Lajmska bolest

0
812

Opis bolesti

Lajmska borelioza javlja se sa velikom učestalošću u lokalizovanim regijama širom Evrope, SAD-a, bivšeg Sovjetskog Saveza, Južne Afrike, Australije i Azije.

Lajmska borelioza je prvi put prepoznata 1975, nakon što je istraženo zašto je kod neobično velikog broja djece dijagnostikovan omladinski reumatoidni artritis u gradu Lajmu (Konektikat, SAD) i dvama susjednim grado­vima. Istraživači su otkrili da je većina djece koja su zaražena živjela blizu šumovitih područja naseljenih krpeljima. Takođe su pronašli da su se prvi simptomi kod djece tipično pojavili u ljetnim mjesecima, što se podudar­alo sa sezonom krpelja. Nekoliko ispitanih bolesnika prisjetilo se da su imali osip upravo prije razvoja artritisa i mnogi su se sjećali ugriza krpelja na mjestu osipa. Dalje istraživanje otkrilo je da su sićušni jelenji krpelji bili zaraženi spiralnom bakterijom ili spirohetom koja je kasnije nazvana Borrelia burgdoferi i da su oni odgovorni za pojavu artritisa u Lajmu.

Ko može dobiti lajmsku boreliozu ?

Krpelji vole vlažnu, sjenovitu okolinu koju pruža otpadno lišće ili polegla vegetacija u šumovitim, grmolikim predjelima ili staništima visoke trave.

U najvećoj su opasnosti ljudi koji žive ili rade u područjima okruženim šumom ili preraslim grmljem, te oni koji posjećuju prirodna staništa u rekreativne svrhe. Boravak u prirodi za vrijeme toplih mjeseci povećava opas­nost od dobijanja bolesti.

Simptomi

Na koži: erythema migrans (EM). Crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer iznad 5 cm i dugo je prisutno (nekoliko sedmica). Crvenilo u sredini postupno nestaje, obično stvarajući karakterističan oblik erytheme migrans. EM nije alergijska kožna reakcija na ugriz krpelja. Ona može biti popraćena tzv. “malim simptomima” (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima, smetnje koncentracije).

Na zglobovima: upala zglobova ili artritis. Nakon nekoliko mjeseci, oko polovina broja inficiranih ljudi koji nisu liječeni imaju bolne i otečene zglobove. To se ponavlja i traje nekoliko dana ili mjeseci. U 10 do 20% broja neliječenih ljudi razvije se hronični artritis.

Neurološki simptomi: Lajmska bolest može, takođe, pogoditi nervni sistem, uzrokujući takve simptome kao što su ukočen vrat i jaka glavobolja (zbog meningitisa), privremena paraliza mišica lica (Belova paraliza), neosjetljivost na podražaje, bol ili slabost u udovima ili slabu koordinaciju mišića.

Srčani problemi: Mali broj ljudi može imati srčane probleme kao što su nepravilni srčani otkucaji, i to nekoliko sedmica nakon infekcije.

Ostali simptomi: Manje uobičajeni simptomi uključuju upalu oka i tešku slabost organizma.

 

Pregled najčešćih simptoma lajmske borelioze puno vremena u šumovitim ili travnatim područjima.

Rana lokalizovana infekcija (EM i “mali” simptomi):

• Erythema migrans – promjena na koži (ranije opisana), bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, groznica, slabost, smetnje u koncentraciji…

Ako se bolest ne liječi, može doći do rasipanja bakterija (spiroheta) i nastanka ranog proširenog oblika bolesti.

Rani prošireni oblik bolesti su: upala srca (karditis), paraliza lica (Belova paraliza), meningitis, kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis).

Hronični stadijum (perzistirajuća infekcija):

• Artritis, povremen ili hroničan

• Blaga do umjerena smetenost (konfuzija), slabost udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova), što upućuje na zahvaćenost središnjeg i perifernog nervnog sistema

• Manje uobičajeni simptomi lajmske borelioze uključuju srčane abnormalnosti, konjunktivitis, hroničnu promjenu na koži.

Koje pretrage može napraviti ljekar ?

Laboratorijski testovi mogu pomoći u potvrdi dijagnoze, ali oni obično nisu pozitivni prvih nekoliko sedmica nakon ugriza krpelja. Laboratorijski testovi koji potvrđuju dijagnozu su: dokazivanje specifičnih antitijela na Borreliu burgdorferi u krvi pacijenta, klase imunoglobulina M (za rani stadijum bolesti) i klase imunoglobulina G (za hronični stadijum bolesti).

Lajmska borelioza se najlakše dijagnostikuje na osnovu karakteristične kožne promjene (EM). Nažalost, crvenilo može ponekad proći neprimijećeno. Ponekad je nužno izolovati bakterije sa mjesta ugriza (crvenila) da bi se postavila dijagnoza (biopsija kože). Kada postoji sumnja da se radi o lajmskoj boreliozi, kod takvih pacijenata treba sprovesti testiranje “Western blot” testom iz krvi.

Liječenje

Važno je liječiti prvi stadijum bolesti, tj. erythemu migrans, kako bi se spriječio razvoj težih i hroničnih oblika bolesti. U liječenju eriteme migrans kod nas se i za djecu i kod odraslih preporučuje upotreba azitromicina jednom dnevno tokom 5 dana.

Kod hronične faze bolesti liječenje traje minumum tri sedmice, jer antibiotik djeluje na boreliju samo u fazi njene diobe, a to je svakih sedam dana.

Lajmska borelioza se liječi antibioticima. Nakon liječenja EM neki bolesnici mogu imati dugotrajne bolove u mišićima i zglobovima i često su klonuli, što je dio tzv. post-lajmskog sindroma koji ne treba liječiti antibioticima. U svijetu postoji i injekcija koja se preporučuje ljudima koji žive u područjima endemičnim za ovu bolest, a provode

Prevencija

Najbolji način prevencije je izbjegavanje područja gdje se nalaze krpelji i to tokom toplijeg dijela godine. Krpelji se često nalaze u šumovitim područjima i u blizini travnatih površina, u sjenci. Krpelji su uobičajeni tamo gdje se šumovita i travnata područja graniče. Da bi smanjili rizik od izlaganja, nosite duge pantalone i košulje dugih rukava koje usko pristaju uz nogu i ruku. Takođe, nosite šešire, uvicite nogavice u čarape i obuvajte uske cipele. Mogu pomoći i sredstva protiv insekata (repelenti).

Kako ukloniti krpelja ?

• Uzmite pincetu.

• Tupom pincetom pritisnite nježno, ali čvrsto, blizu “glave” krpelja.

• Preporuka je da se krpelj “okreće” u ravni kože, pa tek onda da se podigne sa kože. Krpelja izvucite bez trzaja.

• Pazite da ne zdrobite tijelo krpelja i ne dirajte ga golim prstima kako biste izbjegli zarazu.

• Vatom sa antiseptikom natrljajte područje ugriza, kako biste spriječili pojavu bakterijske infekcije.

 

 

Piše: Novović Mile, med. laborat. inž.