„Nabavka opreme, jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i podizanje nivoa zaštite“, bila je tema prvog okruglog stola na ovogodišnjoj, četvrtoj po redu Madical Konferenciji, održanoj u hotelu „Mediteran“ u Bečićima od 15. do 17. maja. Podteme prvog panela bile su: 1. „Edukacija i doedukacija zaposlenih u zdravstvu“, 2. “Definisanje prioriteta nabavke nove i zamjene zastarjele medicinske opreme“ i 3. „Reforma farmaceutske politike u Crnoj Gori“.
Moderator panela bio je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, koji je naglasio da je stalna dilema svake zdravstene politike „s jedne strane potrebe i zahtjevi, a sa druge određivanje prioriteta i u skladu s njima obezbjeđivanje novca za stabilno i dugotrajno funkcionisanje zdravstvenog sistema“.
– Pokrenute reforme u zdravstvu ne mogu se sprovesti preko noći, to je dugotrajan proces, ali mi obećavamo da ćemo biti istrajni u njihovoj realizaciji. Međunarodni standardi su da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pružaju usluge za 80 do 85 odsto svih zdravstvenih problema, što kod nas nije slučaj. Slična je situacija i na sekundarnom i tercijarnom nivou – istakao je ministar, dodajući da je važan segment reformi stalna edukacija zdravstvenih radnika.
Ministar je rekao da se privodi kraju projekat zajedničkog rešavanja sistematizacije u ustanovama, kao dugoročne projekcije broja zaposlenih u zdravstvenom sistemu.
– Mi ne želimo da, kao ministarstvo, naredbodavno kažemo imećete toliki broj zaposlenih narednih deset godina. Pozvali smo sve da zajednički prođemo kroz sistematizaciju i da vidimo šta su dugoročne projekcije. Paralelno sa ovim pravili smo projekciju specijalizacija i subspecijalizacija za Crnu Goru i došli do brojke od 137 nužno potrebnih specijalizacija u narednih pet godina – kazao je ministar Hrapović, ističući da je edukacija zaposlenih definisana na nekoliko nivoa. Prvi je unutar sistema, kroz razmjenu kadrova, putem koje će se pružati konsultanske usluge, te prenositi specijalistička i subspecijalistička znanja i operativne procedure. Takođe će se edukacija obavljati u inostranstvu, a već je, kako je rekao Hrapović, to dogovoreno sa Turskom. I posljednji vid je dolazak edukatora iz inostranstva u naše ustanove.
– Nedostaje nam edukacija menadžera, kao i sistem kvalitetnog upravljanja unutar bolnica. To je izazov za nas i na tome treba raditi – kazao je ministar.
Direktor Fonda zdravstva Crne Gore Sead Čirgić, takođe smatra da nedostaje edukacija menadžera, ali i da sadašnja njihova znanja ne mogu da dođu do izražaja jer ih sputava model finansiranja zdravstva koji se bazira na prikupljanju doprinosa, a ne na osnovu stvarnih prihoda koje bi ostvarile same ustanove.
– Trenutno menadžeri ne mogu da ispolje ona znanja i sposobnosti koje imaju, zbog ovog načina finansiranja jer se u toj situaciji ponašaju kao administrator, pošto unaprijed znaju koliko će novca dobiti od države. Naš model finansiranja favorizuje privatni sektor u odnosu na javni, jer se njima plaća po ispostavljenim fakturama, a javnom zdravstvu po stavkama – rekao je Čirgić.
Zorica Kovačević, direktorica Kliničkog centra Crne Gore kazala je da je u toj ustanovi usaglašena sistematizacija za nerednih pet godina, te da se njoj nije svidio plan edukacije u KC-u.
– Nije bilo kontrole ljekara koji idu na edukaciju u okruženje, a s druge strane veliki je broj konsultanata koji dolaze kod nas sa strane, ali to nije iskorišćeno na pravi način. Oni rade operacije umjesto da to rade naši ljekari, koji su tako trebali da se usavršavaju. Ljekari iz KC su uglavnom bili pasivni ili nijesu ni prisustvovali, pa je izostalo usvajanje novih procedura -kazala je Kovačević, naglašavajući da se to mora promijeniti.
Ona je rekla da je u novom planu edukacije utvrđen spisak za edukaciju, te da će ona biti organizovana prije svega unutar ustanove sa stručnjacima iz KC. Edukacija je predviđena i odlaskom negdje na stranu, a van ustanove, prema njenom mišljenju, treba da idu mladi ljudi koji hoće da rade i koji će se vratiti u Crnu Goru. Kovačević je podsjetila da KC još nema zaokružen informacioni sistem.
Prof. dr Miodrag Radunović, iz Skupštinskog Odbora za zdravstvo, kazao je da se mora raditi na kontinuiranoj edukacija kadra na svim nivoima, te da Crnoj Gori fali normativna regulacija indikatora kvaliteta zdravstvene zaštite, što se mora zakonski regulisati.
– Moramo donijeti taj zakon, jer tek onda možemo formirati agenciju za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu, koja će pratiti indikatore rada ustanova. Tek tada moći ćemo vidjeti koja ustanova dobro radi, a koja ne. O našem zdravstvu se u javnosti stalno provlači jedna loša slika, ali to objektivno nije tačno. Kod nas se ne čeka na neke procedure, kao što je to u okruženju. Recimo, ako je potrebna hitna magnetna rezonanca ona će biti urađena za sat, dok u nekim zemljama se ni tada ne može uraditi za desetak sati. Moramo promijeniti tu negativnu sliku o našem zdravstvu, a podaci već demantuju negativne napise. Da bi sistem optimalno funkcionisao neopodna je i promjena finansiranja, kao i edukacija dodatnog kadra, koji u ovom trenutku nedostaje – kazao je Radunović, podsjećajući da se naš zdravstveni sistem može opisati sa tri slova D. Prvo D označava, prema njegovim riječima, da imamo defanzivnu medicinu, a drugo demotivisanog radnnika. Ta dva problema, kazao je on, treba da rješava zdravstveni sistem, a treći, koji se tiče demografske centralizacije ka glavnom gradu, treba da rješava politika.
Dodajte komentar