[heading]Intervju sa jednim od autora knjige „Menadžment kvalitetom u bolnicama” prof. dr Rajkom Šofrancem[/heading] CILJ – afirmacija uvođenja standarda kvaliteta i akreditacije u proces kontrole i unapređenja kvaliteta medicinske usluge u bolnicama
Knjiga „Menadžmentkvalitetom u bolnicama “, autora prof. dr Rajka Šofranca i dr Milice Šofranac, uskoro će se naći u štampi. Bio je to i povod za ovaj razgovor.
Profesore Šofranac, autor ste dvje knjige iz oblasti menadžmenta u medicini: „Menadžment kvalitetom u medicini” i „Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja”. Šta je poruka koju saopštavate čitaocima?
Prvo, da Vam se zahvalim na interesovanju za ovu kompleksnu oblast, čiji značaj ste prepoznali i za koju je uvijek bilo prostora u ovom cijenjenom časopisu. Zbog ove i drugih veoma važnih oblasti koje pratite i afirmišete, mislim da ćete, ukoliko već i nijeste, postati časopis od nacionalnog značaja za oblast zdravstva.
Moram da kažem da je ova knjiga rezultat upornosti moje supruge dr. spec. Milice Šofranac. Mi smo, kao što rekoste, već napisali dvije knjige i objavili mnogo radova na ovu temu, a stanje u ovoj oblasti i dalje je nepromijenjeno. Puna su nam usta standarda, kvaliteta, prava pacijenata itd., ali samo kada je neko sa strane prisutan kod nas. Kasnije se to odmah zaboravi i nastavi po starom. Takav pristup obavezama ja ne podržavam niti ću ikad podržavati. Međutim, opet smatram da svi mi koji smo ovladali znanjem u određenim disciplinama, i zašto ne reći -priznati smo stručnjaci, moramo biti uporni i dati svoj doprinos standardima u zdravstvu a samim tim i evropskim integracijama, pa će valjda doći vrijeme da se ta znanja primijene. Opšta je konstatacija da nemamo dovoljan broj osposobljenih kadrova. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, ne bi me začudilo da sjutra neko sa strane za dobar novac počne da nas uči kako akreditovati zdravstvenu ustanovu.
A sad da odgovorim na Vaše pitanje. U vrijeme sveopštih reformi nameće se kao imperativ i potreba reforme zdravstvene zaštite čiji je krajnji cilj unapređenje kvaliteta medicinske usluge i zadovoljstva korisnika (pacijenta). Još jednom ukazujemo na neophodnost orijentacije zdravstvenog sistema prema korisnicima usluga, apostrofirajući bolnički zdravstveni sistem kao veoma važnu kariku i jedan od najosjetljivijih segmenata kada je u pitanju zadovoljstvo korisnika medicinskih usluga.
Prvenstveni cilj i ove knjige jeste afirmacija uvođenja standarda kvaliteta i akreditacije u proces kontrole i unapređenja kvaliteta medicinske usluge u bolnicama, u interesu korisnika, ustanove, društvene zajednice i države. Upravo ovako koncipiran pristup menadžmentu kvalitetom u bolnicama primjenljiv je u praksi i koristan za široku primjenu u lancu pružanja zdravstvene usluge.
Možete li nam u najkraćim crtama opisati koja su sve područja obrađena u ovoj knjizi?
U knjizi su prikazana sva područja od značaja za studiozno poimanje teme koja se obrađuje. Tekst je podijeljen u sedam logičnih i po naučnoj metodologiji uobičajenih poglavlja: zdravstveni sistem; razvoj menadžmenta i zdravstvenog menadžmenta; kvalitet – osnovni pojmovi i definicije; menadžment kvalitetom u bolnicama; akreditacijski standardi za osiguranje kvaliteta u zdravstvenim ustanovama; metode provjere kvaliteta medicinske usluge u bolnicama i model akreditacije bolnica. Svako poglavlje sadrži veliki broj podpoglavlja, što obrađivanoj temi daje potpun pregled svih aspekata. Knjiga je ilustrovana brojnim šemama, koje na jasan i vizuelno lako prihvatljiv način prikazuju brojne modele, strukturne komponente, procedure i algoritme koji se obrađuju u okviru tema knjige. U potpunosti su prikazani međunarodni ISQa standardi za akreditaciju tijela za eksternu procjenu u zdravstvu, sa sveobuhvatnim opisom sadržaja i neophodnih aktivnosti za ispunjenje svih osam ISQa standarda za eksterno akreditacisko tijelo. Takođe su prikazani i standardi „dobre prakse” za bolnice, raščlanjeni i šematski prikazani u sedam podsistema, sa svim neophodnim procesima za njihovu implementaciju.
Ukratko rečeno, knjiga na sveobuhvatan način, veoma detaljno prikazuje kompletan model akreditacije zdravstvenih ustanova, eksplicitno definišući zadatke i odgovornosti svih hijerarhijskih nivoa zdravstvenog sistema, od institucionalnog okvira i nacionalnih politika, preko vizije, misije i ciljeva, do modela standarda za bolnice i konkretnih zadataka zdravstvene ustanove u procesu akreditacije. Uspostavljanje standarda i akreditacije zdravstvenih ustanova prepoznati su kao vodeći instrument reforme kojima se ostvaruje kontrola i praćenje kvaliteta medicinske usluge. Kroz multifokalno sagledavanje ostvarenja kvaliteta medicinske usluge sa aspekta korisnika, pružaoca usluge i države, prepoznat je i prikazan značaj svih komponenti koje obezbjeđuju uspjeh u ostvarenju procesa akreditacije i upravljanja kvalitetom: strateško planiranje, timski rad, motivacija za rad i organizaciona kultura, klinički vodiči, smjernice i putevi, definisanje indikatora kvaliteta, usmjerenost na pacijenta i njegovo zadovoljstvo, upravljanje žalbama, bezbjednost pacijenta i ljekarska greška, upravljanje medicinskom dokumentacijom, upravljanje rizikom, upravljanje resursima i upravljanje informacijama.
Svaka država treba da na osnovu smjernica i preporuka međunarodnih standarda usvoji sopstvene standarde za kvalitet u zdravstvu, uz očuvanje kulturnih, jezičkih, nacionalnih i ostalih specifičnosti. Institucije za izradu i usvajanje standarda razlikuju se od države do države. U nekim državama su to nacionalni savjeti za upravljanje kvalitetom u zdravstvu, u drugim akreditacioni savjeti, u trećim nacionalne agencije za kvalitet itd. Namjena osnivanja nacionalne ustanove jeste povezivanje, usmjeravanje i stimulisanje neprestanog poboljšavanja kvaliteta u zdravstvu. Bez nje su djelatnosti za kvalitet usitnjene, nepovezane ili ih uopšte nema. Činjenica je da skoro sve države Evropske unije imaju svoje samostalne nacionalne institucije za kvalitet.
Add comment