Treći simpozijum otorinolaringologa Crne Gore i Drugi dani italijanske otorinolaringologije u Crnoj Gori uspješno su realizovani kao dvodnevna manifestacija čiji je cilj bio da okupi predstavnike struke iz cijelog regiona, ali i iz liderskih država svijeta. 14-og i 15-og oktobra tekuće godine, u Kongresnoj sali hotela „Princess” u Baru ovim povodom se zatekao veoma veliki broj profesionalaca koji su ponudili svoj odgovor na zadatu temu: liječenje tumora glave i vrata, sa posebnim akcentom na maligne tumore hipofarinksa i larinksa.
Skup koji je prije otprilike godinu dana zadobio posebnu pažnju javnosti zbog uspješno započete saradnje domaćih i italijanskih predstavnika otorinolaringološke profesije, simpozijum otorinolaringologa, održan je i ovog oktobra, kao dvodnevna stručna manifestacija (14-15. oktobar). Organizatori događaja – Udruženje otorinolaringologa Crne Gore, italijanska Grupa NOVARAIS i Klinički centar Crne Gore, obezbijedili su i podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Medicinskog fakulteta, Ljekarske komore Crne Gore, Ambasade Italije u Crnoj Gori, te Regije Lacio. Organizacioni odbor ovog međunarodnog skupa činili su dr Vladan Knežević, dr Đovani Mamarela, doc. dr Miroljub Todorović, mr sc. dr Mirko Popović, mr sc. dr Ognjen Jovićević, dr Jevrem Nedić, te dr Ivana Mićević. Na čelu ovog tima bio je dr sci med Elvir Zvrko, predsjednik ovog tijela. Posebnu novinu činilo je pred stavljanje mogućnosti primjene robotske tehnologije u pristupu onkološkim bolestima, tekovina savremene medicinske nauke ekonomski razvijenih država svijeta.
Ponosni na uspjeh u animaciji značajnih predstavnika struke da posjete i učestvuju u radu Simpozijuma, organizatori su istakli da su se ovom prilikom u Baru pojavili prof. Đanluka Beloki, direktor Operativne jedinice ORL i Tumor borda Interdisciplinarne grupe cerviko – facijalne onkologije Bolnice San Kamilo – Forlanini iz Rima, dr Alberto Roko, medicinski upravnik i koordinator interdisciplinarne onkološke grupe, te dr Đovani Montemari, direktor Operativne jedinice plastične rekonstruktivne i estetske hirurgije. Kao ne manje zanimljivo i značajno nametnulo se i učešće predavača po pozivu koji su doputovali iz zemalja regiona: prof. dr Antona Mikića i prof. dr Mirjane Bogić sa Kliničkog centra iz Beograda, prof. dr Nikole Nikolovskog sa ORL Klinike iz Skoplja i prof. dr Milana Stankovića sa ORL Klinike iz Niša.
Iskustvo susreta velikog broja predstavnika struke kakvo se pruža organizacijom stručnih simpozijuma, doprinijelo je da se i ovom prilikom, zahvaljujući brojnim predavanjima, saopšte tekovine iskustva u radu pojedinaca, da se usaglase stavovi, te da se pokrenu nove teme za stručnu diskusiju. Primjena robotike u savremenoj hirurgiji tumora privukla je pažnju učesnika skupa. Riječ je o terapijskom pristupu koji su predstavili italijanski stručnjaci, tačnije dr Roko, a koji vršiocu operativnog zahvata prije svega pruža lakši pristup teško dostupnim tumorima. Robot nazvan Da Vinči nova je nada za obezbjeđenje što preciznijeg i efikasnog hirurškog liječenja i danas je već u primjeni u SAD-u i državama Evrope. Sam projekat započet je prije desetak godina, sa namjenom za vojne svrhe, a danas u nešto sofisticiranijoj formi stoji na raspolaganju predstavnicima moderne medicinske nauke. Kako je objasnio dr Vladan Knežević, potpredsjednik Simpozijuma i predsjednik Udruženja otorinolaringologa Crne Gore, ova medicinska inovacija trenutno ima najširu primjenu u oblasti ginekologije i urologije, a u oblasti otorinolaringologije i grudne hirurgije zastupljena je u oko 5%. Prednosti njene primjene, objasnio je dalje dr Knežević, najprije se ogledaju u minimalnom oštećenju tkiva i visokom stepenu dostupnosti svih tumora. Princip rada oslanja se na primjenu endoskopske laserske tehnologije. Slobodne teme, kao što to i biva slučaj na ovakvim događajima, odlikovale su se raznovrsnošću a obuhvatale su pristup lječenju bolesti uha, nosa i sinusa, sa posebno zanimljivim segmentom u vezi sa veoma prisutnim alergijskim reakcijama.
Govoreći o najznačajnijim elementima Simpozijuma, u razgovoru sa Medicalom, dr Vladan Knežević ocijenio je kao posebno značajno učešće velikog broja eminentnih stručnjaka. Kada je riječ o simptomatologiji ovih oboljenja, on naglašava da je riječ o veoma diferenciranim oblicima ponašanja pojedinih organa, a što se tiče zastupljenosti obolijevanja od, na primjer, karcinoma grkljana, u Crnoj Gori se godišnje liječi oko 50 pacijenata. Ipak, naveo je dr Knežević, trenutno postoji utisak da se ta cifra povećava iz godine u godinu. Ovom prilikom on je ukazao i na potrebu za značajnijim vrednovanjem rezultata rada domaćih predstavnika struke koji, kako se moglo razumjeti, imaju nezanemarljiv potencijal za ostvarenje kvalitetne medicinske zaštite u ovoj oblasti. Govoreći o angažovanju u domenu organizacije skupova ove vrste, dr Knežević je u ime Udruženja otorinolaringologa najavio projekat regionalne umreženosti profesionalaca na planu zajedničke pripreme naučnih skupova. Tako i saznajemo da je u smislu umrežavanja stručnjaka sa područja Balkana planirano da, vjerovatno 2014. godine, bude realizovan ciklus seminara koji bi se s jeseni održavali u Crnoj Gori, a krajem zime na Kopaoniku.
Treći simpozijum otorinolaringologa omogućio je posjetiocima skupa da upoznaju neke veoma zanimljive aspekte medicinskog iskustva predstavljene u domenu slobodnih tema. Gošća po pozivu i predavač na ovom skupu bila je i prof. dr Mirjana Bogić, internista alergolog i klinički imunolog sa Kliničkog centra iz Beograda, direktorka Instituta za alergologiju i predsjednica Udruženja alergologa Evrope. Govoreći o problemima liječenja i dijagnostici alergijskog rinitisa, ona je navela da je riječ o alergijskom oboljenju koje u posljednjih desetak godina doživljava izrazitu ekspanziju, kao što je to slučaj i sa bronhijalnom astmom. Smatra se da svaki 4. ili 5. Amerikanac pati od ove vrste oboljenja, a sličan je slučaj i u državama Evrope. Važan prediktor obolijevanja jeste genetska komponenta, ali se, kako je upozorila prof. Bogić, u posljednje vrijeme javlja izvjestan procenat obolijevanja djece koja iz porodice ne nose ovo nasljeđe.
Ističući zadovoljstvo zbog do sada najvećeg broja prijavljenih radova za učešće na skupu, dr sci med. Elvir Zvrko, predsjednik Organizacionog odbora Simpozijuma, ocijenio je da je ostvarena dobra saradnja sa zemljama okruženja. – Treba biti realan i znati da danas ne postoje epohalna otkrića, ali se oni mali pomaci u dijagnostici i liječenju koji dolaze kao rezultat iskustva ili jednog naučnog istraživanja, a koji, u krajnjem, imaju bolji način liječenja za pacijenta, predstavljaju jednu novinu, tako da je sigurno da je za ove ljude koji se bave prvenstveno tumorima glave i vrata bilo dosta tema za razmišljanje – objasnio je dr Zvrko. Ukazujući na specifičnost obolijevanja od ove vrste bolesti, na heterogenost bolesti pojedinih organa i socijalnu ugroženost oboljele osobe, on je kao najprisutnije faktore rizika za pojavu bolesti naveo pušenje duvanskih proizvoda i konzumaciju alkoholnih pića. -Svaki pacijent ima svoj tumor i naizgled isti tumor neće se identično ponašati kod dvije osobe. Naš cilj jeste da, ukoliko je moguće, dijagnostičkim metodama upoznamo bolje biološko ponašanje tumora, da shvatimo da li je on u trenutku kada je dijagnostikovan manje agresivan ili u više agresivan – naveo je naš sagovornik. Po dobijanju „lične karte” tumora, ljekar donosi odluku o načinu liječenja. Ako je tumor agresivan, djeluje se agresivnijom terapijom, a ukoliko to nije slučaj, pronalazi se adekvatna blaža forma liječenja.
Udruženje otorinolaringologa Crne Gore, po najavi dr Zvrka, ima namjeru da u narednom periodu proširi saradnju sa evropskim državama, u prvom redu sa Francuskom i Švajcarskom.
Add comment