao i u okviru ranijih sistema, dr Galić objašnjava da će posredstvom PHEOC-a biti jasno strukturirane vježbe i predviđeno ne samo kako će one teći, već u kom vremenskom periodu će biti neophodno da se cjelokupni sistem na taj način obučava. — Te obuke i vježbe podrazumijevaju cjelokupni zdravstveni sistem, pa i oni koji se bave liječenjem, i oni koji se bave prevencijom, i oni koji se bave odlučivanjem, moraju s vremena na vrijeme biti obučavani po pitanju odgovora na vanredne situacije — kaže dr Galić.
Saradnja sa međunarodnim partnerima predstavlja, takođe, tendenciju na kojoj se sve više insistira. Direktor IJZ-a je izvijestio na Sajmu medicine da Institut za javno zdravlje ima blisku saradnju sa velikim brojem međunarodnih institucija, među kojima i sa Institutom „Robert Koh” iz Berlina, sa „Pasterovim institutom” iz Pariza, sa Italijanskim nacionalnim institutom za javno zdravlje, a u toku je uspostavljanje prisnije saradnje i sa Grčkim nacionalnim Institutom za Javno zdravlje i Univerzitetom. On je najavio sastanak evropske jedinice IANPHI mreže koji će biti održan sljedeće godine u Podgorici. — To je mreža nacionalnih instituta za javno zdravlje gdje ćemo ugostiti sve direktore i njihove pomoćnike instituta svih zemlja Evrope za javno zdravlje. Dakle, to je jedan veliki događaj i kroz tu saradnju i razmjenu ideja mi u stvari i učimo — objašnjava dr Galić.
Naglašavajući važnost funkcionalne razmjene informacija i usaglašenosti mjera u kriznim situacijama na međunarodnom nivou, dr Galić je izrazio mišljenje da bi se kroz neko regionalno tijelo ili na način na koji Ministarstvo zdravlja komunicira s ostalim zajednicama regiona mogao u budućnosti podići na još jedan veći nivo brzi odgovor na vanredne situacije. Iskustvo nas uči da postoji ozbiljan nedostatak resursa, što, kako je objašnjeno, nije karakteristično samo za Crnu Goru. — Iz sastanaka sa njihovim predstavnicima mogu reći da je deficit zdravstvenog kadra vrlo veliki u Evropskoj uniji i oni takođe imaju problem sa platama — navedeno je ovom prilikom.
Na zavidnom nivou
Postoje, u vezi s minulom pandemijom, mnoge stvari koje, po dr Galiću, treba da se uspostave na globalnom nivou, tako da treba imati svijest o postojećim globalnim prijetnjama tipa klimatskih promjena, prirodnih katastrofa, terorizma, aktuelne društveno-političke situacije u svijetu i sl. U vezi s tim, direktor IJZ-a je naglasio da zdravstveni sistemi moraju biti spremni za ovakav vid izazova. Zahvaljujući Ministarstvu zdravlja na velikoj podršci, ali i stranim partnerima ove ustanove: Evropskoj komisiji, UNICEF-u, Global fondu, on je ocijenio da je Crna Gora po pitanju uspostavljanja sistema odgovora na vanredne situacije na zavidnom nivou.
Ovom prilikom najavljen je početak uspostavljanja nivoa 3 patogene bezbjednosti laboratorija, odn. kabineta u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. U toku je izgradnja sistema Centra za otrove kao sistem koji je, kako je objašnjeno, neophodan u cilju realizacije jednog od pristupnih poglavlja EU. U toku je i izgradnja Infektivne klinike. — Time je zaokružen sistem odgovora zdravstvenog sistema i društvenog sistema na prijetnje od bioloških i hemijskih hazarda, i naravno izgradnje PHEOC-a, što mislim da nijedna zemlja u regionu nema — zaključio je dr Galić.
Anita Đurović
Add comment