Voće i povrće je odličan izvor kompleksnih ugljenih hidrata, vlakana, minerala i vitamina. Fitonutrijenti su dio normalnog biljnog sistema zaštite i obnove. Tijelo ih iskorišćava u malim količinama, da bi ih ugradilo u razne ćelijske i metaboličke procese, koji potpomažu rast i obnovu ćelija.
Antioksidantnih materija ima u origanu, ruzmarinu, nani, mirodiji… Dodavanje umjerene količine začina može na duge staze da ima dobre učinke, naročito kao zamjena za aditive.
Ukoliko želite unijeti u tijelo dovoljno prirodnih antiok-sidansa onda je najbolje jesti puno svježeg voća i povrća. Lista hrane koja je posebno bogata antioksidansima:
Svježe voće
šumsko voće (kupine, borovnice, maline, jagode, ribizli), agrumi (naranča, grejpfrut, mandarina), kivi, šljiva, jabuka;
Povrće
(crveni kupus, paprika, čili paprika, artičoke, kelj pupčar, spanać, đumbir, crvena repa); Suvo voće
(marelice, šljive, datulje);
Mahunarke
(bob, sve sorte graha, soja)
Orašasti plodovi i sjemenke
(orah, lješnjak, kikiriki, sjemenke suncokreta);
Žitarice
(ječam, proso, zob,
kukuruz);
Začini
(karanfilić, cimet, origano);
U prirodne antioksidanse spadaju: vitamini A, C i E, astaksantin (karotenoid), karotenoide – provitamin A, minerali: seien i cink, bioflavonoids koenzim Q, resveratol, piknogenol, likopen, aminokisjelina Cistein, biljke i biljni ekstrakti (ekstrakt sjemenki grožđa, češnjak, ginko biloba, zeleni čaj…), glutation, alfa lipoinska kiselina…
Antioksidansi snižavaju energiju slobodnih radikala, spriječavaju njihov nastanak ili prekidaju tok oksidacije čime pomažu održavanju hemijske ravnoteže u ćelijama, da bi krajnji rezultat bio čitav niz povoljnih procesa za ljudski organizam i zdravlje čoveka:
• usporavanje procesa starenja,
• snižavanje količine holesterola u krvi,
• smanjenje rizika od arterioskleroze,
• detoksikacija kancerogenih materija,
• smanjenje rizika od nastanka raka,
• suzbijanje rasta tumora,
• zaštita od hroničnih plućnih bolesti poput astme, bronhitisa i emizema,
• usporavanje napredovanja Alchajmerove bolesti,
• odbrana od štetnih posljedica duvanskog dima i
• zaštita od ekoloških zagađivača.
Široka primjena sintetičkih antioksidanasa započela je prije pedesetak godina i od tada traju rasprave koliko su zapravo te supstance korisne i da li ugrožavaju zdravlje ljudi. Iako je za pojedine utvrđeno da su štetni, nikad nisu povučeni iz upotrebe zbog komercijalne “vrijednosti”.
S'toga se savjetuje unošenje isključivo prirodnih antiok-sidanasa u organizam.
Ciceron je rekao: Navika je druga priroda. Zašto ne bi razvijali zdrave navike?
Piše: mr ph. Ivana Gojkovic
Add comment