Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu

0
336

Na Sjednici Vlade, održanoj 30. 07. 2015. godine usvojen je dokument Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine.

Ministarstvo zdravlja je, u cilju sagledavanja stanja cjelokupnog zdravstvenog sistema, izvršilo analizu svih faktora i pokazatelja koji usmjeravaju zdravstveni sistem, kako bi identifikovalo ključne i prioritetne oblasti, koje bi mogle biti osnov za smanjenje potrošnje i mogućnosti njegove finansijske održivosti i daljeg razvoja.

Upravo ova Analiza dala je smjernice za unapređenje sistema, koje su obuhvaćene u strukturnim reformama, čiji je cilj prevazilaženje postojećih prepoznatih slabosti i dogradnja sistema po naučnim i tehnološkim zahtjevima, a sve u cilju uspostavljanja finansijski održivog zdravstvenog sistema, sa uštedama u funkciji efikasnosti pružanja odgovarajućeg kvaliteta zdavstvenih usluga i većoj bezbjednosti pacijenta.

Kako zdravstveni sistem nije statična kategorija i njegova finansijska održivost se ne može isplanirati niti u potpunosti predvidjeti, a imajući na umu da zdravlje nije besplatan resurs i ne može se održavati bez izlaganja troškovima, prepoznata je potreba za uvođenjem strukturnih promjena u onim oblastima koje predstavljaju prioritetna područja djelovanja.

U poredjenju sa stanjem s početka tranzicije, strukturne reforme treba da doprinesu da sistem zdrav¬stva bude centraliziovaniji, bolje finansiran i uopšte, efikasniji.

U pogledu funkcionisanja i koordinacije nivoa zdravstvene zaštite, planira se permanentna edukacija medicinskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite, smanjenje bolničkog posteljnog fonda, kroz prenamjenu bolničke infrastrukture i definisanje osnovnog paketa usluga, koji se građanima nudi na godišnjem nivou. Ovim se želi postići unaprijeđenje zdravstvene usluge u bolnicama, smanjenje broja nepotrebnog upućivanja pacijenata na tercijarni nivo zdravstvene zaštite i ušteda finansijskih sredstava.

Kako bi se prevazišao problem postojeće neravnomjerne iskorišćenosti kadrovskih kapaciteta, koji je za posljedicu imao problem u listama čekanja, strukturna reforma predviđa mjeru preraspodjele radnog vremena, veći broj i kompetencije doktora na primarnom nivou zdravstvene zaštite, koji će za posljedicu imati rasterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, smanjenje broja zdravstvenih usluga kurativne medicine, koji su najskuplji vid medicinskih usluga i ujednačenost kvaliteta pruženih medicinskih usluga pacijentima.

U cilju racionalizacije troškova na ime privremene spriječenosti za rad (pravo na bolovanje), čija je tendencija porasta utvrđena izvršenom Analizom stanja, predviđene su aktivnosti u cilju normativnog uređenja ove oblasti, na način što će se jačati lična odgovornosti doktora u postupku ocjene i primjene kriterijuma kojima se utvrđuje osnov za privremene spriječenosti za rad, kao i u pogledu vremenskog trajanja izdatog bolovanja. Najnovijim reformama nastoji se obuzdati rast troškova za ljekove, koji uz troškove za specijalističku zaštitu čine najbrže rastuću stavku zdravstvene potrošnje. Najvažnija pojedinačna mjera je uvođenje restriktivnije liste ljekova, koji se mogu dobiti bez plaćanja participacije i uključivanje većeg broja generičkih lijekova na tu listu. Analizom stanja u farmaceutskom sektoru utvrđeno je da su ljekovi, koji se izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, ekonomski neisplativi, a u ovom dokumentu su date jasne i konkretne mjere u cilju poboljšanja farmaceutske regulative, regulative tržišta ljekovima i revidiranja Osnovne i Dopunske liste ljekova, kao i očekivanim efektima finansijske uštede kroz racionalizaciju potrošnje.

Prepoznata je potreba obezbijeđenja dodatnih izvora finansiranja kroz uvođenje izdvajanja određenog procenta iz koncesione naknade i naknade iz akciznih proizvoda za zdravstveni dio, jer se korišćenjem dobara, koja su predmet koncesija i akciza, ograničava upotreba određenih prirodnih dobara, što može imati negativan uticaj na zdravlje stanovništva. U tom smislu su planiraju inicijative za izmijenu zakonodavstva, koje bi predstavljale osnov za sticanje dodatnih izvora prihoda za zdravstveni sistem.

U dokumentu su sadržane mjere za redukciju bolničkih kapaciteta, njihovu prenamjenu i razdvajanje u smislu obrade hroničnih zdravstvenih problema, dugotrajne njege i palijativne njege, kojima će se doprinijeti racionalnoj upotrebi bolničkih kapaciteta, boljoj i efikasnijoj bolničkoj zaštiti. Na ovaj način će se finasirati usluge zdravstvene zaštite, a ne bolničkih kapaciteta, kako je to bio slučaj do sada.

U pogledu tehničkih poslova koji su u funkciji pružanja zdravstvenih usluga građanima, Analizom je identifikovana visoka zastupljenost administrativnog i tehničkog osoblja u zdravstvenim ustanovama, što predstavlja izvor velike i neracionalne potrošnje. Strukturnom reformom će se ovo riješiti kroz privatno-javno partnerstvo i povjeravanje ovih poslova profesionalnim agencijama, uz pravovremeno regulisanje statusa ovog nemedicinskog kadra. Planiraju se dalje aktivnosti u pogledu standardizacije i akreditacije zdravstvenih ustanova za unaprijeđenje procedura, kriterijuma i standarda zdravstvenog sistema, koje će ojačati povjerenje gradjana u kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.

Strukturne reforme predviđaju uspostavljanje centralizovanog i kontrolisanog zdravstvenog menadžmenta, kroz sprovođenje potrebnih edukacija, neophodnih za jačanje upravljačkih znanja i vještina, u uslovima smanjenog priliva novca.