KVALITETNIJE I EFIKASNIJE ZDRAVSTVO

0
422

foto21U srijedu, 22. jula, u prostorijama Ministarstva zdravlja Crne Gore, ministr zdravlja prof.dr Budimir Šegrt održao je konferenciju za novinare na kojoj je govorio o aktuelnim dešavanjima iz oblasti zdravstva.

„Urađena je analiza ukupne potrošnje ljekova u zdravstvu Crne Gore od strane Ministarstva zdravlja, a prije toga Ministarstva finansija, jer je u pitanju enormna potrošnja ljekova. Analiza Ministarstva zdravlja je pokazala da je u zadnjih pet godina stopa rasta potrošnje ljekova iznosila 10-12%. To znači da je Crna Gora zemlja koja najviše po glavi stanovnika troši za ljekove u Evropi. Takođe je urađena i analaziza 15 najskupljih ljekova koji se pacijentima u Crnoj Gori daju na upotrebu kada je to medicinski opravdano. Analiza ovih ljekova je pokazala, što je zabrinjavajuće, da su se ti ljekovi koristili mimo medicinskih indikacija koje je sam proizvođač definisao. Iz toga proizilazi da su određeni pacijenti koristili ljekove koji nijesu na najbolji i adekvatan način uticali na kvalitet ili poboljšanje kvaliteta zdravlja, pa su tako trošili vrijeme, a država neopravdano veliki novac,“ rekao je dr Šegrt na konferenciji za novinare govoreći o enormnoj potrošnji ljekova u Crnoj Gori.

Prema riječima dr Šegrta, da bi se smanjila nekontrolisana upotreba ljekova donešena je nova Uredba o uvođenju ljekova na listu i maksimalnih cijena ljekova, napravljen klinički vodić za rad konzilijuma KCCG i kontrolu rada komisije Fonda, ali i definisano stanje bolesti u kojem se pacijent nalazi da bi mu se propisali ljekovi.

„Radi se na izradi nove liste ljekova gdje će jasno biti definisano šta država kroz sistem zdravstvene zaštite nudi besplatno svakom osiguraniku Crne Gore i pod kojim uslovima će najsavremeniji ljekovi moći biti primjenjeni u terapiji, ali uz participaciju pacijenta. U Montefarmu je urađena analiza ukupne potrošnje ljekova i medicinskog materijala za prvih šest mjeseci ove godine i, u odnosu na isti period prošle, analiza je pokazala da je ušteđeno 346 hiljada eura,“ kazao je dr Šegrt.

Govoreći o listama čekanja dr Šegrt je istakao da je 9. maja ove godine, kada je počela aktivnost na rješavanju ovog problema, na listama čekanja u KCCG bilo 6032 pacijenata, a da je 17. jula taj broj iznosio 2276 pacijenata.

Dr Šegrt je pojasnio da je na listi čekanja na Oftamološkoj klinici 1400 pacijenata, što znači da trenutno za ostale medicinske usluge čeka svega 800 građana.

„Početkom maja na Internoj klinici na endokrinologiji čekalo je 980 pacijenata, a sada ta klinika ili ambulanta radi u redovnoj proceduri. Na reumatologiji čekalo je 345 pacijenata, međutim i ona sada radi u normalnoj proceduri,“ rekao je dr Šegrt.

Dr Šegrt je istakao da se zahvaljujući dopunskom radu preko 170 zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore, broj pacijenata na listama čekanja smanjio za 77 % za gotovo dva i po mjeseca.

„Ova količina posla koja pokazuje izuzetne efekte je koštala 35 hiljada eura Klinički centar Crne Gore u bruto iznosu, što znači da je državi od tog iznosa 70% sredstava vraćeno. Da se problem sa listama čekanja rješavao kao ranije, slanjem pacijenata van granica Crne Gore ili uključivanjem privatnih zdravstvenih ustanova, to bi sistem koštalo 20 do 30 puta više,“ rekao je dr Šegrt.

„Ni najrazvijenije zemlje Evrope i svijeta nije sramota što u njima postoje liste čekanja, ali one moraju biti transparentne i ne smiju biti izvor korupcije. Mislim da naše liste čekanja ranije nijesu imale ove karakteristike. Nećemo se stdjeti listi čekanja, ali će one biti pokazatelj obima posla koji se može ili ne može završiti, a ne neefikasnosti sistema. Pitanje listi čekanja biće dovedeno u normalno stanje u oktobru mjesecu,“ kazao je dr Šegrt.

“Pojedini ugovori koji su bili u praksi, pogotovo ugovori Fonda sa privatnim ustanovama za prevazilaženje listi čekanja, su bili besmislica i nije imalo osnova za to”, upozorio je dr Šegrt.

Trošak liječenja pacijenata van zdravstvenog sistema Crne Gore, kazao je dr Šegrt iznosi 15 miliona eura i on uključuje liječenje u privatnim ustanovama u Crnoj Gori i odlazak na liječenje van granica Crne Gore. Prema riječima dr Šegrta, edukovanje kadra i angažovanje konsultanata sa strane pomoći će u prevazilaženju ovog problema.

„Edukacija nije samo obaveza ljudi koji rade u Kliničkom centru Crne Gore, kao najvišem nivou zdravstvene zaštite, nego je to obaveza svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu,“ rekao je dr Šegrt.